Get Adobe Flash player

Potvrda višedesetljetnom Šimićevom književnom radu

 
 
Upravo je iz tiskare Pejo Šimić dobio svoju šesnaestu knjigu pjesama, kada je saznao da je dobitnik nagrade Donat zadarskog ogranka Hrvatskog književnog društva. Nagrada je to za svekoliki književni doprinos, a prijedlozi su došli iz nekoliko ogranaka diljem Lijepe naše. Ništa čudno, jer Pejo Šimić je hodio od Vukovara, do Dubrovnika, Splita i Zagreba. Stigao je i do pradjedovskih Drinovaca u Hercegovini, ondje je imao uspješnu promociju. Nagrada Donat iz Zadra došla je da okruni stvaralaštvo dugo desetljećima.
Slikovni rezultat za književna nagrada Donat PEJI ŠIMIĆU
U zadarskoj multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice, 28. studenog održana je dodjela književne nagrade Goran Bujić, u sjećanje na prerano preminulog zadraskog pisca, književnika,novinara i urednika. Organizator je Hrvatsko književno društvo Ogranak Zadar uz pokroviteljstvo Zadarskoga lista. Uz to dodijeljena je književna nagrada Donat za svekoliki književni doprinos. Dobili su je Danko Ivšinović, gospićki književnik, pjesnik, humorist i akademski glazbenik, te Pejo Šimić, hrvatski i bosanskohercegovački književnik. Uz kršnog Ličanina, našao se kršni Posavljak. Naime, radi se o autorima koji su godinama nepravedno zaobilaženi, a svojim su književnim radom ostavili neizbrisiv trag u kulturnom životu Hrvatske i inozemstva.
 
Nakon druge nagrade na festivalu „Stijeg slobode“, koji je 3. kolovoza 2019. otvorio obilježavanje hrvatske „Oluje“ u Kninu, zadarski Donat je stvarno okrunio stvaralaštvo Peje Šimića. Na kninskoj tvđavi Šimić je nastupio sa svojom pjesmom „Sinovi Oluje“ koja je objavljena u njegovoj šesnaestoj zbirci. No, nastavak je to višegodišnjih promocija, nastupa, festivala i hodnje Šimića diljem Hrvatske i BiH. Hodnje sa njegovim pjesmama.
Slikovni rezultat za književna nagrada Donat PEJI ŠIMIĆU
Autor ovih redaka prati stvaralaštvo Peje Šimića već više od četvrt stoljeća. Moram kazati kako je neumoran i dosljedan sebi i svojim principima. Uz sve to prati ga prirodni bosanskoposavski humor, britak kao i njegove pjesme. Ima Šimić u Nespešu kraj Zeline vikendicu gdje sklada svoje pjesme. U prizemlju na zidu nalaze se poznati Šimići, od pjesnika braće Šimić, do Pejinog strica pok. fra Domagoja Šimića koji je sahranjen daleko od svoje rodne Posavine. Ondje je i hajduk Andrija Šimić, jer je Pejo u svojim stihovima nekad nježan kao lirski pjesnik, a nekad je opasni hajduk čiji stihovi grme jače od oružja.
 
U podrumu ispod znamenja o Šimićima pravi se rakija za osobne svrhe. Pečenje rakije Šimić je naučio od pokojne majke Marije Šimić, rođene Zirdum. Ona je vječno upokojena u njegovim stihovima, kao i rodna posavska gruda. Iako sa šest i pol desetljeća života Šimića i dalje drži njegov britki humor. Usprkos životnim nedaćama Šimić ostaje i blagi pjesnik i mrki hajduk u književnosti. Znam da ne će stati, nagrade su ga dosad izbjegavale, ali njegove knjige i promocije nisu. Možda se sprema i sedamnaesta zbirka Peje Šimića.
 

Boris Ćavar

Klementinovo je 23. studenoga, ali zbog obično lošeg vremena u to doba Hrtkovčani imaju "kirbaj" na Petrovo, 29. lipnja

 
 
U članku „Zajedništvo je ključ opstanka“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 867 od 29. studenoga 2019. godine čitamo da su crkvenoj svetkovini župljana Hrtkovaca na dan Svetog Klementa prisustvovali veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji Gordan Bakota i opunomoćeni ministar Veleposlanstva Stjepan Glas. Ovdje treba reći da je Klementinovo 23. studenoga, ali zbog obično lošeg vremena u to doba Hrtkovčani imaju “kirbaj” na Petrovo, 29. lipnja. Gospodin Bakota je prvi hrvatski veleposlanik u Republici Srbiji koji se istinski zanima za život ovdašnjih Hrvata i ovo je još jedna njegova gesta kojom to pokazuje. Osobno sam mu zahvalan jer su Hrtkovci sinonim u cijelom svijetu za izgon Hrvata iz Vojvodine, no nisu tako tretirani u hrvatskim medijima u Srbiji, ali ni u Hrvatskoj, i jedino su predmet manipulacije pojedinaca pri dobijanju političkih poena.
 
Duboko razočarani, Hrtkovčani ne žele uopće govoriti za bilo koje medije, bilo da su manjinski (hrvatski) ili neki drugi mediji, u što su se uvjerili i reporteri “Hrvatske riječi”! Međutim, one koji hoće o tome govoriti upravo hrvatski mediji u Srbiji ignoriraju, čak anatemiziraju, što spada u namjerno skrivanje istine o Hrtkovcima, pa čak i istine o sudbini ovdašnjih Hrvata, posebice srijemskih, od strane onih koji su plaćeni da govore istinu! Ili su plaćeni da se istina sakrije!?
 
Pjesma kako je nekada bilo u Hrtkovcima za crkvenu slavu:
 

PETROVO U HRTKOVCIMA

 
Slava naše crkve, Klement Sveti,
ne pada baš u toplo doba ovo,
al' kako je vrijeme ljepše ljeti,
Hrtkovčani slave na Petrovo.
Hrtkovci su puni gostiju tada,
svuda se samo veseli ljudi vide,
u kućama je bogata trpeza sada,
ali prvo se, ujutro, u crkvu ide.
 
U centru sela poskočica skače,
okreće se ringišpil, toči pivo,
sva djeca sladoled jedu, i kolače,
do kasno navečer u selu je živo.
 
Od radosti i smijeha okolo vrca,
momci curama mali cvijet nude,
od srca im daruju liciderska srca,
do jeseni zna i svadbe da bude.
 
I volio sam Petrovo kada se slavi,
još k'o dijete, jer i školi je tada kraj,
počinje raspust, kupanje na Savi,
a ljeti je, inače, u Hrtkovcima raj.
 
Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Podizanje javne svijesti o značenju zdravog tla

 
 
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca s ciljem podizanja javne svijesti o značenju zdravog tla kao i potrebom za odgovorno i održivo upravljanje ovim prirodnim neobnovljivim dobrom. Latinska izreka kaže: „repetitio est mater studiorum“ ('ponavljanje je majka učenja/znanja') pa ću i ovom prigodom ponoviti najvažnije o usvajanju odluke za obilježavanje Svjetskog dana tla. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojoj 68. plenarnoj sjednici održanoj 20. 12. 2013. odredila je 5. prosinca kao Svjetski dan tla, koji se prvi puta obilježio 5. prosinca 2014. (A/RES/68/232), a istog datuma UN je godinu 2015. proglasio Međunarodnom godinom tla. Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je H.M. King / Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (5.12.1927.-13.10.2016.) pokrenuo snažnu inicijativu za obilježavanje Svjetskog dana tla. Podsjećam da je Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo.
Slikovni rezultat za world soil day
Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: „Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost“ a središnje obilježavanje održati će se 5. prosinca u Rimu, u sjedištu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i u brojnim regionalnim uredima, te raznim događanjima na nacionalnim i lokalnim razinama.
 
U Rimu, u sjedištu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), u razdoblju od 15. do 17. svibnja 2019. pod motom „Zaustavimo eroziju tla, spasimo našu budućnost“ održan je Globalni simpozij o eroziji tla na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika iz 104 države svijeta, uključujući i predstavnike FAO-a i drugih su-organizatora ovog Globalnog simpozija, zatim predstavnici akademije, privatnog sektora, civilnog društva, poljoprivrednika, znanstvenici i dr.
Glavni i najvažniji razlog održavanja ovog Simpozija bio je razmjena znanja, novih podataka i iskustava vezanih uz eroziju tla: uzroci i rizici koji se naročito odnose na poljoprivredu i proizvodnju hrane kao i oni vezani uz okoliš; zatim tehnike za smanjenje i zaustavljanje daljnje erozije tla uz zajedničko djelovanje i suradnju s poljoprivrednicima itd.
 
Erozija tla jedna je od deset glavnih prijetnji vezanih uz tlo i upravljanje njime, a tri glavna uzroka erozije su: voda, vjetar i mehanička obrada tla teškim strojevima. Iako je erozija tla dio prirodnih procesa koji utječu na oblikovanje krajobraza i samog tla te proces evolucije, eroziju tla bitno ubrzava i pospješuje čovjek sa svojim aktivnostima: uklanjanje vegetacije, prekomjerna ispaša, sječa i krčenje šuma, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, obrada tla na uzvisinama tj. nizbrdo, uzgoj monokultura, promjene u namjeni korištenja tla, nekontrolirano širenje urbanih naselja, industrijske i rudarske aktivnosti itd.  
Osim što ove ljudske aktivnosti ubrzavaju eroziju tla one imaju i druge posljedice – na primjer, klizišta tla, povećanje emisije stakleničkih plinova i gubitak organskog ugljika iz tla. Erozija tla ima negativne učinke na poljoprivredu i proizvodnju hrane, kvalitetu vode i okoliš. Na agrarnim površinama erozija tla negativno utječe na kapacitet tla u procesu infiltacije vode u tlo, zatim na zadržavanje vlage, sposobnost drenaže, smanjuje se 'dubina' korijenja i njegova razgranatost te se gube vrijedni, neophodni nutrijenti u tlu itd. Erozija tla može smanjiti prinose u poljoprivrednoj proizvodnji i do 50 posto uz istovremeno povećanje potrebe odn. potrošnje vode u poljoprivredi, a nastale klimatske promjene dodatno pogoršavaju eroziju tla.  
 
„European Soil Data Centre“ (ESDAC) još je 2012. procijenio da će se erozija tla globalno širiti i povećavati, a najveća erozija tla predviđala se za područje Južne Amerike i Afrike, osobito sub-Saharske Afrike te jugoistočne Azije.
 
Maria Helena Semedo, zamjenica glavnog direktora FAO-a za Klimu i prirodne resurse, na otvaranju Globalnog simpozija o eroziji tla u Rimu 15. svibnja 2019. između ostalog izjavila je slijedeće: „Vjetar, kiša i tehnike industrijske poljoprivrede ubrzavaju eroziju tla, a to možemo ublažiti prije nego što se suočimo s ozbiljnim posljedicama koje se prvenstveno odnose na prinose u poljoprivrednoj proizvodnji kao i opasnim funkcijama u ekosustavima. Erozija tla i njezini negativni učinci sve su izraženiji i stoga mi moramo zajedno raditi na zaustavljanju daljnje erozije tla“ te dodala: „Svakih pet sekundi površina jednog nogometnog igrališta zahvaćena je erozijom tla, a naš planet je na putu koji vodi degradaciji tla većoj od 90 posto ukupnih površinskih tla na Zemlji do 2050. godine.“
 
Za vrijeme održavanja Globalnog simpozija o eroziji tla, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu objavila je i predstavila značajnu knjigu na 104 stranice pod nazivom: „Soil erosion: the greatest challenge for sustainable soil management“ („Erozija tla: najveći izazov za održivo upravljanje tla“); glavni autor knjige je profesor Dan Pennock s kanadskog Sveučilišta Saskatchewan (Canada's University of Saskatchewan). U knjizi autori ističu: „Erozija je prirodni geološki proces koji se ne može zaustaviti, ali čovjek može utjecati na smanjenje erozije tla tako da odgovorno i održivo upravlja ovim resursom.“ Prof. Pennock navodi i povećani broj objavljenih stručnih i znanstvenih tekstova o problemima vezanim uz eroziju tla: samo u trogodišnjem razdoblju od 2016. do 2018. objavljeno je ukupno 7 348 tekstova o ovoj temi, dok je u 20. stoljeću, u razdoblju od 1931. do 1999. objaljeno ukupno 5 698 članaka. 
 
Erozija tla je gubitak površinskog plodnog tla. U razdoblju od tisuću godina može nastati oko 2 do 3 cm tla – stoga se tlo smatra neobnovljivim resursom odnosno neobnovljivim prirodnim dobrom! A prema procjenama godišnje se na globalnoj razini izgubi oko 24 milijarde tona plodnog tla zbog erozije.
 
Krajem svibnja 2019. časopis „Forbes“ objavio je tekst u kojem su predstavljeni rezultati  nove studije koju su proveli znanstvenici „European Union Joint Research Centre.“ Provedena studija procjenjuje da godišnji ukupni globalni ekonomski gubitci uzrokovani erozijom tla iznose 8 milijardi US dolara. A istovremeno proizvodnja hrane na globalnoj razini smanjena je za 33,7 milijuna tona hrane.
U Republici Hrvatskoj osnovan je Centar za tlo pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koji, citiram: „provodi aktivnosti s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta, tj. zaštite tala Republike Hrvatske kao strateškog resursa i značajne sastavnice okoliša.“
 
Izvor:
 
  1. Organizacija za hranu i poljoprivredu/FAO: World Soil Day 5. Dec. 2019., www.fao.org
  2. Global Symposium on Soil Erosion – Outcome Document („Stop soil erosion, Save our future“), www.fao.org
  3. Prof. Dan Pennock: „Soil erosion: the greatest challenge for sustainable soil management,“ www.fao.org
  4. Linh Anh Cat, PhD: „Soil Erosion Washes Away $8 Billion Annually,“ www.forbes.com (21. 5. 2019.)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1477 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević