Get Adobe Flash player

Jakovčićevo mišljenje nije u skladu s hrvatskim interesima

 
 
Postoji li uopće arbitražna presuda o slovenskoj-hrvatskoj granici, može li ona biti osnova za dogovor Zagreba i Ljubljane, te jesu li izjava stručnjaka o graničnom pitanju obojene politikom? Izjave Ivana Jakovčića, zastupnika IDS-a u Europskom parlamentu u Glasu Istre nagnale su politologinju mr. se. Tatjanu Tomaić na nastavak polemike o toj važnoj nacionalnoj temi.
http://www.hrt.hr/media/tt_news/vlcsnap-2016-01-15-08h16m56s407.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
• Može li arbitražna presuda biti povod i osnova za dogovor o granici sa Slovenijom?
- Stav Hrvatske je da sa Slovenijom dogovori bilateralno otvoreno pitanje granice. Polazište za konačno rješenje nije arbitražna odluka. Arbitražna odluka može biti polazište za stajalište Slovenije koja tu istu odluku priznaje, ali ne i Hrvatske koja ju ne priznaje. Hrvatska tu odluku koju je donio Arbitražni sud ne priznaje zbog kompromitiranosti i nepristranosti samog Suda. Podsjećam da je nakon otkrivanja skandala nedozvoljenog utjecaja na suce Hrvatski sabor, nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, 29. srpnja 2015. jednoglasno donio odluku kojom ovlašćuje hrvatsku vladu da prekine Sporazum o arbitraži. Arbitražna odluka je za Hrvatsku nevažeća i kao takva nije predmet nikakve osnove za daljnji dogovor. Pojednostavljeno rečeno, prihvaćanjem odluke kao osnove za daljnje pregovore prihvaćate slovensku prijevaru i arbitražnu korumpiranost i negirate konsenzus svih političkih stranaka postignut u Hrvatskom saboru. Zastupanje teze da je odluka suda osnova za daljnje pregovore je toliki nonsens da se stoga jedino i može protumačiti kao potpuno nepoznavanje političkih procesa ili kao izjava koja nije dobronamjerna.
 
• U prošlotjednom Otvorenom na Hrvatskoj televiziji IDS-ov Ivan Jakovčić i vi zastupali ste prilično različite teze o presudi kao osnovi za dogovor sa Slovenijom?
- Ivan Iakovčić smatra da je arbitražna odluka polazište za donošenje konačne bilateralne odluke o hrvatsko-slovenskoj granici, što nije u skladu s hrvatskim interesima. Takvo stajalište na tragu je kontinuiteta politike IDS-a koju je vodio gospodin Iakovčić na početku demokratskih promjena, ranih 90-ih godina i od koje se stranka vremenom udaljila, jer po politici koju je gospodin Jakovčić tada zastupao nikad ne bi bilo Republike Hrvatske. Ako se gospodin Jakovčić sad slaže sa stajalištima Slovenaca i poziva na izjave njihovih političara i novinara, onda najmanje što se može zaključiti je da to nije dobronamjerno.
 
Slovenija je varala
 
• Je li Slovenija doista gubitnica arbitraže jer nije dobila otvoreno more, cijeli zaljev, sela uz Dragonju...
- Slovenija je oduvijek neutemeljeno tražila područja koja nisu njezina povodeći se načelom - tko puno traži nešto i dobije. Ne možemo smatrati da je Slovenija gubitnica arbitraže jer nije dobila nemoguće zahtjeve koje je postavila. Da pobliže objasnimo; to bi bilo kao da je Hrvatska tražila teritorijalni dodir s Austrijom jer ga je prije imala u bivšoj državi. Stoga su to zamjene teza kojima se želi prikazati da možemo biti zadovoljni, jer Slovenija nije dobila cijelu Savudrijsku valu ili teritorijalni dodir s otvorenim more. Pa od početka se znalo da oni to nikako ne mogu dobiti na nijedan način, stoga su i potkupljivali suce, podmetali spise i degradirali Arbitražni sud svojom prijevarom. Međutim, Slovenija je i gubitnica arbitraže, ali ne iz navedenih razloga, nego stoga što je pokušala prijevarom, koja je više nego skandalozna, dobiti nešto što joj ne pripada, hrvatski državni teritorij. Po ovoj odluci Arbitražnog suda, koja je za našu državu bez pravne valjanosti, Slovenija bi dobila 4/5 Savudrijske vale, a Hrvatska 1/5. Hrvatska na to ne će nikad pristati.
 

Dubravko Grakalić, Glas Istre

Na autocesti Kakanj – Zenica predsjednik Federacije BiH izložen ugrozi

 
 
Predsjednik FBiH Marinko Čavara održao je danas konferenciju za medije na kojem je priopćio kako je podnio prijavu nadležnim institucijama zbog sumnjivog događaja koji mu se dogodio na autocestiKakanj - Zenica 5. srpnja kada je osjetio da mu je život ugrožen, prenosi Klix.ba - Kako se navodi u prijavi, događaj se dogodio između 17:15 sati i 17:30 sati na dionici Kakanj - Zenica kada se kretao prema Lašvi. Predsjednik FBiH je tada krenuo kući u Busovaču i oslobodio je osobno osiguranje. Njegov vozač je vozio službeni automobil Audi do naplatne kućice u Kaknju kada je Čavara prešao na mjesto vozača jer su se zaustavili kako bi vozač očistio vjetrobransko staklo.
https://i.ytimg.com/vi/F9Q1lRaYBPY/maxresdefault.jpg
Marinko Čavara
 
"Uočio sam vozilo parkirano uz branik s lijeve strane i primijetio sam da me nepomično gledaju bez reakcije, što mi je bilo sumnjivo jer smo se tu nalazili pet minuta i nikada do sada nisam vidio zaustavljena vozila. Namjerno sam se zadržao da prođe još jedan kamion, a zatim se polukružno okrenuo u pravcu Zenice. Vozilo je krenulo za nama. Vozio sam 110 kilometara na sat kako bih provjerio da li me prate, a oni su vozili za nama s rastojanjem od 100 metara.
 
Nakon šest kilometara pretekli su nas i otišli ispred 500 metara da bi držali to odstojanje. Kako smo se približavali silasku s autoputa Bilješevo, automobil je usporio pored parkiranog kombija u zaustavnoj traci i razgovarali su", rekao je Čavara. Kako se predsjednikov automobil približavao, kombi je krenuo, ali ga je propustio, dok je prvobitno vozilo bilo parkirano kod podvožnjaka ispred autoceste, a kombi se dvoumio dali da skrene ili nastavi voziti. 
 
"Da sam skrenuo ka podvožnjaku život bi mi bio ugrožen jer bih bio blokiran. Krenuo sam ka Zenici. Osjetio sam nesigurnost i zbog cjelokupne sumnjive situacije sve sam prijavio nadležnim institucijama. Ne želim prejudicirati ništa, ali tražim odgovor od nadležnih institucija. Čudno je i to što nitko nije pisao o ovome i što nije procurila informacija jer da sam 'pokupio' neki prometni znak svi bi znali", rekao je Čavara.
 
Kada je došao do naplatnih kućica u Zenici predstavio se policajcima i ispričao šta mu se dogodilo, te ističe kako su veoma profesionalno postupili. Zahvalio se svim policijskim službenicima koji rade na ovom slučaju i brinu o njegovoj sigurnosti. Predsjednik FBiH inače ima pravo na policijsku pratnju 0-24 sata, ali je Čavara istakao kako je tijekom ove dvije godine često oslobađao obaveza svoje osiguranje jer se nikada do sada nije osjećao ugroženo.
 

https://www.vecernji.ba/vijesti/cavara-sumnja-da-mu-je-ugrozen-zivot-1182414

Inicijativa triju mora – relevantna i snažna inicijativa između Baltika, Jadrana i Crnoga mora

 
 
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je bilateralni sastanak s predsjednikom Republike Poljske Andrzejem Dudom na kojem je izraženo zadovoljstvo uspjehom Sastanka na vrhu Inicijative triju mora. "Jučer smo imali iznimno uspješan sastanak na vrhu. Mislim da se Inicijativa triju mora sada definitivno etablirala kao relevantna, snažna inicijativa na prostoru srednje Europe između Baltika, Jadrana i Crnog mora", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović nakon bilateralnog sastanka s predsjednikom Republike Poljske Dudom.
http://s.err.ee/photo/crop/2017/07/06/386280hc72ct6.jpg
"Dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa dao je dodanu vrijednost našoj Inicijativi. Mi ne tražimo ničiji legitimitet, mi smo suverene države, ali nazočnost američkog predsjednika svjedoči o tomu koliko je Inicijativa bitna ne samo za naše države, nego i za cijelo transatlantsko područje. Sada, konkretno od njegova posjeta očekujem povećani interes američkih poslovnih ljudi, investitora koji bi se uključili u realizaciju projekata koje predlažemo", kazala je hrvatska Predsjednica.
 
Sličnu poruku poslao je i poljski predsjednik Duda, zahvalivši ujedno svim predsjednicima država srednje Europe koji su bili na Sastanku na vrhu i predsjedniku Trumpu. "Ovo je važna i ozbiljna inicijativa, od velike važnosti ne samo za našu zemlju, nego i za cijelu Europsku uniju i proširenje transatlantskih veza", kazao je predsjednik Duda. On je istaknuo da je poljski terminal za ukapljeni plin na Baltiku već dovršen, da je već primio prvu isporuku iz Sjedinjenih Država te kako se nada da će uskoro biti dovršen terminal za ukapljeni plin na otoku Krku kako bi se stvorio plinski koridor Baltik-Jadran.
 
Dvoje predsjednika su naglasili kao važno postignuće sastanka uspostavu poslovnog foruma Inicijative triju mora, koji će okupljati gospodarstvenike i poslovne ljudi iz dvanaest zemalja koje sudjeluju u Inicijativi. "'Businness forum', forum poslovnih ljudi, bit će žila kucavica svega ovoga. Mi predsjednici pružamo neformalnu platformu za razgovore i okupljanja, a za konkretnu provedbu projekata očekujemo suradnju resornih ministarstava u odnosu prema Europskoj uniji i trećim državama, ali ponajprije između naših poslovnih ljudi, koji će ostvarivati projekte i na taj način pridonositi gospodarstvima svojih država", kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
Članice Inicijative pripremile su katalog od 150 projekata u vrijednosti od preko 45 milijardi eura u području prometne, energetske i digitalne infrastrukture od kojih su se neki već počeli realizirati, a većim dijelom se financiraju iz fondova Europske unije. "U predstojećem razdoblju trebamo snažno raditi na realizaciji tih projekata i na traženju financiranja i iz drugih izvora", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
 
Predsjednica je najavila kako će Inicijativa triju mora razraditi detaljni prijedlog s kojim će ići prema Europskoj komisiji da se kreira novi regionalni program za sljedeći višegodišnji proračunski okvir Europske unije za razdoblje nakon 2020. godine. Sljedeći Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održat će se sljedeće godine u Bukureštu, a Hrvatska će ove jeseni biti domaćin pripremnom sastanku tzv. šerpi, ljudi koji se konkretno bave pitanjima Inicijative. "Moja je želja da prije sastanka u Bukureštu vidimo ostvarenje nekih od ovih projekata, a da na Gospodarskom forumu, koji će se održati na marginama sastanka na vrhu sudjeluju poslovni ljudi država članica Inicijative i drugih zemalja zainteresiranih za ulaganja na našem prostoru", kazala je.
 
Hrvatska predsjednica je ponovila da ova Inicijativa nije uperena ni protiv koga - ni protiv Njemačke, niti protiv Rusije, već da je njezin cilj jačanje gospodarstva i prosperiteta zemalja srednje Europe. Na upit jesu li projekti iz navedenog kataloga otvoreni i za ruski kapital, predsjednica Grabar-Kitarović je kazala kako je "dobrodošao svaki kapital koji je čist, uz poštovanje svih postupaka u smislu javne nabave i svih standarda i kriterija Europske unije".
 
Odmah nakon završetka sastanka predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Dude organizirano je potpisivanje pet memoranduma o razumijevanju između hrvatskih i poljskih tvrtki. Prije bilateralnog sastanka s poljskim predsjednikom Dudom, hrvatska Predsjednica sudjelovala je na panel raspravi na temu "Jačanje prosperiteta i sigurnosti zemalja u regiji triju mora" u sklopu Global foruma koji su organizirali američki think tank Atlantsko vijeće i Poljski institut za međunarodne odnose. U panel raspravi zajedno s hrvatskom Predsjednicom sudjelovala je estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i bugarski predsjednik Rumen Radev.
 

Melita Novak

Anketa

Jesu li požari po hrvatskome jugu slučajni ili podmetnuti?

Nedjelja, 23/07/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 826 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević