Get Adobe Flash player

Nema industrije bez industrijske strategije

 
 
U prethodnom tekstu Potrebni su i proizvodnji vrhunski kadrovi (HF, 23. prosinca 2016.) ukazano je na potrebu da se u zemlji raspolaže visokokvalitetnim proizvodnim stručnjacima na svim razinama. Opisano je stanje pred trideset godina. Kakvo je stanje trideset godina poslije? Mnogo toga se promijenilo, pa i znanje autora. Ali nešto je ostalo konstanta. Sve što je povezano s prevladavajućom prividnosti (e. virtual reality) traži materijalne tvorevine.
https://i.ytimg.com/vi/SRWgmwPUvAU/maxresdefault.jpg
Kao osnovno sredstvo djelovanja u svakodnevnom životu nametnuli se pametni mobiteli i računala. No, njih treba najprije proizvesti. Za što su potrebni materijali i proizvodni postupci, materijalna proizvodnja. Reindustrijalizacija je nemoguća, potrebna nam je nova industrijalizacija za proizvode visoke dodane vrijednosti.
 
Oporavak gospodarstva
 
»Stvarni oporavak gospodarstva može se postići samo uz dva uvjeta: povećanjem proizvodnje i snažnim rastom izvoza« napisao je nedavno jedan od najpoznatijih i sigurno najiskusniji gospodarski novinar, Ante Gavranović („Perspektive“, 4/2016.). Gavranović ukazuje da se gospodarskih uspjeh SR Njemačke temelji na proizvodnji i izvozu. Točno, ali treba znati proizvesti, osobito za izvoz.
 
Izvoz može biti: usluga poput turizma (već sada 20 %), kreativnih informacijskih proizvoda (koji putuju mrežom) i roba. Robu treba proizvesti,  a zato treba industrijska ili obrtnička proizvodnja. Postavlja se pitanje je li moguća reindustrijalizacija? U opisu generacija, definirana je Z-generacija kao z(ombi) generacija (http://zg-magazin.com.hr/nova-generacija-ona-zombija-ulazi-u-svijet-rada/). Dakle ona koja daje tijelo ali njome upravljaju crni vračevi.
 
Z(ombi) generacija rođena je između 1995. i 2009. Čini se međutim da po obilježjima i neke starije generacije (X i Y) imaju karakteristike upravo Z-generacije. To su pripadnici onih mjesnih generacija koji su se zalagali po nekim zapadnjačkim modelima za dezindustrijalizaciju. Pritom su predstavnici jedne društvene znanosti slijedili politiku crnih vračeva. Koja glasi, neka manje razvijeni rade za nas, a mi ćemo napuhavati financijske balone, ugošćavati turiste do uništenja kulturne baštine itd. Pritom su zaboravili na glasovitu misao njemačkog filozofa O. Spenglera iz tridesetih godina. »Zapadnjaci, jedino što imate u rukama je tehnika. Ne dajte ju iz ruku«. Nisu ga poslušali, pa bi opće čuđenje izazvao podatak koliko su vrhunskih proizvodnih poduzeća na Zapadu, i ne samo njih, kupili npr. Kinezi. Koji su počeli stvarati izvoznu industriju prije tek kojim pola stoljeća.
 
U jednom razdoblju, njihov kineski Centralni komitet sačinjavali su pretežno inženjeri. Uspjeh kineskog gospodarstva s proizvodnjom izvozne robe doveo je do tako snažne Kine. I onda je D. Trump postao predsjednik SAD. I poručio je Amerikancima, proizvodimo sami. Da misli ozbiljno, pokazuje izbor vrhunskih proizvodnih menadžera u svoj vrlo uski krug stvaratelja nove industrijske politike (npr. „Some different takes on what US manufacturing policy may look like”, 21. 12. 2016.). Ne će to ići lagano. Prvenstveno zbog pomanjkanja kadrova. I sve prisutnijih robota i umjetne inteligencije. Kada se rabi sad popularna složena kratica STEM (prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika) mnogi u obrazovnom sustavu misle na kadrove za prirodoznanstvo i matematiku. A što je s osnovnom svrhom tehnike, proizvodnjom dobara i potrebnim stručnjacima? Kojoj su prirodne znanosti ipak samo intrinzične (Prirodoznanstvo je samo intrinzično za tehniku, HF, 18. studenoga 2016.).
 
Našim mjesnim stavotvoriteljima, koji su se zalagali za dezindustrijalizaciju sada su puna usta reindustrijalizacije. Ako rabite precizne nazive, ne postoji reindustrijalizacija, jer to znači vraćanje u početno stanje. Nitko ne će obnoviti željezare u Sisku i Kaštel Sućurcu, Jugovinil, DIOKI, DINU, veliki dio tekstilne industrije itd. Vremena su se promijenila. Azijske zemlje su velikom brzinom napredovale. Proizvode često poboljšanu, ali i jeftiniju robu. A mi i kada imamo ideja što proizvoditi i to dijelove visoke dodane vrijednosti, padamo na razjedinosti znanstvene zajednice, uz sve ostale mnogobrojne primjedbe. O čemu je riječ, nešto kasnije.
 
A. Gavranović dulje od pola stoljeća prati razvoj gospodarstva na ovim prostorima. I ispravno ukazuje, nemamo ideja kakve su nam investicije potrebne. Sigurno ne one koje traže samo naš prostor, igru po investitorskim pravilima. A usprkos velikoj nezaposlenosti nemamo dovoljno stručne radne snage. Tome treba pribrojiti i demografsku katastrofu.
 
Nema strategije, pa ni industrijske razvoja Hrvatske
 
Potrebna je raspraviti još dvije mantre. One o reformi škole i znanosti. Obje traže i jasnu strategiju razvoja zemlje i određenje za koje razdoblje se rade.
 
Hrvatska nema strategiju razvoja zemlje. Osim, ako to nije ona koji je najavio bivši predsjednik Vlade, gospodin Z. Milanović. Koja je komentirana na ovom portalu (Konačno je jasno definirana strategija razvoja Hrvatske, HF, 23. studenog 2012.). Turizam, posebno, zdravstveni su njezine osnovne odrednice. Dakle zemlja kuhara, konobara i čuvara plaža u zimskom razdoblju. Godine 2014. pojavila se nova strategija. Jedan doktorat od 1.300 stranica pretvoren je u Strategiju industrijskog razvoja MINGO-a. Čiji je sažetak doktorata od oko 400 stranica komentiran na stranicama ovog portala (HF, 27. lipnja 2014.)?
 
»Pri raščlambi Strategije korištena je pretraživalica. Upisane su riječi: medicina, 3D, keramika, aditivna, plastika, guma. Pronađena je samo jedna riječ bioplastika u okviru bioproizvoda. Trenutno bioplastika čini čak oko 0,5 posto svjetske proizvodnje ukupne plastike. U nizu tekstova je dokazano da je trend sve mora biti bio - jedan od najopasnijih trendova u suvremenom društvu. Među ostalim proglašava se proizvode agrokulture, prirodnima. To je netočno, to su proizvodi ljudskog rada i znanja, uzgojine.
 
Da strategija MINGO-a nije dobra, opširno je obrazloženo na stranicama ovog portala još u siječnju 2014. A da je zdravstveni turizam dobro došao, ali samo kao niša, pisalo je na ovom portalu još u studenome 2012. Nažalost o proizvodnji u nas govore svi drugi, osim onih kojih se to tiče. Pa ne čudi da se zanemario najvažniji trend u XXI. stoljeću i da nema plastike i plastičnih dijelova u Strategiji, itd.«
 
Kada je 2014. savjetnik tadašnjeg britanskoga premijera Davida Camerona posjetio Hrvatsku, rekao je: »turizam da (zdravstveni je samo dio toga), ali trebate izvoz«. Pa čega, proizvoda? Neki to propovijedaju već 30 godina, ali gospodarsku politiku uvijek je pripremao Ekonomski institut. Stoga je postavljeno pitanje uloge tog Instituta za stanje u zemlji. Ne slučajno, Hrvatska nikada nije osnovala Tehnički institut. Sada bi neki osnivali centre izvrsnosti, gdje bi oni koji se bave proizvodnjom u njezinom najužem smislu, bili tek, neki sitni igrači. Međutim, sada se želi uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i nekih akademika oživjeti tu Strategiju. Ne vjerujem da se ona može tako popraviti da postane poticaj za razvoj Hrvatske.
 
Najvažniji trend XXI. stoljeća – potencijal plastike
 
Što znači najvažniji trend u XXI. stoljeću? Konvergencija tehnike živoga, biotehnike i tehnike neživoga ili tehnika stvari. Koja se najviše očituje u okruživanju medicine tehnikom neživoga. Sve snažniji razvoj tehnike stvari omogućuje medicini nekada nezamisliva djelovanja. Presađivanja srca pred pola stoljeća kao prethodnica presađivanju žive glave na živo tijelo kojem je mozak mrtav, što je najavljeno za 2017. No, tu je korisno unutrašnje kiborgiziranje ugradnjom neživih dijelova poput umjetnih kukova ili vanjsko poput korištenja egzoskleta. Istodobno informacijsko kiborgiziranje (čipiranje) izaziva brojne, prvenstveno etičke dvojbe. Ljudi su okruženi sve više humanoidnim i ostalim robotima. Roboti nisu samo robotske ruke u industriji. To su i družbenički roboti, roboti koji uče djecu itd. Tome treba pridodati dva oblika umjetne inteligencije: slikovne - avatare i programe (npr. Watson). Pridodajmo jednu od novijih ideja. Ubrizgavat će se u lubanju tzv. sloj umjetne inteligencije (E. Musk, 11. lipnja 2016., https://www.bioedge.org/bioethics/unless-we-act-quickly-humans-will-be-house-pets-to-robots-says-elon-musk/11913).
 
Hrvatski su znanstvenici prepoznali taj trend. Oni su pokrenuli potpisivanje sporazuma o suradnji na području medicine i tehnike između Rektorskog zbora (dakle cijele znanstveno-obrazovne zajednice kojoj se može pridružiti i samo znanstvene organizacije) i HUP-a. Zbog nejasnih razloga taj pripremljeni sporazum čeka na potpis sada već punih 10 mjeseci. Zašto se čeka sada, kada postoji stabilna vlada, nejasno je, ali se naslućuju kočničari. A radi se o proizvodima najviše dodane vrijednosti. A što se tiče plastika, 2015. proizvedeno je u Hrvatskoj 168 tisuća tona plastičnih dijelova. To je ekvivalent od 1,35 milijuna tona čelika.
 
Što se tiče znanosti, po nalogu i u korist crnih vračeva, stavotvoritelji postojeće hrvatske znanstvene politike prodali su hrvatske znanstvenike stranim bazama podataka, kojima oni to još moraju plaćati. Po postojećim kriterijima napredovanja, znanstvenici koji rade tako izvrsne stvari kao što je bušenje glave robotskim sustavima ili proizvode zamjenske dijelove u ljudskim tijelima aditivnim postupcima zapravo su kažnjeni, jer to se ne priznaje. Priznaju se samo članci čije objavljivanje najčešće skupo plaćaju.
 
Za koga je potrebna reforma obrazovanja?
 
Odgovor je kratak. Za trans-Z-generaciju, onu rođenu iza 2010. koja će doživjeti ako još bude ljudskog roda kakvog poznajemo, ako se ne pretvori u posthumana bića. Zainteresirane se upućuje na podrobnije obrazloženje u tekstu Reformirano obrazovanje za trans-Z-generaciju (ZG-magazin, 14. prosinca 2016.). Najgore u ovoj mantri je fraza: obrazovanje za potrebe tržišta rada. Kako to predvidjeti općim obrazovanjem, kada će tras-Z-generacija završiti školovanje tek oko 2030.
 
(Nastavak slijedi)
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Srijeda, 25/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 609 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević