Get Adobe Flash player

Neprestano istražuje raznovrsna poticajna lica i njihove geste, grimase, njihovo ponašanje

 
 
Akademski slikar Damir Medvešek, jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika u inozemstvu, o čemu svjedoče brojne samostalne izložbe vani ali i kritike koje su popratile njegovu izlagačku djelatnost. Naravno, tu je i njegov scenografski rad u HNK-u, rekli bi svakodnevni.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/05/Damir-Medve%C5%A1ek-1-811x1200.jpg
Istodobno, tu je Medvešekov kontinuirani rad u atelijeru, u kojem se prepušta vlastitim dilemama i neprekinutom slikanju. Posljednjih nekoliko mjeseci, boravka u atelijeru donijeli su Medvešeku realizaciju vrlo zanimljivog, izazovnog ali i intrigantnog ciklusa slika i crteža, izvedenih u vrlo različitim tehnikama vrlo širokog dijapazona motiva, jednostavno nazvanog Skice.
 
Skice sadrži nekoliko dijelova, najprije ističemo niz portreta, glumačkih rola, studija, autoportret, situacija iz  života, na svakovrsnim podlogama, ponešto ulja i akrila u apstraktnim kompozicijama, s nekoliko zagonetnih struktura... Medvešek neprestano istražuje raznovrsna poticajna lica i njihove geste, grimase, njihovo ponašanje.
https://akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/05/Damir-Medve%C5%A1ek-6-796x1200.jpg
Slikar bilježi svijet oko sebe i ono što se vidi ali i ono što se ne vidi, tek pretpotavlja, zamišlja, konstruira kao stvarnost, kao mogući realitet. Novi ciklus Skica potvrđuje iznimnu crtačku vještinu Damira Medvešeka i svakako autorsku i glad i žeđ za novim idejama i slikama.
 

Miroslav Pelikan

Tragovi nestajanja u tri čina  

 
 
U Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra u Domu mladih u Splitu, od 12. do 26. svibnja 2020. prikazuje se izložba Igora Grubića „Tragovi nestajanja (u tri čina)“. Riječ je o projektu s kojim je Igor Grubić 2019. godine predstavljao Hrvatsku na 58. Venecijanskom bijenalu pod kustoskim vodstvom Katerine Gregos. Izvorno je nastala pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, a njeno gostovanje u Splitu organiziraju AM Centar, Platforma 9,81 i Multimedijalni kulturni centar Split.
https://pdm.hr/wp-content/uploads/2020/03/8.Igor-Grubic-%E2%80%9CTraces-of-Disappearing-Deconstruction-of-the-Factory%E2%80%9D-2006-2019-photo-essaydetail-888x592.jpg
„Igor Grubić jedan je od najpoznatijih, najcjenjenijih, međunarodno priznatih hrvatskih suvremenih umjetnika, napomenula je Gregos. Njegov projekt „Tragovi nestajanja“ nastajao je 13 godina – to nije projekt nastao kao odgovor na sadašnji trenutak, niti je napravljen posebno za Bijenale u odgovoru na zadanu temu, već je to, kao i mnogi drugi Grubićevi projekti, nešto što je nastajalo godinama i završeno je posebno za Veneciju, gdje je predstavljeno po prvi puta“, dodala je kustosica.
 
Projekt Tragovi nestajanja (u tri čina) Igora Grubića započeo je 2006. kada umjetnik počinje dokumentirati poslijeratnu, tranzicijsku stvarnost u Hrvatskoj, posebice prelazak iz socijalizma u kapitalizam, s centralne, državno planirane ekonomije na ekonomiju slobodnog tržišta. Kroz trinaest godina istražujući utjecaj na promjene u stanovanju, urbanom tkivu, javnom prostoru i društvenim odnosima, Igor Grubić realizirao je tri povezana fotografska eseja i animirani film, postavljenih u cjelinu definiranu kroz poglavlja.
 
Divlja kuća, prvo poglavlje, odnosno 1. čin propituje promjene u domovima, stanovanju i javnom prostoru nakon privatizacije vlasništva i konsolidacije neoliberalizma u zemlji; Filigranski pločnik, 2. čin bavi se tradicionalnim zanatima poput lokalnih manufaktura i specijaliziranih radionica, naglašavajući koja su zanimanja preživjela, a koja su iščezla u novim ekonomskim okolnostima. Dekonstrukcija tvornice, 3. čin predstavlja niz ugaslih tvornica, monumentalnih podsjetnika na prelazak iz industrijskog u postindustrijsko doba i promijenjene uvjete rada. Istodobno je to i ambijent Grubićevog kratkometražnog filma „Kako se kalio čelik“ u kojem se prepliću pitanja radničke povijesti, obiteljskih veza i generacijskih promjena, sugerirajući plodonosni potencijal budućih odnosa temeljenih na solidarnosti, zajedničkom društvenom prostoru i kreativnoj suradnji.
 
Grubićev umjetnički projekt čvrsto je usidren u humanističku dimenziju dokumentarne fotografije, spajajući poetiku, politiku i društvenu stvarnost. Projekt za Bijenale proširuje njegov već značajan doprinos društveno angažiranom dokumentarnom radu i očuvanju pamćenja hrvatske arhitektonske povijesti, rada i kulture. Njegov je opseg lokalan, ali i ekumenski, analizirajući promjene pod prijetnjom globalizacije, privatizacije i konsolidacije neoliberalizma. Naposljetku, projekt upućuje na nove situacije koje dolaze na mjesto starih, istodobno nas pozivajući da promislimo buduće načine zamišljanja i nastanjivanja našega svijeta.
Igor Grubić jedan je od najuspješnijih međunarodno priznatih hrvatskih umjetnika. Njegovi radovi obuhvaćaju prostorno-specifične intervencije u javnom prostoru, fotografiju i film. Od 2000. godine djeluje i kao producent te autor dokumentarnih filmova, TV reportaža i društveno angažiranih reklama, a izlagao je i na brojim izložbama.
 
Na prvi i zadnji dan izložbe, u utorak 12. 5. i u utorak 26. 5., održat će se i projekcija filma „Spomenik“ u amfiteatru Doma mladih. Film „Spomenik“ je poetsko-eksperimentalni dokumentarac, strukturiran kao niz od devet meditativnih 'portreta' masivnih betonskih spomenika koje je nekoć naručila bivša jugoslavenska država. Ovi su spomenički oblici izvorno izgrađeni u spomen žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata. Tijekom rata na Balkanu u 90-ima, tisuće je ovih spomenika percipirano isključivo kroz napuštenu komunističku ideologiju i uništeno. Pokušaj brisanja ovih struktura polazišna je točka filma koji je usmjeren na uvjete i 'živote' spomenika.  Ovaj atmosferični film, lišen dijaloga i naracije, spaja snimke ovih impresivnih djela i prirode koja ih okružuje, propitujući time njihovu današnju svrhu
 

Nives Matijević

Gradska knjižnica Kaštela raspisuje Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman "Knez Trpimir"

 
 
Gradska knjižnica Kaštela raspisala je Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku. Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu.
FOTO Gradska knjižnica Kaštela raspisuje – Natječaj za najbolji ...
Zbog situacije uzrokovane virusom COVID-19, Gradska knjižnica Kaštela produljila je rok za slanje rukopisa sa 6. srpnja na 20. srpnja 2020. godine, a rukopisi se mogu poslati putem elektronske pošte.
Rukopis mora biti pisan na hrvatskom jeziku te ne smije biti ranije objavljen niti prijavljen na neki drugi natječaj. Svaki autor se na Natječaj može prijaviti s jednim rukopisom.
Rukopis mora biti napisan na računalu, u Word dokumentu veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5.   
Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. 
Molimo autore da na rukopis romana, koji će poslati kao Word dokument, napišu zaporku, te da uz rukopis u posebnom priloženom Wordu dokumentu napišu: rješenje zaporke, ime i prezime, broj telefona/mobitela, adresu, e-mail, OIB i IBAN.
Uvjeti natječaja ostali su isti, s iznimkom da je zbog preporučenih mjera sigurnosti dovoljno rukopis pod zaporkom i rješenje zaporke s podacima o autoru poslati na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  (kao predmet navedite Za natječaj „KNEZ TRPIMIR“).
Rok za prijavu radova: do 20. srpnja 2020. godine.
Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika odabrat će najbolji rukopis, a rezultati će biti objavljeni u listopadu 2020. godine.
Rukopisi se ne vraćaju.
 
Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 10.000,00 kn (deset tisuća kuna), a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Autor osobno sklapa ugovor s Nakladom Bošković.
Premijerno predstavljanje nagrađenoga romana i autora bit će održano u prosincu 2020. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.
Više informacija na www.gkk.hr i na Facebook stranici Gradske knjižnice Kaštela. (r.d.)

            Tu je barjak

 
 
                Tu su slike već zaboravljene,
                Sjećanja i uspomene,
                Izblijedjele stvari.
                I spomenar stari.
                Tko za sve to mari?
                Tko za bojovnike
                Od čista olova
                Ponekad upita?
                I tko razglednice
                Sa daleka puta
                Pogleda il' čita?
                Ipak, to je povijest.
                Kakva bješe,
                Kakva i sad jest.
                Tu su golubovi
                I bijeli i plavi.
                Svi od porculana
                Koji, hvala Bogu,
                Gugutati mogu.
                Tu je barjak
                Crven-bijeli-plavi,
                Jer baš tu se
                Povijest štuje, slavi!
                Tu je svakog dana
                Svijeća zapaljena
                I krunica sveta blista.
                Od drveta.
                Tu je slika Sveca.
                Tu, pred svima
                Jedno dijete
                U kolijevci jeca. 
                Tu i Božja Mati
                Put suđeni prati.
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/91-LRkxBhcL._AC_SX522_.jpg
                Tu, kraj Blaženika
                Svetog Pape slika
                Na suncu se zlati.
                Tu, pred svima
                Jedna tabla sa Vječnosti stabla
                Blagoslove prima.
                I svjedoči. Stazom vjere kroči.
                Četri vijeka prije Ameriga
                Već hrvatska rodila se knjiga.
                Glagoljica  slavna, plemenita
                Što se piše a i naglas čita.
                Tu su topla sjećanja, intime,
                Tu i srcem zapisano ime.
                I dan smrti a i dan rođenja
                Jednog svetog, dragog snoviđenja.
                Tu je povijest  ljubavi i sanja,
                Uspomena sa praga rodnoga,
                Noćnog bdijenja, ranog ustajanja.
                Tu je mudra sova ispod kućnog krova.
                Sve što bješe i što i sad jest
                U vitrini čista je povijest.
                Tu svoj kutak 
                Svaki predmet ima.
                Tu je vrutak
                Nada i slobode. I proljeća i bijelih zima.
                I sve tu je baš na mjestu pravom:
                Gdje od sanje sve postaje javom.
                Čak i himna Lijepe naše
                Tu odzvanja iz drvene čaše.
                Tu je izvor nada, a možda i kraj.
                Al' još sada
                Za njih ne pitaj!
 

Malkica Dugeč, 16. 10. 2017.

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Utorak, 02/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 942 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević