Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Ne želi samo Katalonija nezavisnost i autonomiju u EU-u

 
 
Bogate sjeverne talijanske regije Lombardija i Venecija žele referendumu glasati o većoj autonomiji. Škoti su 2014. godine, na referendumu o nezavisnosti, koji je London odobrio, glasali protiv. Katalonija nije jedina regija u Europskoj uniji koja traži veću autonomiju ili čak nezavisnost od centralnih vlasti države; od Baskije koja je, također, u Španjolskoj, preko Škotske i Sjeverne Irske u Velikoj Britaniji, te Korzike u Francuskoj i dijelova Italije i Belgije, kao i Šleske u Poljskoj, Moravske u Češkoj, Transilvanije u Rumunjskoj, Sjevernog Cipra te Grenlanda i Farskih Otoka u Danskoj.
https://www.globalsecurity.org/military/world/para/images/ehcities.gif
Povijesna Baskija
 
Baski su osigurali znatnu autonomiju od španjolske krune u Srednjem vijeku. Kasnije se ETA skoro 50 godina borila za nezavisnu državu, a u njenim napadima poginule su stotine ljudi. Ta se grupa 2011. godine odrekla oružane borbe za svoju stvar. Vladajuća baskijska nacionalistička stranka PNV zagovara nezavisnost, ali je sklonija manje radikalnom putu od Barcelone.
 
Škotska nacionalna stranka, koju predvodi šefica Vlade u Edinburghu Nicola Sturgeon, stavila je, za sada, pitanje nezavisnosti u drugi plan, čekajući da se razjasne stvari oko Brexita. Škoti su 2014. godine na referendumu o nezavisnosti, koji je London odobrio, glasali protiv. Na posljednjim nacionalnim izborima SNP je izgubio 21 od 56 mjesta u parlamentu u Londonu. Sturgeon ne pokazuje da bi poduzela jednostrani potez poput regionalne vlade u Barceloni.
 
Ujedinjenje s Republikom Irskom
 
U Sjevernoj Irskoj irski nacionalisti i stranka Sinn Fein smatraju da imaju šansu okončati britansku vladavinu i ponovno se ujediniti s Republikom Irskom.
Mnogi Korzikanci već desetcima godina traže od Pariza veću autonomiju. Separatisti su izvršili nekoliko napada na urede službenih vlasti i vikendice Francuza, no 2014. godine Korzikanska fronta za nacionalno oslobođenje položila je oružje. "Naš cilj nije nezavisnost već autonomija", kazao je šef regionalne vlade Gilles Simeoni. No, odmetnuta grupa FLNC-a zagovara nezavisnost ukoliko Pariz ne pristane na veće ustupke.
Bogate sjeverne talijanske regije Lombardija i Venecija žele na referendumu glasati o većoj autonomiji. Stranka Sjeverna liga, koja je nekada zagovarala podjelu zemlje na bogatiji sjever i siromašniji jug, tvrdi da će referendumi biti unutar zakonskih okvira. Separatisti na Sardiniji ohrabreni su potezom Katalonije. Mauro Pill, vođa pokreta za autonomiju, predstavio je u parlamentu u Rimu nacrt zakona o održavanju referenduma o nezavisnosti.
 
Što se Belgije tiče, krajnji cilj flamanskih nacionalista je "potpuno nezavisna Flandrija". Ministar za migracije Theo Francken, flamanski nacionalist, pohvalio je Katalonce, ali je dodao da njegova stranka "ne želi revoluciju i ne teži odcjepljenju". Cilj je da nacionalna vlada radije preda više ovlasti ili regijama ili EU, sve dok ne postane suvišna.
U Poljskoj je 1990. godine utemeljen Pokret za autonomiju Šleske, koji, ukazujući na posebne kulturne i jezične karakteristike, traži veću autonomiju. RAS ne teži nezavisnosti Šleske, već planira osnovati regionalnu stranku te je već predao sudu sve potrebne dokumente. "Želimo veću financijsku nezavisnost. Ne želimo više financirati centralnu vladu na način kako to sada radimo", kazao je vođa RAS-a Jerzy Gorzelik.
U Češkoj od 2010. godini sve više gradskih vijećnika na praznike ističe zlatno-crvenu zastavu s moravskim orlom, ali nema ozbiljnijih poziva na nezavisnost. Pred podjelu tadašnje Čehoslovačke 1993. govorilo se o tročlanoj federacije Češke, Moravske i Slovačke, no taj se plan nije ostvario. Sve do 1918. godine Moravska je bila dio Austro-Ugarskog carstva.
 
Nema EU-a na Sjevernom Cipru
 
U Transilvaniji, dijelu Rumunjske, etnička mađarska manjina traži autonomiju od pada komunizma, zadajući glavobolje Bukureštu. Napetosti su splasnule nakon što je mađarska stranka od 1996. godine redovno dio vlade. Emocije su zakuhale kada je Rumunjska 2018. slavila 100. godišnjicu "ponovnog ujedinjenja" s Transilvanijom, nekada dijelom Mađarske. Privreda u Transilvaniji bilježi veliki rast.
Sjeverni Cipar se odcijepio od Republike Cipar uz pomoć turske vojske 1983. godine, iako ga priznaje jedino Ankara. Cijeli Cipar je od 2004. godine zakonski gledajući dio EU-a, no zakoni EU-a se ne primjenjuju na sjeveru otoka.
Grenland i Farski Otoci od 1948. godine uživaju relativnu autonomiju od Danske, a 1979. godine Grenland je dobio dodatne ovlasti od Kopenhagena i napustio 1995. godine Evropsku ekonomsku zajednicu, preteču EU-a. Iako na Grenlandu i Farskim Otocima postoje pokreti za nezavisnost, te dvije teritoriju oklijevaju u zahtjevu za punom nezavisnošću zbog ekonomskih razloga. Na Farskim Otocima je održan referendum o novom ustavu, nakon čega bi mogao uslijediti referendum o nezavisnosti. (a.j.)

Ministar sigurnosti riješit će se tisuće djelatnika s komunističkom prošlošću

 
 
Lustracija u Poljskoj: ministar Mariusz Kaminski iznio je prijedlog prema kojemu bi se onima s komunističkom prošlošću zabranio pristup zaštićenim informacijama. Zakonodavni prijedlog Mariusza Kaminskog, ministra nadležnog za sigurnosne službe, mogao bi dovesti do rješavanja tisuća djelatnika, piše Dziennik.pl.
https://i.wpimg.pl/O/640x415/i.wp.pl/a/f/jpeg/34816/kaminski_pap_20140925_07R.jpeg
Mariusz Kaminski
 
Novi zakonodavni prijedlog zabranjuje pristup zaštićenim informacijama onima koji su služili u službama tijekom komunističkih vremena. U ovom trenutku mnogi od njih rade u sigurnosnim službama, vojsci i privatnim sigurnosnim tvrtkama. Zabrana pristupa zaštićenim informacijama mogla bi okončati njihovu karijeru. Da bi radili u sigurnosnim službama, policiji, vojsci ili poslovima kao što su vojna industrija, zaštitarske i detektivske agencije, potrebno je dobiti certifikat za pristup zaštićenim informacijama.
Komunistički doušnici neće više moći raditi u sigurnosnim službama
Vlada nastavlja s provedbom zakonodavstva kako bi provela sveobuhvatne promjene među sigurnosnim osobljem. Nitko tko je služio u tajnim službama prije 1989. ili je bio doušnik komunističkih službi neće moći dobiti odobrenje za pristup zaštićenim informacijama. Mnogi od njih bili su verificirani za daljnju službu u tajnim službama i dopušteno im je da ostanu nakon 1989. godine. To će se sada promijeniti.
 
Oporba kritizira ovu mjeru kao presnažnu. Oni također kažu da su mnogi takvi ljudi doprinijeli razvoju poljskih sigurnosnih snaga od 1989. godine i da bi bilo neuljudno sada ih retrospektivno kazniti. Neki ljudi koji rade u sigurnosnoj industriji tvrde da će ova mjera ukloniti svaku konkurenciju u sigurnosnim poslovima za one koji nisu bili aktivni prije 1989. godine.
Inače, Poljska ove godine slavi 30. obljetnicu od pada komunizma, a povodom toga poljski predsjednik Andrzej Duda biti će u Bijeloj kući na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa. Poljska desetljećima provodi lustraciju, pa tako u državi djeluje Institut nacionalnog sjećanja, državna ustanova s lustracijskim ovlastima, koja je tijekom prvih petnaest godina svog postojanja prikupila preko 90 kilometara arhivske građe, izdala 1.794 publikacije, organizirala 453 izložaba, održala 817 konferencija i pokrenula 30 obrazovnih internetskih portala. U istom razdoblju istraživači Instituta održali su razgovore s više od 103.000 svjedoka i ispitali 508 osoba optuženih za kaznena djela, što je dovelo do 137 presuda od strane sudova.
 

Mihaela Tikvica, https://narod.hr/eu/lustracija-u-poljskoj-se-nastavlja-ministar-sigurnosti-rijesit-ce-se-tisuce-djelatnika-s-komunistickom-prosloscu

Srbija se "razgraničava" s Albancima preko Dunava u Banatu

 
 
Ništa od „razgraničenja“ s Kosovom, ali zato se Srbija „razgraničava“ s Albancima - u Borči, dijelu proširenoga Beograda u Banatu. Navodno se radnik (brat?) tamošnjeg pekara Albanca 2017. slikao s prekriženim rukama i tako simbolizirao - Veliku Albaniju. Ne znam od kada, ali taj prikaz označava orla s albanske zastave. E sad, je li pritom samo Albaniju, ili i veliku, vrag će ga znati. Taj prikaz orla, pače dvoglavog, navodno strašno uzrujava Srbijance pa su se oni, na naglo, skoro pune dvije godine nakon prikaze na internetu strašno uzrujali. Ranog li „paljenja“ na orla.
https://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/mE3k9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTmpRN01EQV8vNDRjN2UyNjQ1YjgzNGNiMGU3NjM4ZDZmMWE2ZDVmMjkuanBlZ5GTAs0C5ACBAAE
Ne znam zašto Srbijance uzrujava taj „ručni“ orao, kad i sami u svojem grbu imaju istoga, dvoglavoga. Pritom je srbijanski bijeli, a albanski crni. Srbijanski šovinisti bi stoga mogli prikaz orla čistim, bijelim, rukama - još od pekara(!), bijelih od brašna - računati kao svojega, kao što i Kosovo računaju srbijanskim. Uz malo pameti i humora. Prije su se sličnom simboliziranju orla od strane Albanaca rugali s najvišeg mjesta (predsjednik i premijerka koju inače oni duhoviti Srbijanci nazivaju „Ćale“) kako je u albanskom slučaju riječ o kokoški, nu sada su zbog „kokoši“ izbile tipične (neo)nacističke demonstracije - demonstracije pred pekarom i pekarnicom etnički drugačijeg državljana Srbije po srbijanskom ustavu, ali u ovom slučaju i stvarno, na užem, suženom, teritoriju. Ne će oni više kupovati leba kod „Šiptara“.
 
Srbijanci inače sve više, skoro sto posto koriste imenicu „kruh“ što me ne iznenađuje - više me čudi kako se  tamo udomaćio „stožer“. Zamišljam naslov u Politici: „U četničkom stožeru kod vojvode Šešelja“, autor Miroslav Lazanski. Beskrajno bi me veselilo vidjeti „stožer“ - na ćirilici. Ceterum censeo, za razliku od drugih, ćirilica je i hrvatsko, povijesno pismo. Druga je priča iz ranih devedesetih, poglavito vukovarska.
 
Dakle, uvrijedio ih je taj s orlom pa će ga bojkotirati. Piše na transparentu: „Bez poštovanja nema poslovanja“, smislio očito netko polit-marketinški pismen - da je mrziteljski, ali ne baš preko crte.  Policija se hvalila kako je oba prosvjeda, prvi „spontani“ i drugi organizirani, držala pod kontrolom - nije bilo razbijanja dviju pekara i pekarnica, ne daj Bože paljevine - samo šetnja od jedne do druge i bojkot. Tako je pod kontrolom policije tekao taj beogradski „kristalni dan“. Srbija je u zadnje vrijeme postala „zemlja šetnje“, šeta oporba, a bogme šeće i vlast, doduše uglavnom autobusima, osim lokalno.  Znakovito je kako su ovi prosvjedi, kojima su vladini (Vučićevi) mediji posvetili ogromnu pozornost, u prvom slučaju „pokrivali“ prosvjede tamošnje oporbe, a u drugom Vučićevo priznanje kako će  Kosovo, kad-tad, biti nezavisno. Ne njegovom krivicom već naroda i oporbe. U oba slučaja dobro i u pravo vrijeme organizirani prosvjedi - na prvi pogled. Na drugi, podržava ih Šešelj, dakle i ovo „razgraničenje“ u Borči. E pa onako čisto proročanski na mjestu Srbijanaca uhvatio bi me panični strah i od Šešeljeva podržavanja „razgraničenja“. Doguralo se s tim „razgraničenjima“ čak do Borče. Znakovito: u svima su sudjelovali SPS (Ivica Dačić), radikali (Šešelj, Vučić), JUL („vojnik“ Vulin), SPC, te tušta i tma analitičara, novinara, istoričara… - šteta prostora pa ih ni ne nabrajam.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Ponedjeljak, 18/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2012 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević