Get Adobe Flash player

Nagrađeni Nedjeljko Perić, Krešimir  Kevo, Filip Vodonić, Goran Stunjek, Kristina Strpić i Marko Šarić

 
 
U četvrtak 4. srpnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost uručenja nagrada „Hrvoje Požar“ za 2019. koje dodjeljuju Hrvatsko energetsko društvo i Zaklada „Hrvoje Požar". Nagrada nosi ime akademika Hrvoja Požara (1916.–1991.), Akademijinog glavnog tajnika od 1978. do 1991., i dodjeljuje se od 1995. za popularizaciju energetike i interesa za energetiku.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/10a2e4a68e3021ba2fa2eee0ee2d43427198_icon.png
Za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike nagradu je dobio prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrađeni su Krešimir Jukić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku te Dominik Kevo i Filip Vodonić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike nagradu su dobili Goran Stunjek s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Kristina Strpić s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu i Marko Šarić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. Godišnje stipendije Zaklade “Hrvoje Požar” dobili su studenti energetskog usmjerenja Josip Ljubetić, Martina Perutina i Andrea Valjak s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu.
 
Kako je u uvodnom govoru kazao glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar, akademik Hrvoje Požar bio je glavni hrvatski elektoenergetski dispečer, glavni urednik Tehničke enciklopedije i prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a kao glavni tajnik Akademije unaprijedio je njenu izdavačku djelatnost i bio zaslužan za promjenu njenog imena iz Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1991. „Akademik Hrvoje Požar bio je uzor kojeg su mnogi slijedili, ali ga nijedan glavni tajnik Akademije nije dostigao“, rekao je akademik Vretenar.
 
Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. sc. Goran Granić koji je kazao da su energija i klima danas više nego ikada u povijesti u središtu razmišljanja ne samo poduzetnika na području energetike, specijaliziranih udruga, raznih lobističkih aktivista, nego i svih građana, osobito mladih. „Energetika i klima nisu izdvojena područja za koja su potrebna posebna pravila. Željom da se mijenjaju odnosi u energetskom sektoru testira se ambicioznost svakog društva da u svim važnim područjima razvoja i života ostvari svoj cilj. Najgora varijanta je ravnoteža u neambicioznosti mijenjanja društva. Hrvatska treba ambiciozni program promjena u energetskom sektoru u korist očuvanja klime. To je daleko veći izazov danas nego kod generacija koje su gradile velike hidroelektrane u Hrvatskoj sa skromnom tehnologijom, ali i velikim znanjem što je tada bio izazov. Danas se posebno mijenja dinamika procesa razvoja jer je u narednih 30 godina potrebno izgraditi jednaku količinu megawata koliko je izgrađeno u prethodnih 100 godina“, rekao je Granić. Dobitnicima nagrada poručio je da uz otvoren duh i iskrenost prema profesiji budu ustrajni u traženju boljih rješenja. „Nemojte se pretvarati u lobiste bilo koje tehnologije i grupacije, budite snažni zagovornici razvoja temeljenog na snazi inženjerstva. Promišljajte ideje za mijenjanje energetike u učinkovitu i obnovljivu, a temeljenu na znanju, novim tehnologijama i digitalnom društvu“, poručio je Goran Granić.
 

Marijan Lipovac

Deset glavnih razloga za prehranu bogatu krstašicama

 
 
Od ranog proljeća do jeseni priroda nam daje pravo bogatstvo i raznolikost svježeg povrća i voća. Danas kada mnogi ljudi – kako odrasli tako i djeca oboljevaju od različitih malignih odnosno kancerogenih bolesti, mnogi na žalost nisu svjesni i uopće ne pomišljaju koliko na ova oboljenja utječe nezdrava prehrana i loše životne navike „usvojene“ suvremenim „zapadnim“ načinom života.
https://i2.wp.com/strengthenthemind.com/wp-content/uploads/2017/10/superfood.jpg?fit=1350%2C900&ssl=1
Svi, ili gotovo svatko u podsvijesti znade da prehrana bogata svježim povrćem donosi našem organizmu velike blagodati sa značajno pozitivnim učincima na zdravlje pa i pomoć u ozdravljenju. Ipak, postoji vrsta povrća koja ima mnogo značajnije pozitivne učinke na zdravlje i opravdano se ubraja u „čudotvorno“ povrće. Jedna takva grupa povrća osobito se izdvaja – a to je zeljasto visoko hranjivo povrće iz porodice kupusnjača, lat. Brassicaceae, odnosno Cruciferae, krstašica. U ovu grupu ubraja se slijedeće povrće: brokula, kelj pupčar ili prokulica, zelje, cvjetača ili karfiol, kelj, rotkvice, podzemna koraba (lat. Brassica napus subsp. rapifera) koja je korijenasto povrće nastalo križanjem repe i kupusa, zatim repa i rukola ili rikula (povrtna pitoma riga iz porodice kupusnjača).
 
Zašto su stručnjaci posebno izdvojili ovo povrće i po čemu je ono osobito? Ova grupa povrća izdvojena je zbog jedne svoje posebnosti a to je sadržaj sulforafana – fitokemijske supstance kojom obiluju upravo navedene biljke krstašice. No, sve zapravo počinje s jednom drugom tvari a to je glukorafanin. Sulforafan naime, nastaje kada enzim mirosinaza pretvori glukorafanin putem kemijske reakcije potaknute oštećenjem biljke – rezanjem ili žvakanjem. Stoga je glukorafanin preteča sulforafana. I upravo su krstašice vrsta povrća koja obiluje izuzetnom količinom glukorafanina.
 
Provedena su već brojna znanstvena istraživanja o pozitivnim učincima sulforafana na čitavu lepezu različitih bolesti i poremećaja. Točno je da su diljem svijeta provedene stotine znanstvenih studija o učinkovitosti sulforafana – tako znanstvena baza podataka otkriva da sulforafan ima pozitivne učinke na više od 200 različitih bolesti.
Ovu golemu moć koju nam daruje Bog u suradnji s prirodom otkrio je 1992. znanstveni istraživač i farmakolog dr. Paul Talalay iz uglednog 'Johns Hopkins University' (dr. Talalay rođen je u Njemačkoj 31. 3. 1923. a umro 10. 3. 2019. u Baltimoreu, SAD).
Dr. Talalay i njegov znanstveni tim istraživali su učinkovitost sulforafana iz brokule te potvrdili njegovu izuzetnu antikancerogenu sposobnost a njegov rad objavljen je u „Proceedings of the National Academy of Sciences.“  Svijet je bio jako 'uzbuđen' ovim otkrićem pa je rezultate istraživanja objavio i „New York Times.“
Dr. Talalay je opisao zaštitni biokemijski mehanizam sulforafana, ukratko: glukozinolati „proizvode“ sulforafan kada je biljka oštećena (npr. rezanjem ili žvakanjem); pretvorba se vrši pomoću enzima prisutnih u biljci ili u crijevnim bakterijama u – izotiocijanate, kemijske tvari koje blokiraju razvoj kancerogenih stanica.
Od tada, dr. Talalay posvetio je mnogo godina istražujući sulforafan te je stoga već 1993. osnovao i poseban laboratorij za istraživanja, „The Brassica Chemoprotection Laboratory.“
Dr. Talalay nadahnuo je i brojne druge znanstvene istraživače koji žele znati koje povrće i njihove kemijske zaštitne tvari mogu biti od velike dobrobiti za čovječanstvo.
 
Imajući na umu brojne dobrobiti biljaka krstašica, posebno se izdvaja deset glavnih razloga za njihov uzgoj i prehranu:
1. Protukancerogeno djelovanje: sulforafan je najpoznatija i najviše isticana prirodna tvar s anti- odnosno protukancerogenim učinkom, prvenstveno zbog snažnih antioksidativnih i protuupalnih svojstava i po tome se ne razlikuje od učinkovitosti kurkumina. Učinkovitost sulforafana istražena je i dobro poznata kako u preventivne tako i u terapijske svrhe kod različitih oblika karcinoma, uključujući i karcinom želuca, mokraćnog mjehura, dojke, prostate, pluća – osobito adenokarcinom pluća, debelog crijeva i kože.
 
2. Ublažavanje depresije: krstašice i sulforafan imaju značajnu ulogu u ublažavanju depresije što je dokazala jedna znanstvena studija provedena na miševima; rezultati ove studije objavljeni su 2015. Studija je dokazala kako sulforafan ima antidepresivna i anksiolitička svojstva. Naime, stručnjaci su već dokazali povezanost upalnog stanja u organizmu s depresijom.
 
3. Poznata je također učinkovitost sulforafana protiv boli, a jedna studija iz 2000. godine provedena kod pacijentica s dijagnosticiranom fibromialgijom pokazala je osobitu učinkovitost sulforafana u kombinaciji s askorbigenom (tvar izdvojena iz vitamina C) zbog smanjene boli i poboljšanja kvalitete života.
 
4. Mnogima je poznato da su kardiovaskularne bolesti, tj. bolesti srca i krvožilnog sustava u značajnom porastu diljem svijeta, osobito u SAD-u, a u sam vrh ubraja se infarkt miokarda, moždani udar, bolesti perifernog krvožilnog sustava i hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak. Provedena znanstvena istraživanja dolazala su pozitivnu terapijsku učinkovitost sulforafana kod upale stijenke krvnih žila, gojaznosti, hipertenzije i drugih stanja koja su ili samo dio neke određene bolesti ili su pak glavni uzrok kardiovaskularnog oboljenja. Sulforafan također može štititi arterije od oboljenja jer potiče prirodni obrambeni mehanizam u tijelu.
 
5. Antioksidativna svojstva krstašica dobro su poznata, a osobito se ističe brokula kao izuzetan, natprosječan izvor antioksidanata. Postoji već više od 300 različitih znanstvenih studija čiji rezultati su objavljeni na „PubMed“ a koje dokazuju antioksidativna svojstva krstašica. Jedna od važnijih studija provedena je kod mladih, zdravih pušača muškog spola. Naslov ove studije je: „Effect of 10-day broccoli consumption on inflammation status of young healthy smokers,“ a autor studije je Patrizia Riso i sur. Znanstvena studija provedena je na Sveučilištu u Milanu a rezultati su objavljeni u veljači 2014. u časopisu „International Journal of Food Sciences and Nutrition.“ Dakle, mladi muškarci, svi pušači, tijekom deset dana dobivali su 250 grama brokule/dan. Na kraju ovog tretmana uz brojna promatranja i testove, opaženo je između ostalog smanjenje koncentracije cirkulirajućeg C-reaktivnog proteina (CRP). Ovo je vrlo značajno jer je CRP pokazatelj razine upalnog stanja u organizmu a neizravno i statusa oksidativnog stresa.
 
Nadalje, u istraživanju provedenom 2015. ponovno je dokazana visoka učinkovitost ekstrakta mladica brokule u smanjenju oksidativnog stresa kod japanskih muškaraca s dijagnozom masne jetre. Rezultati ove studije dokazali su visoku učinkovitost ekstrakta mladica brokule u poboljšanju funkcije jetre kroz proces smanjenja oksidativnog stresa. (Masahiro Kikuchi et al.: „Sulforaphane-rich broccoli sprout extract improves hepatic abnormalities in male subjects“, a objavio: World Journal of Gastroenerology 2015 Nov. 21; 21(43):12457-67).
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

U Splitu održana Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici

 
 
Međunarodni znanstveni kongres 11. ISABS - Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici  kojeg organiziraju Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalna bolnica 'Sveta Katarina' i vodeća američka bolnica Klinike Mayo, a u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti, održao se u Splitu od 17. do 22. lipnja 2019. godine. Riječ je o znanstvenom događaju koji već 22 godine, u dvogodišnjim ciklusima, okuplja svjetsku znanstvenu elitu i zahvaljujući kojem je Hrvatsku dosad posjetilo više od 6000 znanstvenika iz 70 država, a predavanja je održalo 600 vrhunskih svjetskih znanstvenika uključujući šest dobitnika Nobelove nagrade iz medicine i kemije.
https://dailycircle.co.uk/wp-content/uploads/2019/02/isabs-personalized-medicine-conference-with-nobel-laureates-to-be-held-in-split-croatia.jpg
Posebnu važnost ovogodišnjoj konferenciji dalo je sudjelovanje četiri dobitnika Nobelove nagrade, a to su američki biokemičar hrvatskih korijena prof. dr. Paul Modrich s Duke University, prof. dr. Avram Hershko iz Techniona, prof. dr. Robert Huber s izraelskog instituta za biokemiju 'Max Planck' i prof. dr. Ada Yonath s Instituta za znanost Weizmann. Uz njih, konferenciji su prisustvovali brojni uglednici iz akademskog, znanstvenog i javnog života, kao i čelni ljudi značajnih svjetskih udruženja i institucija iz područja forenzičnih znanosti, personalizirane i regenerativne medicine te antropološke genetike, dok se među predavačima posebno ističu imena 'oca' farmakogenomike prof. dr. Richard Weinshilboum, 'oca' mezenhimalnih matičnih stanica prof. dr. Arnold Caplan, direktora najvećeg svjetskog centra za personaliziranu medicinu pri Mayo Clinic prof. dr. Keith Stewart, te vodećeg svjetskog forenzičara prof. dr. Henry Lee i niza drugih.
 
Ovogodišnja glavna tema konferencije vezana je uz personaliziranu i regenerativnu medicinu, farmakogenomiku, molekularnu dijagnostiku, terapiju matičnim stanicama, gensku terapiju, epigenetiku, mikrobiom, genetiku raka, imunoterapiju, forenzičku i antropološku genetiku te analizu drevnoga DNK. Predsjednik i osnivač Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS) prof. dr. sc. Dragan Primorac je naglasio da je iz Splita u svijet odaslana poruka o smjeru razvoja medicine 22. stoljeća, koja predstavlja potpuno novu medicinu temeljenu na individualiziranom pristupu pacijentu kroz princip: pravi lijek, u pravoj dozi, u pravom trenutku, za pravog pacijenta. „Pored toga, dio posvećen forenzičkoj genetici prikazao je zadnja otkrića o tome kako doći do počinitelja kaznenog djela ukoliko imamo biološki trag, a njegov DNK nemamo pohranjenu u bazi podataka. Znanost je danas toliko napredovala da se samo na osnovi tog traga može odrediti odakle osoba dolazi, kojeg je spola, kakvu boju očiju ima i koje je dobi“, dodao je prof. dr. Primorac.
 
„A treće područje kongresa odnosi se na antropološku genetiku: prikazani su zadnji rezultati istraživanja susreta neandertalaca i Homo sapiensa, odnosno modernog čovjeka. Prvi put njihovu interakciju prikazan je analizirajući udio genoma“, rekao je prof. dr. Primorac. Predsjednik HLK dr. sc. Krešimir Luetić je izvijestio da je u suradnji s dekanima hrvatskih medicinskih fakulteta odabrano 20-ak najizvrsnijih studenata koji su uz potporu i organizaciju HLK-a i ISABS-a sudjelovali u radu konferencije podupirući izvrsnost u edukaciji budućih liječnika. „Našim studentima medicine želimo omogućiti da pred kraj studija započnu sa znanstvenim usavršavanjem, ali i poslati im poruku da svoju budućnost, kako znanstvenu, tako i stručnu, mogu i trebaju razvijati u Republici Hrvatskoj, izjavio je Krešimir Luetić.
 
Prof. dr. Primorac je istaknuo kako cijela koncepcija konferencije jest pokazati da stara medicina odlazi sa strane, a dolazi jedna potpuno nova etapa medicine. Zato je iznimno važno što je na konferenciji prisustvovao  iznimno veliki broj studenata jer su to ljudi koji će se adaptirati na potpuno nova znanja. Budućnost Hrvatske mora biti temeljena na ulaganju u najizvrsnije. Uzalud nam autoputovi, novoizgrađeni mostovi, ako Hrvatska neće investirati u najizvrsnije i ako će mladi budućnost tražiti izvan Hrvatske. Želja nam je da Hrvatska bude zemlja izvrsnosti, a ne zemlja najamnih radnika“, rekao je prof. dr. Primorac.
 
Konferenciji su prisustvovali ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić, ministar gospodarstva poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak. Svi su se složili da su ISABS konferencije izuzetno važne u globalnom pozicioniranju Hrvatske u području znanosti, inovacija i konkurentnosti gospodarstva.„U svojoj osnovi, sadržaj cijele ove konferencije vezan je uz razvoj inovacijskog okruženja te ulaganja u istraživanje i razvoj. Upravo su to područja na koja su ova Vlada i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta stavila poseban naglasak, zbog čega svim našim mjerama i aktivnostima želimo pomoći hrvatskim poduzetnicima da prigrle kreativnost, inovativnost i nove tehnologije“, naglasio je ministar Darko Horvat, ističući kako je cilj Vlade i Ministarstva omogućiti hrvatskom gospodarstvu da raste na temelju znanja, inovacija i pametnih specijalizacija. „Istraživački projekti dovode do inovativnih rješenja, a značajan broj njih moći će se primijeniti u različitim sektorima naše industrije i doprinijeti izvoznoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a time i njegovom daljnjem rastu“, rekao je ministar.
 
Dodao je kako su značajna financijska sredstava stavljena na raspolaganje za poticanje prije svega privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, a ulaže se i u inovacijsku infrastrukturu, kao i u aktivnosti i projekte suradnje znanosti i gospodarstva. „Govorimo o preko dvije i pol milijarde kuna iz europskih fondova stavljenih na raspolaganje poduzetnicima i još preko dvije i pol milijarde kuna za ulaganja u znanstveno-istraživačku infrastrukturu. U slijedećem razdoblju osigurat ćemo još bolji pristup financiranju inovativnih poduzeća i projekata jer snažno želimo povećati naš inovacijski kapacitet i potaknuti poduzetnike da ulažu u istraživanje i razvoj“, zaključio je Horvat.
 
Ministrica znanosti i obrazovanjaBlaženka Divjak je rekla kako je važno povećati izdvajanja za znanost. „Najznačajniji element u postizanju gospodarskog rasta su znanstvena i primijenjena istraživanja, te istraživanja povezana s gospodarstvom. Prvi element je povećano izdvajanje iz državnog proračuna koji doprinosi ukupnom udjelu izdvajanju za znanost i istraživanja u bruto domaćem proizvodu i drugi koji je bolja organizacija znanstvenih instituta i sveučilišta kako bi doprinos bio značajniji“, kazala je ministrica Divjak dodavši da Hrvatska u ovom trenutku za znanost izdvaja 0,86 posto BDP- a. Podsjetila je kako je europski cilj izdvajanja tri posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na samom dnu u Europi po izdvajanju za znanost zbog čega im je velika zadaća da se izdvajanje bitno poveća u sljedećem razdoblju.
 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako terapijski i dijagnostički odgovori u medicini u budućnosti leže u imunologiji i genetici. „Na tom tragu se događaju i promjene u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a da Hrvatska dobro prati svijet potvrđuje i činjenica da su najveći stručnjaci svijeta došli u Split“, dodavši kako se priprema uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij za genska testiranja za bolje prilagođavanje terapija. U zaključnoj riječi, prof. dr. Dragan Primorac je najavio da će za dvije godine ISABS konferencija ponovno u Hrvatskoj okupiti najveće svjetske znanstvenike s temama koje će nas uvesti u 22. stoljeće, poput umjetne inteligencije u molekularnoj dijagnostici i liječenju, sukladno načelima personalizirane medicine.
 

Nives Matijević

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Utorak, 17/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1502 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević