Get Adobe Flash player

Hrvatska gospodarska komora pravovremeno je prepoznala značaj i važnost kružnog gospodarstva za svoje članice

 
 
Plastika je važan i sveprisutan materijal kako u gospodarstvu, tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje. Proizvodi od plastike pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo te čini naš život ugodnijim. Laganim i inovativnim materijalima u transportu kao npr. automobilima ili zrakoplovima kao i ostalim prijevoznim sredstvima plastika štedi gorivo i tako doprinosi smanjuju emisije CO2. Izolacijski materijali smanjuju potrošnju energenata za zagrijavanje prostora i tako nam pomažu smanjiti račune za potrošnju energije potrebne za zagrijavanje naših domova. Plastika u ambalaži osigurava zdravstvenu sigurnost hrane, pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane. U kombinaciji s 3D tiskom biokompatibilni plastični materijali mogu spasiti ljudske živote omogućavanjem medicinskih inovacija.
https://i.ytimg.com/vi/1cPCGpuUVLE/maxresdefault.jpg
Gordana Pehnec Pavlović
 
S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike te nedostatak održivog sustava gospodarenja otpadom dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti. Otpad od plastike najčešće završava na odlagalištima umjesto da se uspostavom sustava gospodarenja otpadom ostvare gospodarske koristi koje nudi „kružni” pristup kroz Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je Europska Komisija (EK) objavila u prosincu 2015. Milijuni tona plastičnog otpada koji svake godine završe u oceanima jedan su od najvidljivijih i alarmantnih znakova tih problema koji uzrokuju sve veću zabrinutost javnosti.
 
Za promišljanje o funkcioniranju tako složenog vrijednosnog lanca i njegovo poboljšanje potrebno je uložiti napore i povećati suradnju svih ključnih dionika, od proizvođača plastike, sakupljača otpada, jedinica lokalne zajednice do subjekata koji se bave recikliranjem, trgovaca i potrošača. Osim toga, potrebne su inovacije i zajednička vizija kako bi se ulaganja pravilno usmjerila. Industrija plastike vrlo je važna za europsko i hrvatsko gospodarstvo, a povećanje njezine održivosti može dovesti do novih prilika za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta, u skladu s ciljevima obnovljene strategije EU-a za industrijsku politiku.
 
U spomenutom Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo plastika je identificirana kao ključni prioritet i stoga se EK obvezao izraditi Strategiju za plastiku kako bi ista pomogla suočavanje s izazovima koje plastika predstavlja u cijelom vrijednosnom lancu uzimajući u obzir njezin doprinos ili štetu za okoliš koristeći se alatom procjene cjeloživotnog ciklusa (engl. Life Cycle Assesment - LCA). Komisija je 2017. potvrdila da će se usmjeriti na proizvodnju i upotrebu plastike te raditi na cilju osiguravanja mogućnosti recikliranja za svu plastičnu ambalažu do 2030.
 
EU želi biti globalni predvodnik tranzicije do plastike budućnosti, što je Europska Komisija potvrdila 16. siječnja 2018. objavom dugo očekivane europske Strategije za plastiku. U Strategiji se postavljaju temelji za novo gospodarstvo u području plastike, pri čemu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom upotrebom, popravkom i recikliranjem te se razvijaju i promiču održiviji materijali. Time se želi ostvariti veća dodana vrijednost i blagostanje u Europi te nove inovacije. Suzbit će se onečišćenje plastikom i negativan utjecaj na okoliš. Težnjom za postizanjem tih ciljeva Strategija će pomoći i u ostvarivanju prioriteta koji je ova Komisija odredila u pogledu energetske unije sa suvremenim, niskougljičnim, resursno i energetski učinkovitim gospodarstvom te će se ostvariti opipljiv doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma.
 
U gotovo svim zemljama EU-a političari i mediji vrlo su zainteresirani za razvoj "Plastične priče" prvenstveno zbog rješavanja problema zagađenja mora sa kojim je suočen naš planet. Velike količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš iz izvora na kopnu i moru te stvaraju znatnu štetu za gospodarstvo i okoliš. Na globalnoj razini, od 5 do 13 milijuna tona plastike, od 1,5 do 4 posto svjetske proizvodnje plastike, završi svake godine u oceanima. Procjenjuje se da plastika čini preko 80 posto morskog otpada. Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. Mikroplastika su vrlo mali fragmenti plastike veličine do 5 mm, akumulira se u moru u kojem je morski organizmi zbog njezinih malih dimenzija lako progutaju pa zato može ući i u prehrambeni lanac.
 
Budući da vrijednosni lanci plastike sve više postaju prekogranično pitanje, probleme i mogućnosti povezane s plastikom trebalo bi se promatrati s obzirom na međunarodna kretanja, uključujući nedavnu odluku Kine da ograniči uvoz određenih vrsta plastičnog otpada. Svijest o globalnoj prirodi tih izazova sve je veća, na što ukazuju međunarodne inicijative za morski otpad, kao što je UN-ovo globalno partnerstvo za morski otpad te akcijski planovi koje su iznijele skupine G7 i G20. Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš donijela je u prosincu 2017. rezoluciju o morskom otpadu i mikroplastici.
 
Očito je da ne možemo nastaviti poslovati po starom niti staviti glavu u pijesak. Zahtjevi transparentnosti od strane rastućeg digitalnog društva o onome što se uistinu događa s plastičnim otpadom u Europi više je nego ikad prije natjeralo traženje rješenja budućeg poslovanja u kružnom gospodarstvu. Stoga, europska industrija plastike, ali i ona u Hrvatskoj, pozdravlja donesenu Strategiju za plastiku EU-a i spremna je surađivati sa svim zainteresiranim stranama, uključujući dobavljače polimera, vlasnike robnih marki, sakupljače otpada i ostale zainteresirane dionike, kako bi se ispunili visoko postavljeni ciljevi reciklaže polimernog otpada, ali i kreiranje novog proizvoda na osnovi eko dizajna.
 
Činjenica je da željenu promjenu može ostvariti samo suradnja svih dionika uz neophodnu edukaciju potrošača. Naime, problem otpada u moru ukazuje na nedostatak održivog gospodarenja otpadom na kopnu. Hrvatska za to ima dobar primjer u sustavu gospodarenja otpadom ambalaže od pića i napitaka koja se zbog povratne naknade vrlo teško nalazi u okolišu, a prikupljena ambalaža stvara gospodarsku uspješnu priču. Kada riješimo problem i ostalih vrsta otpada na sličan način postići ćemo željeni cilj sprječavanje daljnjeg onečišćenja okoliša.
 
Europska Komisija postavila je pred nas veliki izazov. Do 2025. godine 10 milijuna tona recikliranih polimera trebamo ugraditi u gotove proizvode. Zato je potrebno zajedničkom suradnjom uložiti potreban trud da dođemo što bliže zadanom cilju. To je hrvatski ekološki i ekonomski interes.
Hrvatska gospodarska komora pravovremeno je prepoznala značaj i važnost kružnog gospodarstva za svoje članice te je stoga prošle godine prijavila europski projekt LIFE PlasTex kojim želi pomoći izgradnju održivog sustava upravljanja otpadom i zatvoriti krug u području otpada od plastike i tekstila. Rezultati evaluacije ovog projekta očekuju se u travnju ove godine.
 
Industrija plastike u Hrvatskoj
 
Industrija plastike u RH bilježi kontinuirani rast proizvodnje i broja zaposlenih te predstavlja jednu od rijetkih industrijskih grana koja je uvelike premašila proizvodnju iz predratne 1990. godine. Rast proizvodnje u 2016. u odnosu na 1990. iznosi 58 posto. Podaci za 2017. ukazuju na daljnji rast. Budući da je hrvatsko tržište malo, tvrtke najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta (UP 707 milijuna eura). U djelatnosti prerade plastike i gume u Hrvatskoj je registrirano oko 700 tvrtki koje zapošljavaju više od 8.500 zaposlenih.
 

Mr. Gordana Pehnec Pavlović, dipl. ing., poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK

Bilo bi zanimljivo vidjeti što je Tomislav službeno upisao u rubriku nacionalne pripadnosti

 
 
Otvoreno pismo Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, HRT1 Zagreb (emisija „Nedjeljom u dva“) i dr., a povodom gostovanja Tomislava Žigmanova u emisiji „Nedjeljom u dva“ 11. veljače 2018. godine.
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2013/11/rep-bunjevci_620x0.jpg
U emisiji „Nedjeljom u dva“ (koju većina Hrvata smatra perfidno protuhrvatskom) od 11. veljače 2018. godine, uvijen u oblatne i hvalospjeve, prikazan je lik Tomislava Žigmanova: književnik, pjesnik, filozof, urednik, piše prozu, eseje, poeziju, filozofske tekstove, književne kritike, čak i haiku poeziju! Uskoro ćemo znati i da, kao i koliko i kada, gospodin Žigmanov štuca, podriguje ili vrši neke druge uzvišene radnje. Jer kada je u pitanju haiku poezija Tomislav do sada ima 30 haiku stihova, no oni nadmašuju sve što je do sada napisano u tom žanru, jer je on poeziju koja bazira na budističkoj filozofiji napisao na bunjevačkoj ikavici i promovirao u hrvatskoj katoličkoj crkvi u Maloj Bosni kao kulturnu manifestaciju vojvođanskih Hrvata (Bunjevaca)!
 
A u emisiji „Nedjeljom u dva“ čuli smo izravno iz usta Tomislava Žigmanova prave bisere koji govore suprotno u odnosu na veličinu ovog genija. Na pitanje što je po nacionalnosti Žigmanov je rekao:
- Ja sam Bunjevac i Hrvat!
Pisao sam već da bi bilo zanimljivo vidjeti što je kao nacionalnost službeno upisao gospodin Slaven Bačić, koji također izjavljuje da je „bunjevački Hrvat“. Sad od Tomislava saznajemo da je „bunjevački Hrvat“ Bunjevac i Hrvat! Formalno pravno je to nemoguće i zaista bi bilo zanimljivo vidjeti što je i Tomislav Žigmanov službeno upisao u rubriku nacionalne pripadnosti (kao i svi drugi „bunjevački Hrvati“). Bunjevac ili Hrvat? Možda se upisao kao Bunjevac, lakše se dolazi do funkcija, a nasjeo je na grbaču 67.000 Hrvata u Srbiji!
 
Bunjevci su u Republici Srbiji priznati kao narod, koji za sebe tvrdi da s Hrvatima nema nikakve veze jer su nasilno pokatoličeni Srbi, a od Bačića smo čuli da ih ima oko 17.000 (više od Bunjevaca koji kažu da su uz to i Hrvati), pa nečija izjava da je Bunjevac i Hrvat (čak ne Hrvat i Bunjevac) može zvučato isto kao kad bi netko rekao „Ja sam Srbin i Hrvat“!!!
 
Po ovom je Tomislav Žigmanov dvojna ličnost, što ne bi bilo čudno u odnosu na dosadašnje ispoljavanje fašisoidnih ideja (spaljivanje knjiga pjesama, i to onih koje govore o stradanjima srijemskih Hrvata), sadističkih namjera prema književnosti (vivisekcija) i bolesnih ambicija, jer je u navedenoj emisiji izjavio i da po broju funkcija kao Bunjevac (Hrvat) u Srbiji još nije dostigao Milorada Pupovca, Srbina u Hrvatskoj! To je cilj, a ne kako da opstanu hrvatske udruge u Srbiji! Nadalje smo čuli od Tomislava Žigmanova da je još uvijek ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata samo zbog smrti jedne djelatnice u Zavodu!!! Ovo s logikom nema nikakve veze ali mi smo svi za Tomislava Žigmanova zombiji, koji ne mogu slijediti logiku genijalaca (a radi se o čistom koristoljublju). I Aca je ovo progutao u svojoj emisiji bez komentara, a mi Hrvati u Vojvodini ćemo još četiri godine Žigmanovljevog mandata na tom mjestu gutati koješta i trpjeti diskriminaciju što nismo i Bunjevci i što smo iz dijela Srbije koji je previše udaljen od Tavankuta.
 
Čuli smo i da biti zastupnik u Narodnoj Skupštini Srbije nije samo izlaganje u njoj (gdje Tomislav Žigmanov do sada nije rekao niti jednu riječ o Hrvatima, čak niti da je njihov zastupnik)! Žigmanov smatra da se Hrvati u Srbiji najbolje štite priopćenjima u marginalnim listovima ili preko njegovog  twittera. Čuli smo i da je oko 35.000 Hrvata (isključivo iz Srijema) devedesetih godina prošlog stoljeća nasilno protjerano, pri čemu je 26 ubijeno, ali nismo čuli da zbog toga nitko nije odgovarao, niti se ispričao! Bilo pa prošlo, ne ćemo o prošlosti! I to je Aca progutao bez komentara, a zna se da je Tomislav Žigmanov osobno doprinio da inicijativa jedne srpske građanske udruge pod nazivom „Nepodobni građani“ ne uspije, a imala je namjeru objelodaniti istinu o stradanju srijemskih Hrvata.
 
Na kraju emisije ironija! Tomislav Žigmanov kao veliki poznavatelj Ive Andrića! A poznato je da nije mogao prepoznati plagijat Andrićevih stihova i „autoricu“ istih je uzdizao do nebesa u svom „književnom“ časopisu „Nova riječ“ i doveo ju je do kandidature za nagradu „A. G. Matoš“ (najbolja zbirka poezije Hrvata u Srbiji u trogodišnjem periodu)!!! A kao član srpskog izaslanstva u posjetu predsjednika Vučića Hrvtaskoj za sada je Tomislav Žigmanov poslužio jedino da možemo čuti kako su svi zahtjevi iz Subotičke deklaracije ispunjeni, što on nije demantirao, a što znači da su Slaven Bačić i on tražili da se Hrvatima u Srbiji asfaltiraju dvije ulice u Tavankutu i nastavi financiranje lokalnog subotičkog lista „Hrvatske riječi“ (koje inače traje već 15 godina). Na osnovi ovog „uspjeha“ sada se očekuje i da Hrvatska ispuni sve zahtjeve Srba u Hrvatskoj! Takvi su „uspjesi“ Slavena Bačića i Tomislava Žigmanova!
 
No „Hrvatska riječ“ ovog puta nije stigla nahvaliti posjet Tomislava Žigmanova Hrvatskoj i najavljuje to u svom sljedećem broju. Od ovoga što ovdje piše ne će biti niti demantija niti komentara. Sistem šutnje, guranje istine pod tepih i plasiranja hvalospjeva o „uspjesima“ Bačića i Žigmanova, njihovi poltroni u Subotici rade besprijekorno već godinama (za debeli i golemi novac namijenjen svim Hrvatima u Republici Srbiji).
 

Branimir Miroslav Cakić

Mi Srbi lažemo, lažemo, lažemo,lažemo...

 
 
Snježna oluja, medijski reflektori, umišljeni Aleksandar i Kolinda kao kralj i kraljica Balkana, prosvjedi pod vodstvom udovica hrvatskih branitelja, mali folkloraš Marko iz Gvozda koji nije znao ili nije htio reći tko mu je došao u posjet, dernek u dvorani Sv. Save, koji ćirilićni naziv je toga dana lebdio iznad dvorane Vatroslav Lisinski, pritužbe na Vučićev posjet i iz Hrvatskog novinarskog društva i sličnih jugoljevičarskih struktura i pojedinaca, zato što je srbovao previše otvoreno a ne sofisticirano kao oni, nekorištenje u ovakvim prilikama istraživačkog rada novinara Jutarnjeg lista, objavljenog preko dvije stranice u spomenutom glasilu prije dvije godine, gdje se vidjelo crno na bijelo da ama baš nitko iz Vučićeve bliže i šire obitelji, iz njegovog sela kod Bugojna, u NDH nije stradao, na TV Bujici više puta puštana izjava saborskog zastupnika generala Glasnovića „Lažeš k'o Srbin“, zbog čega se urednik Bujanec zbog toga ispričao poštenim Srbima koji ne lažu, što njihov književnik Dobrica Ćosić nikada nije učinio, nego ih je u povijest književnosti sve od reda uveo kao lažove.
- Mi Srbi lažemo, lažemo, lažemo...
https://i.ytimg.com/vi/xTD4VZy1xk4/hqdefault.jpg
Sve je to iza nas. Vučić je već u Beogradu. U uvjetima; balkanskih, europskih i svjetskih preslagivanja i naoružavanja, ne samo umišljenog Erdoğana  Sulejmanom Veličanstvenim nego i njegovom velikom moći, realnosti balkanskih država koje su sve uvedene u gruntovnice i čiji vlasnički listovi su njihova svetinja, i Srbija se s tim treba pomiriti. Srbi baš ovih dana, 15. veljače, slave svoj dan državnosti kada su se oslobodili od otomanskog okupatora i obnovili svoju državu – Karađorđe - Miloš Obrenović itd. Eh da su tada bili pametni, pošteni i vrijedni mogli su svoju obnovljenu zakonitu prizemnicu, povratkom sa zapada dijela svoje dijaspore, kao što to danas čine Izrael, Irska i slično dizati na katove, i od nje praviti Švicarsku. No, ne. Oni se preko svojih Karadžića, Garašanina, Pašića itd... odlučuju na bespravnu gradnju po tuđim zemljama, koja bespravna gradnja kad tad dođe na naplatu. Evo kako je to pisac ovih redaka vidio umjetnički.
 
Jednog vrućeg književnoga petka,
Maksimović Desanka je rekla.
Ev umret ću al ne ću saznati
 Je l' Dubrovnik srpski il hrvatski.
Jednog Ivu muče slične stvari,
ponaša se ko orjunaš pravi.
Vazda nekvu jugočorbu vari.
Proklet bio tko ju zapržio,
Ante Trumbić i Frano Supilo,
Starčević je za njih seljak bio.
I Srbi se čorbom otrovali,
svoju kuću zbog nje zapustili.
Danas im je mala prizemnica,
a mogla je biti trokatnica.
Nek proklinju Pašića i Vuka,
zbog njihovog jugočorbaluka.
Nek proklinju Versaj i masone
i njihove interesne zone.
Nek proklinju i kralja i SANU
što stvoriše i Antu i Vranu.
Neka svima sada kunu majke
što im daše sve do Karavanke.
Nek proklinju tu pohlepu ružnu
i pjevaju sada pjesmu tužnu.
Žali Bože i truda i znoja,
oj Kosovo srpska zemlja moja.
Ne znam gde je zapadna granica,
znam za reke Ibar i Bistrica.
Zove Miloš i car Lazar sveti,
gde si rođen tamo trebaš mreti.
Hrvaćane pola brata moga,
oj Turčine Alaha ti tvoga.
 

Žarko Marić

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 651 gostiju i jedan član online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević