Hrvatski i mađarski narod su povijesno i tradicionalno prijateljski narodi
Hrvatska radi na realizaciji interkonektora i reverzibilnog tijeka, međutim takav projekt se ne može realizirati od danas do sutra – rekao je u intervjuu hrvatski veleposlanik u Budimpešti Gordan Grlić Radman, koji smatra kako bi bilo pogrješno ocjenu bilateralnih odnosa ograničiti na spor INA-MOL.
• Ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Péter Szíjjártó je ovih dana izjavio kako su mađarsko-hrvatski bilateralni politički odnosi na najnižoj točki. Jeste li i Vi tog mišljenja?
– Bilateralni odnosi između Hrvatske i Mađarske mogu se sagledavati s puno aspekata od gospodarstva, kulture, znanosti, manjinskog pitanja pa do povijesnih veza pa se, kao što je i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala na Croatia Forumu u Dubrovniku prošlog tjedna, ne bi smjeli promatrati ili kanalizirati samo kroz rezultat razvoja događaja između INA-e i MOL-a, a Hrvatska će, kao i uvijek, u ovoj situaciji postupiti racionalno sa smirenim i stabilnim pristupom.
Ako pogledamo statističke podatke, hrvatski izvoz u Mađarsku raste, no Mađarska je ipak u trgovinskom suficitu. Naša gospodarstva su kompatibilna, a osobito dobro surađuju pogranične županije i gradovi. Nedavno je bilo potpisivanje sporazuma o suradnji između grada Zadra i VI. budimpeštanskog okruga (Terézváros), te gradova Siska i Szombathelya. Mađarska je također na četvrtom mjestu po investicijskom ulaganju u Republici Hrvatskoj. Svake godine, također, bilježimo sve veći broj mađarskih turista na hrvatskom Jadranu, budući da je Mađarima Hrvatska omiljena turistička destinacija. Također i na području kulture imamo intenzivnu suradnju, s obzirom na zajedničku kulturnu prošlost. Učestale su razne izložbe i koncerti koje organiziramo bilo u Budimpešti, bilo u Pečuhu ili nekim drugim gradovima u Mađarskoj. Najesen je, isto tako, predviđena sjednica Mješovitog odbora za manjine u Hrvatskoj, kojom ćemo obilježiti 20. godina od potpisivanja Sporazuma po pitanju manjina.
• Neosporno je da se bilateralni odnosi ne ograničavaju na jednu jedinu temu. Ipak se čini, međutim, kao da se Zagreb osvećuje Mađarskoj zbog spora INA-MOL time da ne radi na provedbi investicije kojom bi se hrvatsko-mađarski interkonekcijski plinovod osposobio za reverzibilni način rada.
– Hrvatska radi na realizaciji interkonektora i reverzibilnog toka, uostalom, to je jedan od projekata koje EU podržava, međutim takav projekt se ne može realizirati od danas do sutra i s time su upoznati naši mađarski partneri. Želim još jednom naglasiti kako projekt provodimo i provest ćemo ga do kraja. Želio bih također reći da je taj projekt dio naše energetske politike i sigurnosti te ulažemo značajne napore za ostvarivanje potrebnih tehničkih preduvjeta za dvosmjernu opskrbu plinom između Hrvatske i susjednih država. Dakle, to nije potrebno dovoditi u vezu s INA-MOL pitanjem jer je, uostalom taj slučaj na više međunarodnih arbitraža, a to su procesi koji traju.
S druge strane, hrvatska Vlada je proglasila gradnju LNG terminala strateškim projektom koji je usklađen i sa strateškim dokumentima Europske unije. Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a za plinovode i kompresorske postaje premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti. Gradnja terminala se očekuje sredinom 2016. i trajat će tri godine. Hrvatska godišnje troši 2,7 milijarde prostornih metara plina, dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijarde prostornih metara. Uz opskrbu Hrvatske, LNG terminal bi trebao služiti i dobavi plina za susjedne zemlje, pa tako i Mađarske.
• Vratimo se na trenutak na spor INA-MOL! Koju težinu taj slučaj ima u Hrvatskoj? Gledano iz Mađarske čini se kako je to postalo jednim od određujućih pitanja hrvatske politike.
– Slučaj INA-MOL je poslovno pitanje, ali pitanje koje je nastalo nakon krajnje upitne procedure stjecanja upravljačkih prava, a koja je na kraju rezultirala i sudskom presudom bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog koruptivnih aktivnosti. Da ponovim, zbog toga je i slučaj na više međunarodnih arbitraža i treba ih pustiti da idu svojim tijekom, što Hrvatska i radi. U povijesti su poznati pojmovi “gordijski čvor”, ali i “solomonsko rješenje”. Moramo, dakle, i jedna i druga strana, uložiti sve napore kako bismo pokazali zrelost u rješavanju i kriznih situacija.
• Dogodine se u Hrvatskoj održavaju parlamentarni izbori. Što mislite, je li jedina šansa za poboljšanje mađarsko-hrvatskih odnosa promjena vlasti i dolazak nove vlade na čelu s oporbenim desnocentrističkim HDZ-om?
– Strateški odnosi između dviju država, posebno kada se radi o dvije susjedne države, a uz to članice EU-a i NATO-a, su nešto što je iznad uskostranačkih ili pojedinačnih interesa, a obveza i odgovornost je svake vlade i njenih ministara, bez obzira bila ona ova ili ona, da rješavaju otvorena pitanja i unaprjeđuju odnose što je u zajedničkom interesu građana obiju država. A hrvatski i mađarski narod su povijesno i tradicionalno prijateljski narodi.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više