Get Adobe Flash player

Pandemija COVID-19 prouzročit će glad za još 130 milijuna ljudi do kraja 2020. godine

 
 
David Beasley, izvršni direktor UN-ovog Svjetskog programa hrane ('World Food Program') krajem travnja 2020. izvjestio je o velikoj prijetnji kao posljedici pandemije COVID-19 a to je – GLOBALNA GLAD te upozorio svjetske 'lidere' da „2020. bi mogla biti jedna od najgorih humanitarnih kriza od Drugog svjetskog rata.“ Beasley je također izjavio kako sada u svijetu gladuje 821 milijun ljudi, dok je slijedećih 135 milijuna ljudi suočeno s prehrambenom krizom ili čak gore od toga, a pandemija COVID-19 prouzročit će GLAD još 130 milijuna ljudi do kraja 2020. godine.
https://ichef.bbci.co.uk/news/1024/cpsprodpb/5D3B/production/_111876832_059885068.jpg
U SAD-u je provedeno istraživanje „The COVID Impact Survey“ u organizaciji „The Hamilton Project“ čiji rezultati su objavljeni 6. svibnja 2020.: U razdoblju od 20.-26. 4. 2020. provedeno je istraživanje o učincima pandemije COVID-19 u SAD-u, dok je 27. i 28. travnja 2020. provedeno istraživanje o učinku pandemije na majke s djecom od 12 godina ili mlađe. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da već sada djeca u SAD-u gladuju: 40,9 posto majki s djecom od 12 godina ili mlađom, izvjestile su da je njihovo domaćinstvo suočeno s prehrambenom nesigurnošću i nedostatkom hrane – djeca ne jedu dovoljno tj. koliko bi trebala. Prehrambena nesigurnost i nedostatak hrane posljedica su pandemije COVID-19. Prema izvješću američkog Ministarstva rada u SAD-u je zbog pandemije koronavirusne bolesti COVID-19 i izazvane krize velikih razmjera bez posla ostalo 40,6 milijuna ljudi, ili 24,9 posto radne snage; stopa nezaposlenosti koja je prije pandemije bila nešto manja od 4 posto sada je znatno povećana – što nije zabilježeno u povijesti, pa čak ni u razdoblju velike američke depresije 1930-ih godina 20. stoljeća.
Jednako tako pojedini mediji izvjestili su kako i u Genevi, jednom od najskupljih gradova svijeta, sada već tisuće ljudi u dugačkoj koloni čeka nekoliko sati za humanitarnu pomoć u hrani. Zbog pandemije COVID-19 i masovnog zatvaranja industrijskih pogona, restorana, kavana itd. tisuće ljudi ostalo je posla a time i bez ikakvih prihoda.
 
Peter Koenig, ekonomist i geopolitički analitičar, predavač na sveučilištima diljem svijeta, znanstveni suradnik Centra za istraživanje globalizacije itd. objavio je 8. svibnja 2020. tekst u kojem upozorava na pojavu globalne gladi i predviđa da „do kraja 2020. od gladi, očaja i suicida/samoubojstva umrijeti će više ljudi nego od koronavirusa“ te dodaje: „Mi, svijet, suočavamo se s pandemijom gladi biblijskih razmjera. No, o ovoj pandemiji gladi ne će izvještavati mainstream mediji. Zapravo, suočavanje s gladi već je započelo. Ova pandemija gladi podsjeća na film „The Hunger Games“ – IGRE GLADI.“   
 
Međutim, postoji još jedna, mnogo ozbiljnija i teža posljedica pandemije i karantene a na to je upozorio William Engdahl u tekstu objavljenom 20.travnja 2020. pod naslovom: „The Agribusiness Model is Failing“ („Model agrobiznisa propada“). Naime, posljednjih desetljeća organizacija cjelokupne svjetske opskrbe hranom od farme do potrošača doživjela je golemu promjenu – reorganizaciju u tzv. globaliziranu distribuciju poznatu kao agrobiznis. A sada ovom globalnom lancu opskrbe hranom zbog pandemije i karantene koja je nametnuta u svrhu sprječavanja širenja novog koronavirusa (SARS-CoV-2) prijeti katastrofalni slom. Posljedice toga biti će zastrašujuće jer bi broj umrlih od gladi mogao ozbiljno nadmašiti broj umrlih od koronavirusa i to prema 'redu veličine.'
 
„No, čini se da vlade toga nisu svjesne“. upozorava Engdahl. Nametnuta, prisilna masovna karantena nezapamćenih razmjera, zatvorene škole i restorani, zatvorene tvornice diljem svijeta - sada je u samo žarište pandemije stavljena alarmantna ranjivost globalnog lanca opskrbe hranom kojem prijeti težak slom. Prije izolacije i prema procjenama, samo u SAD-u se gotovo 60 posto konzumiranja hrane odvijalo izvan kuće/domova. To uključuje restorane, 'fast food' mjesta (mjesta 'brze hrane'), škole, restorane sa samoposluživanjem na sveučilištima, u kompanijama itd. Sva ova mjesta zatvorena su od ožujka zbog čega je nastao golem prekid u dobro organiziranom lancu opskrbe hranom. Veliki restorani i samoposlužni restorani u kompanijama opskrbljuju se različitim brojnim prehrambenim proizvodima – od maslaca do mesa i to u različitim volumenima i pakiranjima u odnosu na maloprodaju u supermarketima. A golema ranjivost postoji u 'mamutskim koncentracijama agrobiznisa' koji su u SAD-u poznati pod nazivom CAFO ('Concentrated Agriculture Feeding Operations,' Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja). Jedna od najvećih tvornica za preradu svinjetine, 'Smithfield Foods' (Sioux Falls, Južna Dakota) objavila je 12. 4. 2020. da će se zatvoriti na neodređeno vrijeme nakon što je nekoliko stotina radnika od njih 3.700 bilo pozitivno na koronavirus (COVID-19).
 
'Smithfield Foods' jedan je od najvećih svjetskih koncentriranih agrobiznisa, pa će zatvaranje samo jedne tvornice za preradu svinjetine imati ne mali utjecaj na opskrbu svinjetinom u SAD-u. 'Smithfield Foods' ima pogone i u Meksiku, Poljskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji – uglavnom u onim državama gdje su propisi „labavi.“ A njihov pogon u Virginiji nalazi se u vlasništvu Kine: 2013. najveći kineski proizvođač mesa „WH Group of Luohe“, Henan, kupio je tvornicu 'Smiethfield Foods' za 4,72 milijarde US dolara. S obzirom na katastrofalne posljedice koje je uzrokovalo haranje afričke svinjske kuge diljem Kine 2019. godine smanjivši populaciju svinja za 50 posto, sada postoje goleme potrebe i zahtjevi za proizvodnjom svinjetine. 'TYSON FOODS,' drugi golemi konglomerat u preradi mesa morao je 6.04.2020. zatvoriti svoju tvornicu u saveznoj državi Iowa (Waterloo) nakon što je dvoje radnika umrlo od COVID-19. U drugoj tvornici 'Tyson Foods' u saveznoj državi Georgia (Camilla) umrlo je četvero radnika koji su bili pozitivni na koronavirus te je 17. 4. 2020. kompanija morala zatvoriti i ovu tvornicu. Sindikat traži da se radnicima koji su pozitivni na koronavirus plati 14-dnevna karantena, no, za sada to nisu uspjeli ostvariti.
 
Međutim, američki su Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja (CAFO) i bez pandemije COVID-19 pogoni koji su krcati bolestima i toksinima. Veličina postrojenja CAFO-a je zapanjujuća: tako samo jedan pogon 'Tyson Foods' u Nebraski svakodnevno proizvede toliko mesnih proizvoda da bi mogli prehraniti 18 milijuna ljudi. Još jedna golema kompanija 'JBS USA Holdings' bila je 13. 4. 2020. prisiljena zatvoriti svoj glavni pogon u Koloradu (Greeley) radi cjelokupnog i temeljitog čišćenja i dezinfekcije nakon smrti dvoje radnika pozitivnih na koronavirus – tek nakon ovog nesretnog događaja, testirani su radnici od kojih je većina bila pozitivna na koronavirus. 'JBS USA' je podružnica brazilske kompanije 'JBS S.A.' koja je najveći svjetski prerađivač svježe govedine – njihova godišnja prodaja veća je od 50 milijardi US dolara. Podružnica 'JBS USA' kontrolira oko 20 posto američke proizvodnje govedine.
 
'CARGILL,' treći najveći američki prerađivač mesa morao je također prepoloviti tj. za 50 posto smanjiti broj radnika u svojoj tvornici za pakiranje mesa u Koloradu (Fort Morgan Colorado) nakon što je testiranje otkrilo da su radnici pozitivni na koronavirus, uzročnika bolesti COVID-19. Ništa bolje nije ni u Kanadi gdje je 'Cargill' zbog pandemije koronavirusa otpustio 1000 radnika od njih 2000. Cargillov pogon u Alberti, Kanada, najveći je pogon za pakiranje mesa i jedan je od najvećih dobavljača govedine za „McDonalds Canada“ – dnevno se 'obradi' tisuće goveda. Samo 'Cargill' danas u SAD-u kontrolira oko 22 posto domaćeg američkog tržišta mesom.
 
Samo tri golema konglomerata kontroliraju više od 2/3 ukupne američke opskrbe proteinima mesa i peradi i uz to još su glavni izvoznici i opskrbljivači za potrebe cijelog svijeta. Engdahl upozorava kako je ova situacija alarmantno opasna i to se sada počinje uviđati. Svi ovi veliki konglomerati bez obzira na rezultate testiranja koronavirusa predstavljaju goleme „kloake“ toksina kojima su radnici svakodnevno izloženi. Stoga pojedini stručnjaci upozoravaju da COVID-19 testovi mogu biti čak pozitivni i na ovakve toksične „infekcije.“ „Ovakav opasan i nezdravi stupanj koncentracije patogenih mikroorganizama i toksina prije nije bio prisutan. Sve ovo započelo je strateškim projektom Nelsona Rockefellera i „Zaklade Rockefeller“ nakon Drugog svjetskog rata. Usvojena je ideja stvaranja korporativne vertikalne integracije i kartelizacije prehrambenog lanca striktno vezanim za profit – i to na isti način kao što je John D. Rockefeller to učinio s kompanijom „Standard Oil“ i naftom“, piše Engdahl. Rockefellerovim novcem financirala su se dvojica profesora Harvardskog poslovnog fakulteta /„Harvard Business School.“
 
John H. Davis bio je pomoćnik ministra poljoprivrede u vladi predsjednika Dwighta Eisenhowera 50-ih godina 20. stoljeća. No, 1955. postao je profesor na Poslijediplomskom poslovnom studiju Sveučilišta Harvard – to je bilo vrlo neobično jer je Davis bio stručnjak za poljoprivredu. John H. Davis i Ray Goldberg koji je također bio profesor na Harvard Business School, primali su financijska sredstva od Rockefellera za projekt koji će postati „infrastrukturom njihovog plana za globalizaciju svjetske proizvodnje hrane pod kontrolom šačice privatnih korporacija. Taj su plan njegovi tvorci nazvali agrobiznisom.“ Davis je 1956. u časopisu Harvard Business Review objavio članak u kojem je između ostalog napisao: „....jedini način rješavanja tzv. problema farmi, jednom zauvijek, i izbjegavanje neprikladnih državnih programa, jest prijelaz s poljoprivrede na agrobiznis.“ Na četverogodišnjem projektu razvoja agrobiznisa zajedno su radili Davis, Goldberg i Wassily Leontief, ruski emigrant i profesor ekonomije i matematike na Sveučilištu Harvard: njih trojica su 1950-ih godina stvorili prvi model agrobiznisa koji je označio revoluciju u američkoj poljoprivredi. A za 40 godina ovaj projekt zavladao je industrijom hrane.
 
Ray Goldberg, vatreni zagovaratelj genetski modificiranih organizama - GMO-a, kasnije je ovaj njihov zajednički projekt agrobiznisa osmišljenog na Harvardu nazvao „pojavom koja je u svjetskom gospodarstvu i društvu prouzročila korjenitiju promjenu od bilo kojeg događaja u povijesti čovječanstva.“ Danas smo suočeni sa činjenicom da je naš cjelokupni prehrambeni sustav pod nadzorom šačice globalnih privatnih konglomerata gdje su tradicionalni obiteljski farmeri postali jeftini najamni radnici ili su bankrotirali. Nakon sloma bivšeg Sovjetskog Saveza (SSSR) 1990-ih godina, rusko tržište bilo je pretrpano 'brendovima' prehrambenih proizvoda sa Zapada i to od najvećih proizvođača kao što su Nestlé, Kellogg, Kraft i drugi. Ruska proizvodnja hrane doživjela je kolaps. A nešto slično dogodilo se i u Indiji, Africi i Južnoj Americi gdje su jeftiniji proizvodi multinacionalnih korporacija prouzročili propast i nestanak domaćih, lokalnih poljoprivrednih proizvođača.
 
Sustav farmskog uzgoja pretvoren je u tvornice za proizvodnju proteina. U njima se životinje hrane genetski modificiranim kukuruzom i genetski modificiranom sojom kojima se dodaju vitamini i antibiotici u golemim količinama kako bi se ostvario maksimalan dobitak na težini prije klanja. Vertikalna integracija našeg lanca opskrbe hranom pod globalizacijom proteklih je desetljeća stvorila alarmantnu ranjivost vidljivu tek u vrijeme krize s kojom smo sada suočeni zbog pandemije koronavirusne bolesti COVID-19. Tijekom svih prošlih kriza i hitnih slučajeva, proizvodnja hrane bila je lokalna, regionalna, decentralizirana - tako da kriza u jednom ili više takvih centara nije prijetila globalnom lancu opskrbe hranom. Danas to nije slučaj.„SAD najveći su svjetski izvoznik hrane. Sadašnja golema, duboka kriza otkriva koliko je zapravo ranjiva takva svjetska ponuda i opskrba hranom. Koronavirus možda je samo osvjetlio taj opasni problem. Za ispravljanje ovog problema i ozbiljne ranjivosti u opskrbi hranom trebat će godine, a trebat će i volja za poduzimanjem mjera koje su zemlje poput Rusije bile prisiljene provesti/učiniti kao odgovor na ekonomske sankcije.“ 
 
Rusija kao najveći svjetski proizvođač i izvoznik pšenice ZABRANILA je izvoz ove najvažnije krušne žitarice do srpnja 2020. – objavilo je rusko Ministarstvo poljoprivrede 26. 4. 2020. Osim zabrane izvoza pšenice, usvojene su i restrikcije na izvoz raži, ječma, kukuruza i mješavina žitarica (npr. mješavina pšenice i raži). Uz sve navedeno, stručnjaci u Europi upozoravaju da će zbog suše prinosi pšenice 2020. biti znatno smanjeni u pojedinim žitnim područjima, uključujući i Ukrajinu.
 
Izvor:
 
1. CNN: „Coronavirus pandemic will cause global famines of 'biblical proportions', UN warns,“ 22. 4. 2020.;
2. „UN warns of 'biblical famine' due to COVID-19 pandemic;“ 22. 4. 2020.; www.france24.com
3. Peter Koenig: „Corona Tyranny – and Death by Famine;“ Global Research, 8. 5. 2020.;
4. Lauren Bauer, The Hamilton Project: „The COVID-19 Crisis Has Already Left Too Many Children Hungry in America;“ 6. 5. 2020.; www.hamiltonproject.org/blog/
5. F. William Engdahl: „The Agribusiness Model is Failing;“ New Eastern Outlook, 20. 4. 2020.
6. Shannon Jones: „Mass Joblessness Deepens in US as Corporations Move to Implement Permanent Layoffs. 40,6 Million Unemployed;“ World Socialist Web Site, 8. 5. 2020.; www.wsws.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

U doba koronavirusa plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara pokazale su se spasonosnima

 
 
Vrednovanje tehnike – BST (4)
Do početka devedesetih godina teme posvećene ekolozima, zaštitarima prirode i ekologistima bile su praktički nepoznanica. Padom berlinskog zida situacija se temeljito promijenila. Podijelivši Europu u dva dijela, jedan koji smije, a drugi ne smije, pojavio se niz izvrsno financiranih „zaštitarskih“ organizacija. Usmjerenih, po potrebi, na pojedine elemente u cjelokupnom životnom vijeku nekog proizvoda. Početkom devedesetih autor se, pretežno u „Vjesniku“ i stručnom časopisu EGE (akronim ili složena kratica za energetiku, gospodarstvo, ekologiju i etiku) osvrtao na Montrealski sporazum, ozonsku rupu, freone. Tridesetak godina kasnije, kada ste nešto čitati o problemu ozonskog vrtloga, zbog javnosti nazvanog ozonska rupa? Jeste li možda saznali da su tvari koje su tada zamijenili problematične freone, dokazano lošije rješenje. Već početkom devedesetih započelo je na poticaj zelenih mirova, djelovanje Zelene akcije u borbi protiv plastičnih vrećica.
https://i2-prod.manchestereveningnews.co.uk/incoming/article16677586.ece/ALTERNATES/s1200b/0_tesco.jpg
Tražilo se od učenika da natjeraju Vladu na njihovu zabranu. Da bi se odjednom u doba koronavirusa te iste plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara pokazale spasonosnima. Sve je to sačuvano u rasprodanoj knjizi „Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja (2008.). Trebalo bi izdati novo izdanje s brojnim novim tekstovima. No treba se vratiti temi o vrednovanju tehnike, sada s prošireno temom ekologija i ekologizam. Najprije treba definirati tko su ekolozi i zaštitari prirode.
 
Ekolozi i zaštitari okoliša
 
Ekolog/ ekologinja radi na istraživačkim, tehničkim i upravnim područjima koja se odnose na okoliš u različitim sektorima gospodarstva, na zakonodavnom i izvršnom području, na državnoj i lokalnoj razini. Osposobljen je za proučavanje i povezivanje pojava u okolišu, za otkrivanje odnosa između prirodnog okoliša i društva pa i između tehnike, organizacije i ekonomije. Za obavljanje zadataka ekologa kao zanimanja, ekolog mora imati završen jedan od dodiplomskih ili diplomskih studija (opširnije https://www.google.com/search?q=%22ekolog%22&oq=%22ekolog%22&aqs=chrome..69i57j35i39j0l6.12176j0j7&sourceid=chrome&ie=UTF-8, pristupljeno 16. 5. 2020).
O zaštitarima prirode nije pronađena za ovaj kontekst prihvatljiva definicija. Dio djelatnih zaštitara bavi se čuvanjem određenih lokaliteta. 
 
Ekologizam i ekologisti
 
U raznoraznim raspravama o zaštiti okoliša najčešće se krivnja za prekomjerno opterećenje, te za uništavanje okoliša pripisuje samo jednom uzročniku, tehničkom napretku industrije ili načelu maksimiranja dobitka na temelju zakonitosti znanosti o tržištu. Na opće razočarenje pristalica takvog koncepta jedna je analiza ukazala na postojanje većeg broja različitih uzroka. A to su neograničenost čovjekovih potreba, iskorištavanje životnog prostora do granica podnošljivosti, sporedno djelovanje i posljedice individualnih i institucijskih aktivnosti, te procesi stvaranja vrijednosti u gospodarstvu. Pri raspravi o tim i drugim utjecajnim čimbenicima, često opasnost predstavlja nemogućnost jasnog zapažanja ljudi. Utjecaji se promatraju neovisno jedni o drugima, a njihova se djelovanja zbrajaju, npr. na oštećenje okoliša utječu po 10 % domaćinstva i poljoprivreda, za 30 % je uzrok promet, dok 50 % oštećenja uzrokuje industrija (ovo su fiktivne vrijednosti). Međutim, utvrđeno je kako se utjecajni čimbenici pojačavaju uzajamno. Za prevladavanje jedno uzročnog mišljenja može pomoći ovaj obrazac: oštećivanje je okoliša proizvod inflacije zahtjeva, tehničkog napretka, eksplozije stanovništva i blagostanja te povratne veze sporednih djelovanja i posljedica.
 
Kako bi se minimiralo daljnje uništavanje prirode, koje je, nažalost, još barem neko vrijeme neizbježno, potrebno je kadrove u tehničkom djelovanju, prvenstveno  inženjere, tijekom školovanja usmjeravati i obrazovati u smislu razvijanja svijesti o nužnosti zaštite okoliša. Proizvoditi treba, ali ne bezuvjetno. U okviru industrije i gospodarstva potrebno je razvijati ekološko vođenje, ekološku misao u cjelini.
 
Tko se bavi ovim područjem? Ekologijom se bave posebno obrazovani stručnjaci, ekolozi. Zaštitom okoliša mogu, pa i moraju se baviti svi zainteresirani. Poseban su međutim problem predstavnici ekologizma, lažnog pokreta za zaštitu okoliša i prirode. Ekologisti su ljudi kojima je priroda iznad svega, pri čemu nisu uvijek jasni motivi zašto nešto napadaju.
 
Američki filozof Frederic Turner nije jedini koji je ukazao na ekologiste koji su dio zaštitara prirode, kao svojevrsne poklonike nove religije. Umjesto Boga vrhovni im je autoritet Priroda. »Pritom se zaštitari prirode ponašaju kao (neizabrana) zajednica svjesnih, moralno pročišćenih, trezvenih, odanih, skromnih i samoprijegornih ekoloških brahmana koja masama tumači volju prirode i prema njoj ih usmjerava, kažnjava trgovačko/industrijsku kastu, kroti ratničku kastu i disciplinira zemljoradničku kastu.« Svojim napadima na postrojenja diljem svijeta ekologisti su potakli oca B. Przewoznyja, profesora na Pontifikalnom teološkom fakultetu u Rimu na izjavu: »Nitko nema pravo nametati svoje religijsko vjerovanje kao sveopće, pa bila to i vjera u Prirodu«.
 
Najsnažniji iskaz protiv ekologista potječe od Wolfganga Sachsa. Taj sociolog i katolički teolog  je 1991. rekao. »Lažni zaštitari prirode, ekologisti maksimalno su prestrašili najšire pučanstvo s navodnim posljedicama tehničkih dostignuća i to najčešće neutemeljeno.« I pridodao je ključnu misao. »Najveća opasnost za nas, za mene, za naše zajednice, za našu državu, za našu naciju nije više komunizam, nisu više droge, SIDA, kriminal, siromaštvo, čak ni liberalni demokrati, nego radikalni ekologisti.«
 
Zaključujući uvodna razmatranja o važnosti pridržavanja kriterija zaštite okoliša treba naglasiti kako su navedeni kriteriji kvalitete okoliša ispravni i valja ih se pridržavati. Istodobno to nisu nadkriteriji, već kriteriji sociologičnosti. Točno je da su predugo zanemarivani. No, ne mogu se sada neargumentirano nametati kao jedine kriterije prosudbe pojedinih tehničkih rješenja. Treba pridodati. Ekologisti su u pravilu tehnički neobrazovani. To znači da izaberu pomodni slogan, nešto što je pojedinačno istaknuto, ali u ukupnoj bilanci, popularno „od koljevke do groba“ to izgleda potpuno drugačije.
 
Ekologističke „zvijezde“
 
Osim sve snažnijih i bolje organiziranih raznih zelenih mirova ili WWF-a  kojem je na čelu osnivača princ Philip, s počeka devedesetih, navest će se nove zvijezde ili pomodne nazive. Svakako je vrlo važan naziv „zeleno ispiranje mozga“ (greenwashing), Sve mora biti prirodno, sve što vrijedi mora biti bio- ili organsko, kućni ljubimci: psi i mačke moraju jesti posebnu hranu itd. S prirodnom hranom nemoguće je prehraniti stanovništvo. Zato se pred tisućljećima započelo s uzgojem hrane. A onda je ta hrana umjetna, uzgojena i rezultat je agrokulture, oblika materijalne kulture. Stvorena je znanjem i voljom čovjeka. U najboljem slučaju se uzgaja u prirodi, danas sve češće u staklenicima ili plastenicima. Pa i bez tla, tzv. hidroponski uzgoj. Ništa loše, ali nije prirodno. Nije poznat primjer druge hrane, osim organske. Biljke i životinje su organski polimeri.
 
Primjer zanimljivog djelovanja ekologista je slučaj Zaklade Ellen MacArthur.  Ellen je bila vrhunska jedriličarka. Ona je zbog svojih jedriličarskih uspjeha u svojoj 28. godini primila od britanske kraljice titulu Dame, što u slučaju muškaraca odgovara tituli Sir. Pokazala se i vrsnom poduzetnicom koja se bori protiv plastike. Pitanje, od čega su bili načinjeni njezina jedrilica i jedra. Kada su već praktički dvadesetak godina jedra isključivo plastična. Od nje potječe onaj glasoviti iskaz da će do 2050. biti više u moru plastike nego riba. Analizirajući sve izvore, A. Mihajlović je dokazala da će u najgorem slučaju biti omjer 1 komad plastike na 10 do 12 riba. Vjerojatno je i to loš rezultat, ali je daleko od onoga što tvrdi Zaklada te vrlo uspješne poduzetnice. Koja je u 2017. uprihodila 1,1 milijarde GBP. Iz kojih izvora, s kojom svrhom i koliko je od toga završilo u „zelenim“ organizacijama diljem svijeta da promiče takve podatke?
 
Drugi zanimljivi primjer potječe iz SR Njemačke. Svjetski poznati proizvođač toplomjera za mjerenje tjelesne temperature ljudskog bića, zamijenio je živu s metalnom slitinom, galinstan koja se sastoji od galija, indija i kositra. Toplomjer je zaštićen plastičnom kutijom i ima još jedan plastični element koji služi za vraćanje stupca galistana u početni položaj. Kako objasniti nego „greenwashingom“ dva iskaza. Toplomjer je 100 % antialergijski, bez PVC-a i niklja. Nikalj je kemijski element. No, PVC je organski plastični materijal i što bi on radio u metalnoj slitini. Drugi iskaz. Taj toplomjer je prijatelj okoline, bez baterija, plastike i otrova???
 
Kako da sada oni koji razvijaju nove proizvode shvate ovakve „zelene“ poruke. Do sada su eventualno bili podučavani da moraju voditi računa o opravdanim zahtjevima zaštite okoline, okoliša i zdravlja ljudskog bića. Kada im se postavljaju potpuno neistiniti kriteriji. Potreba zaštite okoliša nameće inženjerima sljedeće zadaće: staviti na raspolaganje svoje sposobnosti analiziranja i svoja prirodoznanstveno-tehnička znanja radi razvoja podnošljivih rješenja i koncepata ublažavanja posljedica, te omogućavanje prodora ovim konceptima u svim mogućim sferama društva. Zbog zaokruženosti treba pridodati. Uništavanjem prirode i okoliša čovjek uništava osnovu svog života, tj. »reže granu na kojoj sjedi«. Ono što čovjek čini posljednjih godina za zaštitu okoliša, zapravo ne čini kako bi okoliš spasio od uništenja, nego zato da bi se zaštitio od štetnih posljedica koje uništenje okoliša ima na ljudsko zdravlje, kvalitetu života i društvo u cjelini. To je zapravo, jedini motiv za zaštitu prirode u velikom opsegu. Međutim, i taj motiv zakazuje kada se sukobe interesi ljudi, društva ili gospodarstva s prirodom.
 
Valja ovaj nastavak završiti s dvije upadnice. Nedavno je Zaklada Ellen MacArthur pokrenula projekt novog plastičarskog gospodarstva,  s ključnom riječju, promisliti. Temelji se na tri načela. Prvo, postojeća rješenja primjene plastike treba zadržati. Treba minimirati opterećenje okoliša plastičnim otpadom. I konačno treba nastojati odvojiti se od proizvodnje fosilne plastike.«
 
Pandemija koronavirusa uz sve poteškoće koje je donijela čovječanstvu, mogla bi rezultirati renesansom trenutnog poimanja plastike. „Daily Express“ 18. svibnja 2020. piše. “Plastika je ta koja spašava živote tijekom ove zdravstvene krize. To ne treba demonizirati, pa nemojmo to demonizirati. Sve dok Veliku Britaniju nije pogodio Covid-19, plastika je bila najveći negativac u bori za čistiji okoliš. Sada su plastična oprema i odjeća bitni u zaštiti herojskih liječnika i medicinskih sestara. Zbog plastike, preciznije plastičnih proizvoda, hrana iz supermarketa postala je još higijenskija. Veliki dio toga je plastika za jednokratnu upotrebu, koja sa odstranjuje po zadovoljenju svakodnevne svrhe.
Michael Stephen piše: Treba obustaviti plastofobiju i neistinite opise tih materijala. Pridodaje, recikliranje plastike je mit, potrebna je plastika za jednokratnu upotrebu, ali i nova istraživanja kako riješiti pitanje plastičnog otpada („Bioplastic News“, 18. svibnja 2020). Čitateljstvo ovog portala zna da slične stavove zastupaju stručnjaci Katedre za preradu polimera FSB. Ne od danas, već niz godina.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

U globaliziranom svijetu ovisimo o kineskom lancu opskrbe, robi široke potrošnje i posredničkoj trgovačkoj robi

 
 
PRAVU OPASNOST PREDSTAVLJA "AGENDA ID2020" A NE PANDEMIJA (2)
Vratimo se pandemiji i prouzrokovanoj panici. Geneva, europsko sjedište Ujedinjenih naroda i glavno sjedište Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u osnovi je zatvorena, tj. nalazi se u izolaciji ili karanteni. „Ova izolacija ne razlikuje se mnogo od one koja je započela u Veneciji i kasnije se proširila na sjevernu Italiju a sada već i na cijelu Italiju. Slično „zatvaranje“ (izolacija) uskoro prihvaća i Francuska  - i ostale europske države – vazali anglo-cionističkog carstva,“ ističe Koenig u svojem tekstu. 
Genevom kruže brojni memorandumi sa sličnim paničnim sadržajima iz različitih UN-ovih agencija.
https://www.globalresearch.ca/wp-content/uploads/2020/03/Screen-Shot-2020-03-12-at-12.06.03.png
A glavna poruka je – otkažite sva misijska putovanja, sva događanja u Genevi, posjete Palači nacija (Palais des Nations – europsko sjedšte UN-a u Genevi) i Katedrali kao i drugim spomenicima i muzejima. Posljednje upute koje su mnoge agencije uputile svojim zaposlenicima odnosile su se na rad od kuće čime se izbjegava rizik zaraze javnim prijevozom. Izazvana je atmosfera straha i panike koja je nadmašila svaki smisao za stvarnost, a istina više nije ni važna. Ljudi u ovoj situaciji više ne mogu misliti o uzrocima i što se krije iza toga. Nitko vam više ne vjeruje iako argumentima ukazujete na prethodne događaje: „Event 201,“ simulacijska vježba koronavirusne pandemije s procjenom 65 milijuna umrlih održana u listopadu 2019., Svjetske vojne igre održane u Wuhanu nakon čega ubrzo izbija epidemija/pandemija koronavirusne bolesti COVID-19, a 7. kolovoza 2019. u Fort Detricku (Maryland, SAD) zatvoren je laboratorij za biološka oružja s visokim stupnjem sigurnosti... Moć propagande. Moć destabilizacije – destabilizacije država i ljudi, uništenje gospodarstva, beznađe za milijune ljudi koji su izgubili posao itd.
 
U Wuhanu obolijevali su samo oni s kineskim genomom
 
Mediji i stručnjaci su u početku epidemije u Wuhanu a kasnije i drugdje u Aziji prešućivali jednu iznimno važnu činjenicu: obolijevali su samo Kinezi – virus je „napadao“ one s kineskim genomom – 99,9 posto oboljelih izvan Kine bili su kineskog podrijetla. Je li virus mutirao da bi mogao zaraziti i one koji nemaju kineski DNK? Ako se to dogodilo, kada se dogodilo? Međutim, ono što se dogodilo nakon toga – a to je pojava i širenje koronavirusa u Italiji i Iranu je posve nešto drugo – zbog toga su otvorene brojne špekulacije. Od samog početka epidemije u Italiji i Iranu bilo je jasno da se ne radi o istom virusu koji je prouzročio epidemiju u Wuhanu. Različiti sojevi virusa slobodno cirkuliraju uzrokujući destabilizaciju država diljem svijeta.
 
U međuvremenu sve više znanstvenika i stručnjaka – uključujući i one iz područja biološkog oružja tvrde da 'novi' koronavirus potječe iz laboratorija. Isto tako u ovom trenutku pretpostavlja se da svi sojevi koronavirusa ne dolaze iz istog laboratorija. Tako Koenig u tekstu također piše da mu je novinarka iz Berlina koja je ukrajinskog podrijetla u ožujku (2020.) rekla da je Ukrajina „domaćin“ čak pet američkih laboratorija visokog stupnja sigurnosti koji se bave biološkim oružjem. Novinarka tvrdi kako se redovito testiraju novi virusi na populaciji. No, kada u okolini laboratorija izbije neka nova, čudna bolest tada NITKO O TOME NE SMIJE GOVORITI. Nadalje, izjavljuje novinarka, nešto slično događa se i u Gruziji gdje postoji još više bioloških laboratorija Pentagona i CIA-e - i tamo se također javljaju neke nove i čudne bolesti. Međutim, „mainstream“ mediji o tome ne izvještavaju – a ako oni o tome ne pišu, znači to se ne događa – a to je daleko od istine i stvarnosti.
 
„Šefovi podzemlja“ pogrješno su računali da će epidemija/pandemija novog koronavirusa izazvati katastrofu u opskrbi lijekovima i medicinskom opremom. Naime, u današnjem globaliziranom svijetu Zapad u velikoj mjeri ovisi o kineskom lancu opskrbe, robi široke potrošnje i posredničkoj trgovačkoj robi – prije svega lijekovima i medicinskoj opremi. Kao što sam već ranije pisala, najmanje 80 posto lijekova i/ili neophodnih sastojaka za lijekove kao i medicinska oprema proizvode se u Kini za globalno tržište. A ovisnost zapadnog svijeta o antibioticima još je i veća jer se oko 90 posto antibiotika proizvodi u Kini. U jeku najsnažnijeg „udara“ epidemije COVID-19 kineska proizvodnja bila je gotovo ugašena zbog odluke Vlade o strogoj karanteni. Istovremeno, trgovački brodovi koji su još trebali izvršiti isporuke bili su vraćeni iz brojnih luka diljem svijeta. Dakle, sam Zapad sebi je nametnuo nestašicu gotovo svega jer su pokrenuli gospodarski rat protiv Kine, upozorava Koenig. Nitko ne zna koliko dugo će to trajati. U jeku same epidemije kinesko gospodarstvo je bilo gotovo 'prepolovljeno' ali se brzo oporavilo dosegnuvši 80 posto onog što je bilo prije izbijanja epidemije koronavirusa. No, pitanje je koliko će vremena trajati dostizanje nastalih zaostataka?
 
„Što stoji iza svega ovoga?“ – pita Koenig te odmah daje odgovor: „Oštre mjere na umjetno izazvanu paniku do one točke u kojoj ljudi vrište 'pomoć, dajte nam cijepljenja, izvedite policiju i vojsku radi naše zaštite', a u slučaju da ovaj javni očaj ljudi ne ode ipak tako daleko, vlastima Europske unije i SAD-a bilo bi vrlo lako nametnuti fazu vojne opsade u svrhu zdravstvene zaštite naroda.“ Štoviše, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u Atlanti već je izradio smjernice za „hitne zdravstvene slučajeve.“ Uz nametnuto prisilno cijepljenje, tko zna što bi cjepivo sadržavalo – koji koktel umetnutih 'mini bolesti' i s kakvim dugoročnim učincima. I ovdje se kao i kod genetski modificiranih organizama (GMO-a) mogu lako umetnuti sve vrste klica, naravno bez našeg znanja o tome. Ovo je možda tek početak primjene „Agende ID2020“ koja uključuje PRISILNO CIJEPLJENJE na globalnoj razini, smanjenje globalne populacije kao i potpunu digitalnu kontrolu nad svima – to je put k novom tj. Jednom svjetskom poretku (s jednom svjetskom vladom), novoj globalnoj financijskoj hegemoniji, „Full Spectrum Dominance“ odnosno „Dominaciji /prevlasti punog spektra“ kako to voli nazivati PNAC (Plan for a New American Century / Plan za novo Američko stoljeće).
 
Epidemija 'novog' koronavirusa nije slučajno započela u Kini. Kina je naime, namjerno ciljana u svrhu ekonomskog uništenja zbog njezinog brzog razvoja i napretka, a kinesko bi gospodarstvo uskoro moglo nadmašiti ekonomiju sadašnjeg hegemona – SAD-a, a drugi razlog je kineska snažna valuta, Yuan, koja je također potencijalno pretekla američki dolar kao svjetska glavna rezervna valuta. Obje ove pojave – snažno kinesko gospodarstvo i valuta značile bi kraj američke dominacije u svijetu. Koronavirusna bolest COVID-19 koja je potvrđena u više od 80 država svijeta „srušila“ je vrijednost dionica i tržište dionica, uzrokovala pad od najmanje 20 posto u posljednja dva tjedna – ovo smanjenje još je u porastu. Strah od posljedica epidemije / pandemije odnosi se i na usporavanje ekonomskog rasta, ako ne i recesije zbog čega su smanjene cijene benzina koje su gotovo prepolovljene u samo dva tjedna trajanja epidemije. Vrijednost kineskog Yuana i to bez uplitanja Središnje banke u Kini, ostala je vrlo stabilna u odnosu na američki dolar (oko 7 Yuana prema dolaru). To znači da kinesko gospodarstvo unatoč pandemiji COVID-19 još dobiva puno povjerenje diljem svijeta.
 
Na kraju teksta Koenig savjetuje Kinu: „Kupite sve američke i europske korporativne dionice koje možete po sadašnjim najnižim cijenama na burzama dionica a koje su se „srušile“ za petinu ili čak više, i kupite puno nafte. Kada se cijene oporave, ne ćete zaraditi samo milijarde, vjerojatno i trilijune od Zapada, nego ćete vjerojatno posjedovati ili imati u vlasništvu značajne i utjecajno vrijedne količine dionica u većini američkih i europskih korporacija...“ „Ipak, na horizontu prepunom crnih oblaka postoji jedno svjetlo koje titra. Pravo čudo moglo bi biti buđenje svijesti kritične mase koja bi mogla svemu ovome stati na kraj. Iako se čini da smo daleko od takvog čuda, negdje u skrivenom kutku našeg mozga, svima nam je još preostala iskra svijesti. Mi imamo duhovnu sposobnost napustiti ovaj katastrofalni put zapadnog neoliberalnog kapitalizma, i umjesto toga potaknuti solidarnost, suosjećanje i ljubav jedni prema drugima i prema našem društvu. To je jedini način za prekid potpune 'paralize' i propasti zapadne egocentrične pohlepe.“
 
Autor: Peter Koenig: „The Coronavirus COVID-19 Pandemic: The Real Danger is Agenda ID2020
Centre for Research on Globalization; Global Research-prvi puta objavljeno 12. 3. 2020. i ponovno 26. 4. 2020.
 
(Svršetak)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Oleg Butković veli kako ukidanje plaćanja cestarine na Krčkom mostu nije predizborni trik. Vjerujete li mu?

Ponedjeljak, 25/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1202 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević