Get Adobe Flash player

Vrijeme je za strojarstvo, pa i za automobilsku industriju

 
 
Ovih dana premijer A. Plenković sa suradnicima posjetio je jedan od rijetkih ponosa hrvatske industrije, tvrtku „Rimac Automobili“. Tko nije mogao osobno prisustvovati, mogao je pročitati velike hvalospjeve. Posebni naglasak je na ocjeni da se potrebni kadar za razvoj autoindustrije zadrži u zemlji. „Imate odličan obrazovni sustav“, rekao je L. Meschke, visoko pozicionirani menadžer tvrtke „Porsche“. Da zaključimo pregled dostignuća Hrvatske za potrebe automobilske industrije. Na prvom mjestu je to vrlo uspješni tvrtka AD Plastik i neki drugi, ukupno 120 tvrtki s 15 000 zaposlenih (VL, 29. lipnja). Čuli smo niz savjeta i ideja. No, valja postaviti pitanja. Gdje je svatko od nazočnih bio 26. studenoga 2001?
http://www.ekapija.com/thumbs/mate_rimac_yt_270218_tw630.jpg
Ovih dana objavljen je razgovor s predstavnicom Hrvatske gospodarske komore gdje u jednom pitanju bio naglašeno da Hrvatska uvozi materijale (npr. plastiku, kaučuk i potrebne dodatke), opremu i znanje. To su potvrdili i predstavnici stranih tvrtki. Hrvatska ima u najboljem slučaju inovirano znanje. »Upravo je skup o plastici u gradnji vozila primjer kako se ne obrazuje naše stručnjake, pa i onda kada im je dostupan besplatan pristup izvoru znanja. …Trenutak istine bit će 1. siječnja (namjerno nije napisano da je to bila 2002.) kada se ukinu carine na uvoz vozila iz EU-a. Od tada neće biti više ni pojma „hrvatski automobil“. A strani kupci koji su godinama na tom pojmu gradili suradnju s hrvatskim poduzećima otići će u jeftiniju Rumunjsku ili neku sličnu zemlju.« Poticaj za citirani tekst bio je da naši stručnjaci ne žele na najvažnije skupove
 
»Zašto hrvatska plastičarska i gumarska industrija nisu iskoristile dvadesetak tisuća, sada eura za obrazovanje? Kakve su informacije autora o interesu za studij strojarstva u Zagrebu i Ljubljani, osobito za poslijediplomsku nastavu? Nude li te informacije odgovore na pitanje zašto zaostaje hrvatska industrija? Svojedobno je u Društvo za plastiku i gumu stigao je poziv za međunarodni skup „Plastika i guma u gradnji vozila“. Samo na prvi pogled ništa neuobičajeno, poziv kao poziv. Međutim, nije tako. Jedno od najvećih dostignuća plastičarsko-gumarske udruge koja je djelovala u prošlih tridesetak godina na ovim prostorima je sporazum o suradnji postojećih društava plastičara. Jedna od odredbi toga sporazuma je i mogućnost da svako od društava potpisnica sporazuma na skupove drugih društava pošalje izaslanika, bez plaćanja pristojbe. Osobito je korištena ta povlastica za skupove njemačkog društva, VDI-Kunststofftechnik. U proteklom
razdoblju oko sto pedeset izaslanika iskoristilo tu povlasticu. Ušteđeni trošak našim poduzećima je oko 150 tisuća, današnjih eura. Koristila se ta povlastica i u teškim vremenima kada nije bilo deviza. Nažalost, slabo se koristi posljednjih godina. Ne koriste je ni oni koji su inače uspješni u našim uvjetima. Zanimljivo, najslabije, poduzeća koja su dobavljači za autoindustriju. … Proizvođači pojedinačnih auto dijelova su na dnu ljestvice. Upravo je skup o plastici u gradnji vozila primjer kako se ne obrazuju naši stručnjaci pa i onda kada im je dostupan besplatan pristup izvoru znanja. … Nameće se pitanje, možda je izočnost s takvih skupova jedan od razloga što Hrvatska ima slabe izglede da se razvije u dobavljača podsustava za vozila. A to je danas praktički preduvjet za bilo kakvu ozbiljniju proizvodnju. (Dodatak, sada svjedoči tom zaključku uspjeh „Rimac automobili“).
 
Proizvođači pojedinačnih dijelova zaista su na dnu ljestvice po vrijednosti. Međutim, za dobavljača podsustava treba imati prije svega visoko kvalificirane stručnjake koji su u stanju sami razviti zadani sklop vozila. Ne može se kazati da se nije pokušavalo, ali uvijek se nalazilo načina da se takav pristup izbjegne. Neodazivanje, pa i na besplatne skupove VDI-K, snažno je korelirano s mnogim rezultatima u hrvatskoj industriji. A hrvatski politički vrh nikako da se dogovori je li zemlja u krizi ili u silnoj ekspanziji. Ili je istina negdje u sredini. … Kakve su informacije autora o interesu za studij strojarstva u Zagrebu i Ljubljani, osobito za poslijediplomsku nastavu? Nude li te informacije odgovore na pitanje zašto zaostaje hrvatska industrija?... Imamo li objektivno izgleda nešto bitno promijeniti? Nažalost, odgovor je odričan. Za to područje potrebni su prvenstveno diplomirani inženjeri strojarstva: konstruktori, materijaličari i proizvođači dijelova. Sada i oni koji će razvijati digitalizaciju procesa. A stručnjaka takvih profila je sve manje i bit će ih još manje. … Što ima s time postdiplomski studij u Ljubljani? Puno i malo. Hrvatska ima postdiplomske studije polimerstva od 1971. godine. Tada sam s upravo završenim doktoratom znanosti predavao prvoj generaciji. Nju je činilo gotovo 40 polaznika s područja cijele tadašnje države. Danas te studije uglavnom upisuju sve malobrojniji znanstveni novaci. … I tada je stiglo pismo, „predlažemo da se uključite u suvođenje četiriju postdiplomanata na studiju u Ljubljani koji će se redom baviti kalupima za preradu plastike. Pretežno za potrebe slovenskih proizvođača vozila“. … Poslana je poruka roditeljima potencijalnih studenata na strojarskim fakultetima: treba studirati aciklički, dakle, sada strojarstvo. To je u SR Njemačkoj uz elektrotehniku i fiziku najpoželjniji studij. A slično je i u ostalim zemljama EU-a, kamo ćemo ući kada oni koji započnu ovih godina studirati upravo završavati svoje studije.«
 
I sada odgovor na pitanje gdje ste bili 26. studenoga 2001. Tada je „Vjesnik“ objavio poziv roditeljima da mladi ljudi studiraju i strojarstvo, pod naslovom „Vrijeme je za strojarstvo, sada najpoželjniji studij. Obrazovanje za takva specifična područja je ipak dugotrajnije. Ne može se ni sada sve svesti na robote, umjetnu inteligenciju i sve s računalom. Treba netko znati i proizvesti materijale te realne tvorevine. A tih je i sada ponovno najmanje. Sve je važnije od pretvaranja zamisli u kojoj sudjeluju projektanti, konstruktori i dizajneri koji moraju voditi već pri razvoju novog proizvoda i o održivosti. Ali u Hrvatskoj ne trebaju više projektanti ni konstruktori već samo dizajneri. Čitajte službene spise „Škole za život“. U centrima birokracije gospodarstva misli se da još uvijek da je proizvodnja plastičnih i gumenih dijelova stvar proizvođača materijala, a ne proizvoda. A oni koji znaju, njih se ne pita. Osposobljavajmo i proizvođače tvorevina. Ako ne želimo propustiti i „treći vlak“ za potrebe automobilske industrije.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Deset glavnih razloga za prehranu bogatu krstašicama

 
 
6. Zaštita od toksina i njihova eliminacija: većina ljudi nije uopće svijesna s koliko tisuća otrovnih tvari smo u svakodnevnom kontaktu – sve otrovne tvari odnosno toksini prisutni su u našem životu. Povrće iz porodice krstašica koje je bogato sulforafanom može nam i ovdje pomoći što je dokazano u nekoliko provedenih znanstvenih studija. Najpoznatiji „slučaj“ je studija provedena u Kini 2014. u kojoj je sudjelovala 291 osoba iz ruralnog područja koje je poznato po izrazito visokoj razini onečišćenja zraka. Sudionici ove randomizirane kliničke studije konzumirali su napitak od mladica brokule koji im je osiguravao dnevni unos 600 mikromola glukorafanina i 40 mikromola (40 μm) sulforafana tijekom 12 tjedana. Pretraga mokraće otkrila je „brzo i statistički signifikantno“ povećanu eliminaciju otrovnih tvari iz organizma kod ispitanika koji su pili napitak, dok kod placebo grupe to nije uočeno jer je eliminacija otrovnih tvari iz organizma izostala.
Druge provedene studije pokazale su pozitivan učinak krstašica kod zaštite od štetnih učinaka toksičnih tvari – arsena i pesticida kao i kod njihove eliminacije iz organizma.
https://saladmaster.com/Portals/1/Nutrition%20rainbow%20PCRM.png?ver=2018-04-06-150600-690
Prehrambena duga
 
7. Pozitivan učinak kod dijabetesa tipa 2 i rezistencije na inzulin: Također je opće poznati pozitivan učinak krstašica na dijabetes tipa 2 jer je ranije dokazan i pozitivan učinak prehrane i tjelovježbe u tretmanu dijabetesa tipa 2. Ipak, značajniji pozitivni učinci dokazani su kod prehrane krstašicama koje su bogate sulforafanom. Druge provedene studije kod osoba s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 dokazale su da sulforafan smanjuje oksidativni stres i inzulinsku rezistenciju te sprječava razvoj nefropatije, dijabetičke fibroze i krvožilnih komplikacija što doprinosi poboljšanju općeg zdravstvenog stanja kod osoba s dijabetesom tipa 2.
 
8. Pozitivan učinak kod infekcije s Helicobacter pylori: bakterija Helicobacter pylori
najviše i najčešće se povezuje s razvojem čira na želucu te u mnogim slučajevima i s karcinomom želuca. I ovdje su se biljke krstašice dokazale „našim velikim prijateljem“ a za to je i opet najzaslužniji čudotvoran sulforafan koji pruža potporu u eliminaciji kolonizacije ove bakterije u našem tijelu što je dokazala znanstvena studija provedena 2009.
 
9. Učinak kod Alzheimerove bolesti: Novije studije također dokazuju kako bi sulforafan mogao biti i „obečavajuća terapeutska tvar“ u poboljšanju zdravstvenog stanja kod osoba s Alzheimerovom bolešću jer doprinosi kognitivnom poboljšanju budući ima utjecaj na dva najznačajnija faktora u razvoju Alzheimerove bolesti. Sulforafan iz mladica brokule pozitivno utječe na sadržaj glutationa u stanicama te na aktivnost antioksidativnih enzima što pak ima značajan doprinos u detoksikaciji tkiva te u poboljšanju funkcije tkiva.
 
10. Protuupalni učinci: Upale uzrokuju disfunkcije te su prepoznate kao jedan od vodećih faktora u razvoju kroničnih poremećaja i bolesti. Srećom, priroda nam je podarila nekoliko prirodnih „lijekova“ za ovu boljku našeg modernog doba. Na samom vrhu prirodnih učinkovitih protuupalnih tvari jesu kurkumin, „kralj svih začina,“ te nama dobro poznato povrće iz porodice krstašica (brokula, kelj pupčar, zelje, karfiol ili cvjetača, koraba i dr.) i to zbog dokazanog antioksidativnog i protuupalnog učinka. Sve više i više znanstvenih podataka ukazuje na učinkovitost sulforafana koji može biti korisna terapeutska tvar u liječenju upalnih stanja i bolesti.
I kao što je već poznato, sulforafan ima pozitivan učinak i kod oboljelih od autizma: samo u SAD-u procijenjuje se da autizam ima oko dva posto Amerikanaca, pretežito muškog spola što SAD godišnje košta oko 100 milijardi US dolara.         
 
Povrće iz porodice krstašica nesumljivo se ubraja u najzdravije povrće jer ima cijeli niz dokazanih pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.
No, i brojne druge vrste svježeg povrća i voća imaju jednako tako pozitivne učinke na ljudsko zdravlje i poželjno ih je konzumirati često i voditi računa da prehrana bude raznolika.
Kao pomoć potrošačima stručnjaci su sastavili tablice i vodiče.
Jedan od prvih savjeta je: Jedite hranu prirodnih boja jer svaka boja prirodne hrane daje doprinos s pozitivnim učincima na naše zdravlje:
 
• Bijelo i bijelo-zeleno povrće (luk, češnjak, luk vlasac, šparoga) sadrži alilsulfide koji dokazano jačaju imuni sustav čovjeka, uništavaju kancerogene stanice, smanjuju diobu odn. podjelu stanica;
• Žuta do žuto-narančasto voće - agrumi ili citrusi (naranče, mandarine, limun, grejp, breskva, papaja) bogato je sadržajem vitamina C i flavonoida koji inhibiraju rast tumorskih stanica, sudjeluju u detoksikaciji štetnih tvari; doprinose jačanju elastičnosti naše kože;
• Narančasto povrće i voće (mrkva, jam-tropski gomolj sličan krumpiru, batat, bundeva, mango) bogato je beta-karotenom koji je snažan antioksidant, potiče funkciju imunog sustava i sprječava upalne procese;
• Crveno povrće i voće (rajčica i proizvodi od rajčica, lubenica, guava) obiluje likopenom koji je snažan antioksidant, smanjuje rizik od karcinoma prostate, poboljšava zdravlje srca i krvi;
• Zeleno povrće (špinat, kelj, raštika, zelje i brojne druge vrste zelenog, lisnatog povrća) bogato je folatima koji imaju ulogu u izgradnji zdravih stanica i genetskog materijala kao i u detoksikaciji organizma;
• Zeleno-bijelo povrće (brokula, kelj pupčar/prokulica, zelje, cvjetača) obiluje indolima i luteinom, sudjeluje u eliminiranju suvišnog estrogena i kancerogenih tvari;
• Voće plave boja (šljive, grožđe, borovnica) poznato je po visokom sadržaju antocijanina koji uništavaju slobodne radikale u organizmu;
• Voće crveno-ljubičaste boje (grožđe, šljive, određeno bobičasto voće) obiluje resveratrolom koji smanjuje nastajanje estrogena;
• Smeđa boja – mahunarke ili leguminoze, cjelovite žitarice obiluju vlaknima koja utječu na uklanjanje kancerogena.
Stoga dobro zapamtite poznatu izreku HIPOKRATA, koji se smatra otcem medicine: „Neka hrana bude tvoj lijek i lijek neka bude tvoja hrana.“
 
(Svršetak)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Mirela Žic Fuchs izabrana za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća

 
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs, članica Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HAZU-a, izabrana je 28. lipnja, odukom Europske komisije, za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća (ERC Scientific Council). U upravljačko tijelo ove institucije izabrano je još pet uglednih europskih znanstvenika, iz Francuske, Španjolske, Novreške, Danske i Njemačke. Znanstveno vijeće ERC-a čine 22 predstavnika europske znanstvene zajednice, a od 2014. na čelu mu je francuski matematičar Jean-Pierre Bourguignon. Članove Znanstvenog vijeća bira neovisni odbor za imenovanja sastavljen od sedam istaknutih znanstvenika koje je imenovala Europska komisija, a u procesu odabira sudjelovala je isključivo znanstvena zajednica. Akademkinja Žic Fuchs prva je znanstvenica iz Hrvatske imenovana u ovo prestižno tijelo. Glavna uloga Znanstvenog vijeća ERC-a je postavljanje strategije ERC-a i odabir stručnjaka za ocjenjivanje projektnih prijedloga.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/22/Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpg/220px-Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpghttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/e/e9/European_Research_Council_logo.svg/220px-European_Research_Council_logo.svg.png
Europsko istraživačko vijeće osnovala je 2007. Europska unija s ciljem financiranja vrhunske znanosti. ERC svake godine odabire i financira najbolje i najkreativnije istraživače svih nacionalnosti i dobi, a nastoji i privući vrhunske istraživače iz drugih dijelova svijeta na rad u Europu. Vijeće je do danas financiralo oko 9000 vrhunskih istraživača u različitim fazama njihove karijere. Postoje četiri osnovna programa za dodjelu bespovratnih sredstava: početne, konsolidacijske, napredne i sinergijske potpore. ERC za razdoblje od 2014. do 2020. ima proračun veći od 13 milijardi eura. Osnovna aktivnost ERC-a je pružiti atraktivno i dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim timovima u provedbi novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja. Istraživanja koja podupire ERC trebala bi dovesti do napretka na granicama spoznaje i postaviti jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe. Jedini kriterij za dodjelu financijskih sredstava ERC-a je znanstvena izvrsnost.
 
Potpore se dodjeljuju temeljem pristupa odozdo prema gore što znači da nema unaprijed utvrđenih prioriteta, a prijave se mogu podnijeti u bilo kojem području znanosti. Posebno se potiču interdisciplinarni prijedlozi u novim i nadolazećim područjima znanosti te prijedlozi koji uvode nekonvencionalne i inovativne pristupe i znanstvena otkrića. ERC potpore su dostupne istraživačima svih nacionalnosti koji mogu boraviti u bilo kojoj zemlji svijeta u trenutku prijave. Međutim, prihvatna ustanova mora biti u državi članici EU ili državi pridruženoj programu Obzor 2020.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Utorak, 17/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1490 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević