Predsjednica Grabar-Kitarović majci Josipa Jovića uručila odličje
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitaroviću Aržanu je uručila odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u ratu majci posmrtno odlikovanog Josipa Jovića. Položila je pri tome cvijeće na njegov grob te se poklonila. U pratnji predsjednice bili su njeni suradnici te župan Zlatko Ževrnja i načelnik općine Cista Provo, Bože Ćubić. To je prvo odličje koje je predsjednica Republike uručila pošto je nedavno i službeno preuzela tu dužnost. Predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je kako joj je drago što je njezino prvo odličje otkako je na toj dužnosti pripalo prvome poginulom hrvatskom redarstveniku u Domovinskom ratu.
– Odličja treba dati doista istinskim herojima, a gospodin Josip Jović naš je dragi redarstvenik, policajac kojega se svi tako sjećamo s tugom, ali isto tako i s ponosom, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. Istaknula je kako je Jović dao život za hrvatsku Domovinu, a to je „nešto najviše što možete dati kao osoba i nešto što možete dati kao majka“.
– Kao majka u tuzi i boli, molim Boga za svakoga, da bude mira i reda među nama, da budemo kao braća i sestre, da nema mržnje, da nema psovke, jer nema nam koristi od toga, rekla je Marija Jović te pozvala na brigu o mladima.
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako trebamo poslušati riječi gospođe Jović jer je u njima sadržana sva mudrost.“Moramo biti zajedno, moramo obnoviti zajedništvo i moramo raditi za dobrobit naše države, ne dijeliti se, nego biti složni”, poručila je.
Josip Jović je na sam Uskrs, 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima, u Redarstvenoj akciji 'Plitvice' izgubio svoj mladi život braneći slobodu, demokraciju i teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Taj tragičan događaj s početka Domovinskog rata ostao je zabilježen duboko u svijesti hrvatskoga naroda kao 'Krvavi Uskrs 1991.'. Sukobljene strane u incidentu su bili redarstvenici MUP-a Republike Hrvatske s jedne strane i naoružani krajinski teroristi s druge. Konflikt je rezultirao smrću po jedne osobe s obje strane i značajno je pogoršao etničke napetosti koje su, kao posljedica projekta velikosrpske ekspanzije u SFRJ eskalirale krajem 80-ih godina i postale jedan od katalizatora procesa koji su doveli do velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku te Domovinskog rata, kao obrambenog čina. Redarstvenici MUP-a RH upali su u zasjedu pobunjenih Srba kod Plitvica, pri čemu je s hrvatske strane poginuo mladi Josip Jović iz Aržana, a sa srpske Rajko Vukadinović, teritorijalac tzv. Krajine.
Nakon višestranačkih izbora 1990. godine i uspostave nove demokratske vlasti u RH, dio stanovništva srpske nacionalnosti, potican idejom velikosrpske politike Slobodana Miloševića, nije htio prihvatiti takvu promjenu. Svoje nezadovoljstvo nisu iskazivali kroz legalne institucije, koje su im bile ponuđene putem političkih predstavnika u Hrvatskom saboru i drugim tijelima vlasti, nego su nasilno, 'balvan revolucijom' započeli rušenje demokratski izabrane vlasti s ciljem stvaranja svoje 'SAO Krajine' kao dijela 'Velike Srbije'. U toj fantomskoj paradržavi 'SAO Krajini' stvorili su svoju paramiliciju koja je oružano napadala sve 'nesrbe', razarala objekte, ubijala i protjerivala civilno stanovništvo. Tako je 25. ožujka 1991. u organizaciji srpskih ekstremista održan i 'miting istine' na Plitvicama. Pobunjenici su zahtijevali da NP „Plitvice“ ostane u sklopu tzv. 'SAO Krajine' te počeli protjerivati sve nesrbe članove rukovodstva i djelatnike NP Plitvice. No, iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama uspostavljen red, u sukobu s paravojnim srpskim snagama tada je, nažalost, poginuo 22-godišnji Josip Jović, a još devet pripadnika Specijalne policije je ranjeno.
U petak 27. ožujka 2015. je u njegovom rodnom Aržanu održana prigodna komemoracija. Na grob junaka Jovića vijence su položili članovi njegove obitelji, majka Mara, brat Tomislav s obitelji i njegove sestre, a potom i izaslanik ministra MUP-a Ranka Ostojića, njegov zamjenik Evelin Tonković. Uz počasnu stražu pripadnika policije, koji su bili postrojeni oko groba, komemoraciji je nazočio i veliki broj mještana Aržana i susjednih mjesta Imotske krajine. Također, vijence su položili i osobni izaslanik Tomislava Karamarka dr. Željko Reiner u ime HDZ-a, potom predstavnici županije, udruge Josip Jović, predstavnici svih općina i grada Imotskog, te predstavnici svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Imotske krajine. Odrješenje na grobu podario je vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac. On je potom i u župnoj crkvi Svih svetih u Aržanu predvodio i svečanu svetu misu.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više