Get Adobe Flash player

Niti su proizvodi na tržištu sigurni za zdravlje potrošača, niti farmaceutska industrija radi za njihove interese

 
 
U prošlom broju Hrvatskog fokusa (br. 454. od 8. 2. 2019.) objavljen je tekst o multivitaminskom proizvodu za djecu koji je najpopularniji u SAD-u a naziva se – „Flintstones“ odnosno „Obitelj Kremenko.“ Istraživanje sastava ovog multivitaminskog proizvoda namijenjenog djeci od dvije godine pa nadalje pokazalo je da sastav proizvoda nema ništa s prirodnim sastojcima te da može biti i štetan za zdravlje djece. Autor izvornog teksta Sayer Ji namjerno je 'ispustio' jedan važan vitamin – B12 i to s razlogom. Naime, potrošači su uvjereni kako su proizvodi na tržištu sigurni za njihovo zdravlje te žive u uvjerenju da farmaceutska industrija radi za njihove interese. Gledajući brojne i velike police u supermarketima, drogerijama i dr. svatko primjećuje „poplavu“ proizvoda koji se označavaju kao prirodni i ne sluteći što se krije u ovim lijepo dizajniranim i šarenim bočicama.
http://www.greenmedinfo.com/sites/default/files/ckeditor/Sayer%20Ji/images/Screen%20Shot%202018-12-27%20at%204_04_12%20PM.png
Vitamin B12 ili kobalamin je esencijalni vitamin, nutritivna tvar neophodna za zdravu u normalnu funkciju organizma u svrhu zaštite DNK i RNK, sudjeluje u opskrbi energijom, štiti stanice mozga i živce, stimulira proizvodnju serotonina, ima ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica / eritrocita, ima značajnu ulogu u funkciji imunog sustava i utječe na dobro raspoloženje. Nadalje, B12 zajedno s folatima (a ne s umjetnom folnom kiselinom) sudjeluje u brojnim fiziološkim procesima organizma, pa tako između ostalog sudjeluje u stvaranju izolacijske mijelinske ovojnice koja okružuje živčane stanice i omogućuje provođenje signala kroz živčani sustav.
Teži nedostatak vitamina kobalamina, B12, očituje se kao perniciozna anemija. Ipak, nedostatak vitamina B12 češće se očituje slijedećim zdravstvenim problemima i tegobama - a na prvom mjestu to su problemi neurološke naravi: obamrlost, trnci, osjećaj žarenja u nogama i sl., drhtavica, slabost mišića, poremećaj spavanja, gubitak pamćenja, Alzheimerova bolest i dr., zatim psihološki problemi – demencija, depresija, opsesivno-kompulzivno ponašanje i dr.    
Vitamin B12 prirodno nalazimo u slijedećim proizvodima: mesu – prvenstveno u crvenom mesu - govedini i junetini, jetri, bubrezima, riblje meso, školjkaši i rakovi, jaja i mliječni proizvodi. Vegetarijanci i vegani koji ne konzumiraju navedene prehrambene proizvode animalnog tj. životinjskog podrijetla imaju visoki rizik od nedostatka vitamina B12.
 
Većina komercijalnih multivitaminskih proizvoda, bez obzira jesu li namijenjeni djeci ili odraslima, sadrže cijanokobalamin koji se navodi kao B12. No, potrebno je istaknuti još jednom da se vitamin B12 naziva kobalamin, a ne cijanokobalamin. Cijanokobalamin izaziva brojne stručne rasprave i često je glavna tema brojnih stručnjaka koji se zalažu za „zdrave“ i argumentirane stručne rasprave. Naime, većina potrošača ne zna da je cijanid u obliku cijanokobalamina sastojak brojnih i različitih multivitaminskih i multivitaminsko-mineralnih proizvoda koji se koriste kao nadopuna prehrani, a često se koristi i kao sintetski tj. umjetni aditiv kojim se obogaćuju određeni prehrambeni proizvodi. Drugim riječima, vitamin B12 na bazi cijanida je najčešći korišteni oblik: u 99 % multivitaminskih proizvoda nalazi se cijanokobalamin koji je kemijska tvar sintetizirana u laboratoriju.
Na sreću, cijanid ima vrlo nizak potencijal za nanošenje štete jer je organski vezan za kobalamin / B12 – tj. sve dok organizam „radi“ ispravno i dok osoba nije preopterećena izloženosti cijanidima i srodnim ksenobiotičkim spojevima koji mogu ometati putove detoksikacije cijanida. Također postoje i genetski utemeljene razlike u sposobnosti pojedinaca za uklanjanje cijanida iz organizma.
Cijanokobalamin se nalazi u velikoj većini komercijalnih vitaminskih preparata budući je relativno jeftin. Unatoč širokoj primjeni, nije idealan oblik vitamina B12 jer se cijanid prvo mora 'ukloniti' iz kobalamina kako bi on mogao izvršiti svoju biološku ulogu u organizmu.
 
Osobe s višim tjelesnim opterećenjem ili većom izloženošću cijanidu kao što su pušači, ili oni koji konzumiraju veće količine manioke, vjerojatno ne će biti sposobni učinkovito provesti detoksikaciju i detoksicirati dodatni cijanid (podrijetlom iz cijanokobalamina).
Stručnjaci dakako postavljaju pitanja o potencijalnoj toksičnosti cijanokobalamina.
 
Časopis „Journal of the Royal Society of Medicine“ objavio je 1992. izvješće u kojem se zalaže za povlačenje cijanokobalamina iz uporabe u vitaminskoj terapiji. Časopis „Blood“ objavio je 1997. studiju koja otkriva da cijanokobalamin „antagonizira vitamin B12 in vitro i uzrokuje staničnu smrt zbog nedostatka metionina“. Naime, od cijanokobalamina mnogo sigurniji su akvakobalamin, hidroksokobalamin i metilkobalamin. Sljedeća činjenica je važna: kada se netko otruje cijanidom, a to se može dogoditi ako osoba udahne dim, tada u hitnoj pomoći unesrećenoj osobi/osobama daju – hidroksokobalamin, oblik vitamina B12 ali bez cijanida, a taj se hidroksokobalamin, vrlo pojednostavljeno rečeno, veže za cijanid te nastaje cijanokobalamin koji je manje toksičan od cijanida i lakše će biti eliminiran iz organizma putem pluća i bubrega.
 
Cijanid koji nije vezan za vitamin izuzetno je toksičan i ubraja se u opasne tvari. Potrebno je svega 6,44 mg po kilogramu, ili 1,61 miligram koji će ubiti 50% štakora prosječne težine od 500 grama nakon što su oralnim putem (gutanjem) unijeli cijanid u organizam. S druge pak strane, granica sigurnosti (definirana kao LD50, letalna doza 50) za cijanokobalamin je prosječno 1000 puta veća.
Vrlo je značajan podatak da je u SAD-u cijanokobalamin uvršten u popis opasnih onečišćivača zraka za koje je poznato ili se opravdano sumnja da uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme („Toxnet“ – baza podataka američke Vlade o toksičnim tvarima).
 
Dvije novije znanstvene studije usporedile su učinke cijanokobalamina i metilkobalamina kod upalne bolesti crijeva (Chronova bolest i ulcerozni kolitis su dva glavna poremećaja upalne bolesti crijeva). Studija je otkrila da cijanokobalamin kao oblik vitamina B12 može pogoršati simptome upale u crijevu jer mijenja sastav mikrobioma crijeva na način da nastala promjena mikrobioma potiče upalu. Ovo je dokazano u uzorcima fecesa životinja  (Zhu X., Xiang S. et al.: „Impact of Cyanocobalamin and Methylcobalamin on Inflammatory Bowel Disease and the Intestinal Microbiota Composition;“ Journal of Agricultural and Food Chemistry, December 20, 2018) kao i u uzorcima fecesa ljudi (Yuanyuan Xu et al.: „Cobalamin (Vitamin B12) Induced a Shift in Microbial Composition and Metabolic Activity in an in vitro Colon Simulation,“ objavio: Frontiers in Microbiology, 2018; 9: 2780).
Na kraju je potrebno istaknuti da lijekovi iz grupe inhibitora protonske pumpe (koriste se u liječenju refluksa) sprječavaju apsorpciju vitamina B12, a priprema hrane u mikrovalnoj pećnici potpuno deaktivira ovaj esencijalni vitamin.
 
Izvor: Sayer Ji: „Why Do Vitamin B12 Supplements Contain Cyanide?“ 21. 12. 2018.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Član Kosovske akademije znanosti i umjetnosti u HAZU-u

 
 
Tajnik Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Gordan Družić primio je u utorak 12. veljače u palači HAZU-a akademika Jusufa Buxhovija, povjesničara i člana Kosovske akademije znanosti i umjetnosti. On je Akademiji darovao svoje tri knjige o povijesti Kosova, od antičkih vremena do najnovijeg doba, objavljene na engleskom jeziku u Houstonu 2013.
https://images.gr-assets.com/authors/1408461640p8/7149584.jpg
Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima unapređenja suradnje dviju akademija koje od 1994. imaju potpisan Sporazum o znanstvenoj i umjetničkoj suradnji. Govorilo se i o prijateljskim vezama Hrvatske i Kosova koje su naročito došle do izražaja tijekom borbe obiju zemalja za slobodu i neovisnost, kao i o povijesti hrvatsko-albanskih odnosa. U pratnji akademika Buxhovija bili su povjesničar Nijaz Muhamedi,  predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Shuip Ziberi i Gentiana Fana, članica Vijeća mladih predsjednice Republike Hrvatske. Gosti su tijekom posjeta palači HAZU razgledali Strossmayerovu galeriju starih majstora kao i Bašćansku ploču te škrinju svetog Šimuna.
 

Marijan Lipovac

Proizvedeni su u laboratorijima farmaceutske industrije nemaju ništa zajedničko s prirodnim nutrijentima

 
 
Mnogi ljudi danas su vrlo skloni vjerovanju u istinitost brojnih promidžbenih poruka putem medija – najčešće radi se dakako o promidžbi određenih bezreceptnih lijekova i ljekovitih sredstava koji će doprinijeti poboljšanju zdravlja i/ili smanjenju ili čak nestanku određenih zdravstvenih tegoba. Ipak, jedna od najvećih zabluda čovjeka jest prihvaćanje konzumiranja sintetskih tj. umjetnih vitamina kao neophodnog dodatka svakodnevnoj prehrani. Police mnogih supermarketa, drogerija, ljekarni i drugih prodavača ovih često jeftinih umjetnih proizvoda iz masovne proizvodnje pretrpane su upravo takvim vitaminskim ili vitaminsko-mineralnim dodatcima prehrani. No, svi oni proizvedeni su u laboratorijima farmaceutske industrije i zapravo nemaju ništa zajedničko s prirodnim nutrijentima, a mnogi od njih ne doprinose zdravlju već naprotiv, kao što je to slučaj s folnom kiselinom – oni čak štete zdravlju (molim vidjeti: „Priča o folatima i folnoj kiselini,“ Hrvatski fokus, 4. 1. 2019.).
https://www.flintstonesvitamins.com/static/media/images/featured.png
Svaki roditelj će učiniti sve za svoje dijete i njegovo zdravlje. U toj dobroj namjeri, a često i pod utjecajem promidžbenih poruka u medijima kao i preporukama pedijatara i/ili liječnika obiteljske medicine, roditelji često svojoj djeci kupuju različite dodatke prehrani – vitamine ili vitaminsko-mineralne proizvode. Multivitaminski proizvodi za djecu morali bi biti sigurni, zar ne? Međutim, jedno istraživanje provedeno u SAD-u otkrilo je sasvim nešto drugo i pokazalo da nažalost postoji i „crna strana“ ovih proizvoda. „Flintstones“ vitamini su vitaminski proizvod „broj jedan“ u SAD-u i uvijek su prvi izbor i preporuka američkih pedijatara. Moram ovdje napomenuti da je „Flintstones“ naziv „preuzet“ od poznatog i popularnog crtanog filma „Obitelj Kremenko“ – s ciljem da privuče djecu. Proizvođač „Flintstones“ multivitamina je globalna farmaceutska korporacija „Bayer.“ Nakon pažljivog čitanja sastava ovog popularnog vitaminskog proizvoda za djecu, stručnjaci otkrivaju da proizvod sadrži nekoliko nezdravih i za zdravlje štetnih sastojaka uključujući aspartam, bakreni oksid, umjetne boje, cinkov oksid, sorbitol, željezov (II) fumarat,  DL-alfa tokoferol, sojino hidrogenizirano ulje i kukuruzni škrob od genetski modificiranog kukuruza.
 
„Bayer“ na svojoj internetskoj stranici za zdravstvene stručnjake daje slijedeću obavijest: „82 posto djece ne jede dovoljno povrća. Stoga djeca ne mogu podmiriti sve svoje nutritivne potrebe.“ Cilj ove tvrdnje je da „Flintstones“ vitamini zadovoljavaju sve nutritivne potrebe djece u dobi od dvije godine pa nadalje. Ovi popularni multivitaminski proizvodi dolaze u obliku gumenih bombona i tableta za žvakanje. Stručnjaci upozoravaju roditelje da obavezno čitaju sastav multivitaminskih proizvoda koji su namijenjeni djeci. A u slučaju „Flintstones“ vitamina dali su i kraća objašnjenja o navedenim  sastojcima u proizvodu. Pa krenimo redom:
 
Aspartam je umjetna kombinacija aminokiselina i sastoji se od kemijskih komponenti: asparaginske aminokiseline i l-fenilalanina. Poznato je da se aspartam u organizmu razgrađuje na dvije visoko toksične tvari – metanol i formaldehid. James M. Schlatter, kemičar u farmaceutskoj kompaniji GD Searle otkrio je aspartam posve slučajno u prosincu 1965. kada je radio na lijeku protiv čira želuca. Aspartam je kemijska tvar, umjetno sladilo koje je 180 do 200 puta slađe od šećera ali bez kalorija. Nadalje, nekada je aspartam bio na listi Pentagona kao sredstvo za biokemijsko oružje. U Europskoj uniji aspartam se označava kao E951, a nalazimo ga u nekoliko tisuća različitih prehrambenih proizvoda, pićima, lijekovima itd.
 
Do danas je aspartam povezan s više od 40 različitih štetnih zdravstvenih učinaka u biomedicinskoj literaturi, a dokazana je njegova neurotoksičnost i kancerogenost. Stručnjaci upozoravaju da je aspartam odgovoran za epidemiju multiple skleroze iako se zapravo radi o posljedici toksičnog učinka metanola, te tzv. sistemskog lupusa koji je najizraženiji kod onih osoba koje piju „Diet Coke“ ili „Diet Pepsi.“  Štoviše, dokazano je da aspartam mijenja razinu dopamina i serotonina u mozgu te da je osobito opasan za dijabetičare na što upozoravaju dr. Russell Blaylock, neurokirurg i dr. H.J. Roberts, dijabetolog i svjetski poznati stručnjak za trovanje aspartamom. Dr. Blaylock upozorava da aspartam uništava neurone u mozgu uzrokujući oštećenje mozga različitog stupnja te dodaje: „a fenilalanin iz aspartama uzrokuje osiromašenje serotonina što uzrokuje ozbiljne posljedice – manijakalno depresivni sindrom, napadi panike, bijesa i nasilnosti.“ A dr. Roberts povezuje aspartam s Alzheimerovom bolesti te ozbiljno upozorava da mlade žene u dobi od 30 godina obolijevaju od ove bolesti. Pitanje: zašto se koristi u proizvodu za djecu ovo visoko toksično i štetno umjetno sladilo kada postoji prirodan, siguran i ne štetan proizvod – na primjer, sladilo od stevije?
 
Bakreni oksid, i to 2 miligrama nalaze se u sastavu „Flintstones“ vitamina za žvakanje kao „prirodni izvor bakra“ koji 100 posto podmiruje dnevne potrebe djece za ovim mineralom (u dobi od 4+). No, što je zapravo bakreni oksid? Je li to nutrijent, tj. hranjiva tvar ili je kemijska tvar? Direktiva Europske unije o Opasnim tvarima (u svrhu zaštite javnog zdravlja) svrstava bakreni oksid na popis opasnih tvari, klasificirajući ga kao „Štetnu (XN) i „Opasnu za okoliš (N).“ Uzmemo li u obzir da se bakreni oksid koristi kao pigment u keramici, zatim kao kemikalija u proizvodnji rajona i određenih vrsta baterija, moramo se zapitati je li ova kemikalija sigurna za djecu? Možda je tehnički ispravno bakreni oksid nazvati mineralom, ali zar se on može smatrati nutrijentom u vitaminskom proizvodu za djecu? Smatramo da ne.
 
Prehrambene umjetne boje katrana kamenog ugljena poznate su kao uzročnici štetnih nuspojava, od kojih se posebno izdvaja poremećaj smanjene pažnje i hiperaktivnost (ADHD). Postoje već i medicinske indikacije da se neurotoksičnost umjetnih prehrambenih boja povećava u kombinaciji s aspartamom, što je posebno zabrinjavajuća činjenica.
 
Zinkov oksid također je sastojak „Flintstones“ vitamina za žvakanje namijenjenih djeci, a svaka tableta za žvakanje sadrži 12 mg cinkovog oksida, za koji proizvođač tvrdi da podmiruje 75 posto dnevnih potreba djece u dobi između dvije i tri godine. No, cinkov oksid vrlo je čest sastojak (tzv.zaštitni faktor, SPF) u zaštitnim kremama i losionima za sunčanje. Direktiva Europske unije o Opasnim tvarima svrstava cinkov oksid u skupinu tvari opasnih za okoliš (N). Postavlja se pitanje: kako jedna tvar može biti štetna/opasna za okoliš, a sigurna za čovjeka, osobito za dijete koje gutanjem unosi ovu kemijsku tvar u organizam?
 
Sorbitol je umjetna zamjenica za šećer a svrstava se u šećerni alkohol. Može se reći kako se sorbitol ne bi smio nalaziti u proizvodima koje čovjek gutanjem unosi u organizam, a osobito ne bi smio biti sastojak u proizvodima namijenjenim djeci. Unos veće količine sorbitola u organizam povezan je s gastrointestinalnim tj. želučano-crijevnim poremećajima – od boli/grčeva u abdomenu do mnogo ozbiljnijih poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva.
 
Željezov (II) fumarat je vrlo zabrinjavajući sastojak u vitaminima. Željezo je mineral potreban svakom organizmu i sigurno nećete umrijeti od konzumiranja željeza iz hrane, na primjer špinata, dok je željezov (II) fumarat industrijski mineral koji se ne nalazi u prirodnoj hrani. Istina je slijedeća: željezov (II) fumarat je toliko toksičan da i slučajna prekomjerna doza unesena u organizam može „prouzročiti kobno trovanje kod djece mlađe od šest godina.“
Stoga proizvođač („Bayer“) naročito ističe upozorenje: „Držite ovaj proizvod dalje od djece. U slučaju prekomjernog unosa u organizam odmah pozovite liječnika ili obavijestite centar za kontrolu (o)trovanja.“
 
DL-alfa tokoferol acetat je umjetni, petrokemijski dobiven proizvod sličan vitaminu E a sastoji se od osam različitih kemijskih molekula koje sve imaju upitnu bioološku aktivnost i sigurnost. Postoje novije zabrinjavajuće indikacije da ova mješavima kemikalija može imati štetan učinak na imunološku funkciju organizma, ekspresiju gena i neurološko zdravlje kod vrlo mladih osoba. 
 
Hidrogenizirano sojino ulje kao sastojak u proizvodu namijenjenom djeci potpuno je neprihvatljivo. Ove polu-umjetne masne kiseline ugrađuju se u naša tkiva i povezuju se s više od desetak štetnih nuspojava, od oboljenja krvožilnog sustava pa sve do karcinoma, nasilnog ponašanja i bolesti masne jetre. 
 
Škrob od genetski modificiranog kukuruza također se navodi kao sastojak „Flintstones“ vitamina za djecu. „Iako netko može reći kako je njegova količina zanemariva, mi se s time ne slažemo,“ navodi se u upozorenju stručnjaka. Proizvođači bi morali točno označavati svoje proizvode i njegov sastav te navesti da on potječe od genetski modificirane poljoprivredne kulture ili da je dobiven primjenom genetskog inženjeringa. „Flintstones“ vitamini sadrže i askorbinsku kiselinu („vitamin C“) koja vjerojatno također potječe od genetski modificiranog kukuruza. Ne smijemo zaboraviti da je „Bayer CropScience,“ agrobiotehnološki dio „Bayera,“ platio u gotovini 381.600 US dolara kako bi bio odbijen prijedlog zakona o označavanju genetski modificiranih proizvoda u Kaliforniji. No, ovdje moram još svakako naglasiti da se askorbinska kiselina/vitamin C u farmaceutskoj industriji proizvodi i primjenom genetskog inženjeringa, točnije genetski modificiranih bakterija: Gluconobacter suboxydans, i bakterije iz roda Erwinia i Corynebacterium.
 
Roditelji imaju pravo brinuti o svojoj djeci i štititi ih od dokazano poznatih štetnih sastojaka u prehrambenim proizvodima kao i u vitaminskim i drugim proizvodima koji se koriste kao nadopuna prehrani. Isto tako moramo ovdje reći da je škrob od genetski modificiranog kukuruza jednako tako genetski modificirani proizvod. „Bayer“ (ali i druge farmaceutske kompanije) bi trebao ispravno i točno označavati svoje proizvode, osobito multivitaminske proizvode koji su namijenjeni djeci. Skraćeno, Bayerovi „Flintstones“ vitamini su poznati „brend“ u SAD-u ali su daleko od prirodnog proizvoda, a potrošači imaju pravo znati o svim mogućim štetnim nuspojavama koji se mogu pojaviti konzumiranjem određenog proizvoda. Na kraju, stručnjaci preporučuju roditeljima da obavezno čitaju sastav svakog proizvoda koji će dati svojem djetetu te da vode računa o pravim uzrocima nedostatka vitamina i/ili minerala u organizmu, a to je u prvom redu loša, nekvalitetna i nezdrava hrana uz loše životne navike.
 
Izvor: www.flintstonesvitamins.com/en/products/Flintstones_Complete.php (Nutritional Info Overview);
https://labeling.bayercare.com/omr/online/flintstones-complete.pdf
Karen Lau et al.: „Synergistic interactions between commonly used food additives in a developmental neurotoxicity test;“ Toxicol.Sci. 2006 Mar; 90(1);
Lindseth GN et al.: „Neurobehavioral effects of aspartam consumption,“ Res Nurs Health, 2014 Jun; 37(3) - US National Library of Medicine National Institutes of Health
Dr. Russell Blaylock: „Excitotoxins: The Taste That Kills“ (knjiga)
Dr. H.J. Roberts: „Defense against Alzheimer's Disease“ (knjiga)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Ponedjeljak, 18/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 947 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević