Netolerantna katolička većina ugrozila sekularnu prirodu hrvatske države
»Hrvatska je uhvaćena u ideološke podjele«, kaže profesor na zagrebačkom Fakultetu za političke znanosti Nenad Zakošek i dodaje da će Slovenija in Hrvatska uvijek ostati susjedi, koji su povezani gospodarski, turistički, kulturno i narodno. Još pojašnjava, kako je čelnik hrvatske oporbe Tomislav Karamarko pokrenuo radikalni nacionalistički rat.
• Hrvatska je praznovala Dan pobjede, Dan branitelja Domovinskoga rata i Sjećanja na vojnu operaciju Oluja. Neki kažu, da je bilo od dostojnega praznovanja u obliki vojne parade do neprijateljstva i šovinizma puna 24 sata. Opet su se čuli znani nam povici 'Ubij Srbina' in endehaški 'Za Dom spremni!'. Što se po Vašem mišljenju događa?
– Na događaje oko proslave obljetnice Oluje treba gledati u širem kontekstu ideološkoga i političkoga stanja u Hrvatskoj. Posljednje tri i pol godine odnosno od dolaska ljevocentrističke koalicije na vlast svjedoci smo zaoštravanja temeljnoga ideološkog sukoba, koji s jedne strane dolazi od HDZ-a kao najmoćnije desne oporbene stranke, s druge strane i iz Katoličke Crkve i katoličkih civilnih udruga. Otkad je Tomislav Karamarko u svibnju 2012. preuzeo HDZ, pokrenuo je radikalan nacionalistički diskurs, koji lijevocentrističku vladu, posebno njezinu najjaču stranku SDP, optužuje da je prikriveno komunistička, anacionalna in nedmoljubna.
HDZ se je radi protivljenja vladi povezao s drugim desnim i nacionalističnim udrugama i organizacijama, prije svega s dijelom veteranskih udruga, koje su pokrenule dugotrajne prosvjede i protivladin retorički rat. Na drugi strani, veliki broj desno orijentiranih katoličkih građanskih udruženja, kao i vodstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj kritizira liberalno-modernističke reforme ove vlade, na primjer, uvedbu liberalnoga spolnog odgoja u škole ili jačanje prava istospolnih osoba. I oni optužuju vladu, da joj manjka domoljublja.
• Posledice so incidenti?
– Tako je. Posljedica takvih odnosa su česti incidenti, posebice u vrijeme značajnih nacionalnih praznika, na primjer na Dan sjećanja pada Vukovara i obilježavanja obljetnice Oluje, na kojoj su predsjednik vlade i drugi vladini dužnosnici doživjeli neprijatnosti. Slično je i s protuvladinim prosvjedima branitelja. Posljedica toga je ustavni referendum o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene u prosincu 2013., s kojim je netolerantna katolička većina ugrozila sekularnu prirodu hrvatske države i onemogućila izjednačavanje homoseksualnih in heteroseksualnih veza.
