Vlatko Cvrtila: Zapad je u opasnosti, potpuna kontrola ugrožava naša prava i politički poredak
Svijet se ubrzano mijenja. Nove krize – ukrajinska, sirijska, migrantska i energetska – utječu na geopolitičke promjene i klizanje međunarodne moći prema novim akterima. U tim okvirima stručnjak za geopolitiku i sigurnosna pitanja, politolog prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila održao je u Premanturi predavanje »Transformacija moći, kraj zapadne hegemonije i Pax Americane«.
Vlatko Cvrtila
– Zabrinjavajuće zvuči kraj zapadne hegemonije. Mi pripadamo tom svijetu, mi smo dio Europe i ta je Europa zadnjih 500 godina, najviše Britanci pa ostali, bila hegemonistička i upravljala je svijetom. Nakon Drugog svjetskog rata taj je transfer hegemonije prešao na Sjedinjene Američke Države. Sada se polako pojavljuju napukline u toj moći i postavlja se pitanje hoće li opstati Pax Americana odnosno može li SAD i dalje nastaviti s ovom vrstom hegemonije koja drži zapadni svijet na okupu i koja još uvijek tom svijetu omogućava neku vrstu povoljne pozicije, s koristima u međunarodnom poretku. I Europska unija polako pokazuje napukline, kaže Cvrtila.
– Kad govorim o hegemoniji, govorim o interesima i moći. Slažem se da bi emancipacija pojedinca, čovjeka i, na kraju krajeva, civilizacije omogućila puno manje nasilja u svijetu. Međutim, to je možda neka daleka budućnost. To nije utopija, ona se razvija. Ti se koncepti razvijaju u određenim državama svijeta koje u središte stavljaju pojedinca sa svim njegovim pravima, bez obzira kakav on bio, razvijajući, poput primjerice Norveške, jedno socijalno pravedno društvo. No, kad govorimo o današnjem svijetu, on je izgrađen na strukturama moći, on je izgrađen na različitim konceptima hegemonije. Ta hegemonija egzistira, stvara nasilje, stvara pritiske i koja, ako hoćete, uništava države, koja uništava i ekonomsku osnovu pojedinih država, utječe na tečaj. Hegemonija čak uništava i cijele valute država. Svijet nije pravedan. Duboko je nepravedan. Sve do početka 21. stoljeća, nije se puno promijenila ekonomska slika svijeta. Države kolje su bile siromašne 1955., siromašne su i danas. Zašto su siromašne? Cijeli ekonomski, međunarodni financijski sustav, MMF i Svjetska banka, rade na tome da i dalje budu siromašni. Zato su tu novi izazivači. Kina i Rusija rade svoju »Svjetsku banku«, banku koja će ih financirati, jer im ova Svjetska to ne omogućava budući da je u rukama drugih sila, kazao je Cvrtila.
I nama će biti loše
– Zašto je kraj zapadne hegemonije loša vijest? Ako padne zapadna hegemonija, i nama će biti loše, u Europi. I nije nevažno što se događa u EU-u, je li unutar sebe fragmentirana i imali vanjska opterećenja, hoće li je SAD s ekonomskim sporazumom zagrliti pa ćemo postupno postati nova kolonija SAD-a. Ne znam. Govorim da je loša vijest slabljenje Pax Americane jer ona je donosila koristi, pa i nama. Da nema Pax Americane ne bismo bili u NATO-u i EU-u. Što su nam ta članstva donijela? Na žalost, još ne možemo zbrajati dobiti od toga. Nismo nešto posebno izgubili, niti dobil, kaže Cvrtila.
– Snowden je pokazao da je zapadni tip demokracije totalna kontrola ili ono što ide prema totalnoj kontroli, koja je posljedica straha koji je umjetno izazvan, da bi se ta kontrola mogla ostvariti. Stvoren je toliki strah od terorizma da smo pristali na totalnu kontrolu. Puno je različitih priča o teroristima. Je, nasilni su, ali zar nemamo u zadnjih 30 godina sličnih oblika nasilja? Imali smo. No, sada je konstruiran narativ koji nas dovodi u situaciju da pristajemo na sve. Govorim o zapadnom svijetu. Pristat ćemo i na duge cijevi, policajce, na pretrage automobila svakih 300 metara jer ćemo biti sigurniji. Tako se ugrožava humanost, vrijednosti koje bismo trebali izgrađivati u smjeru civilizacije koja će imati manje konflikata, a više razumijevanja i humanosti. U tom je smislu zapadni svijet u velikoj opasnosti! Totalna kontrola ugrožava i zapadni politički poredak, ne samo naša prava i naš ugodan život, na način da u okviru poretka parlament nema više najvažniju funkciju nego to imaju tajne službe, veli Cvrtila.
Ugledni politolog dodaje da smo »tu u ozbiljnoj opasnosti«.
– Mi, zapravo, ulazimo u jedno razdoblje takozvane protektivne države, gdje će država sekurirati svaki problem. Danas dobivamo posredovane strahove, koji bujaju i proizvode naše pristanke na kontrolu. Bliži smo Kafki nego Orwellu!
U suvremenom, sve izraženijem multipolarnom svijetu, pored starih sila, pojavili su se novi izazivači koji su iskoristili ekonomsku krizu. Stvorene su BRIK države – Brazil, Rusija, Indija i Kina – a tu su i regionalne moćne države poput Japana, zemalja Perzijskog zaljeva, Meksika, Južnoafričke Republike. Četiri zemlje BRIK-a čine četvrtinu svjetskog teritorija, 40 posto svjetske populacije, sve imaju izlazak na more time i međunarodni transport (doduše Rusija tek na Dalekom istoku, dok ima Kurilsko otočje), a to su i najbrže rastuće ekonomije.
– Rusi se vesele otopljavanju leda na sjeveru. Prvi je razlog jer mogu ploviti gore, a drugi, kad se topi led, tu praktički nafta i plin izlaze van, nastavio je.
Ukrajinska kriza kreirala je ove rascjepe u euroazijskom prostoru odnosno geopolitičke sukobe između SAD-a, EU-a i Rusije. U Rusiji je konstituirana nova politička paradigma – antiliberalizam pomiješan s nacionalizmom – koja je izrazito konzervativna i isključiva. Tamo se, kaže, još dugo ne će dogoditi gay parada. No, ukrajinska i sada sirijska kriza ojačale su Putina, jer nitko više ne govori o Krimu, gdje je srušen europski poredak i sveto pravilo ne mijenjanja granica. To je ojačalo utjecaj Rusije kod neprijatelja SAD-a, recimo Egipat se okrenuo na rusku stranu, dobio je naoružanje. Te su krize oslabile međunarodno pravo, ali i zapadni poredak, kao i SAD.
– Gdje su SAD danas u Siriji? Jeste li čuli za neku njihovu novu inicijativu. Nemaju politiku, ne znaju što bi napravili, rekao je Cvrtila, dodavši da se ne bi iznenadio da Rusi u dogledno vrijeme ponovno uđu u Afganistan. Postoji jaka grupa teoretičara tranzicije koji jasno kažu da države tipa Rusije ne mogu podnijeti zapadni tip demokracije jer bi se raspale. Rusija je složena država, ima 78 različitih oblika lokalne autonomije, vlasti, republika, gubernatora, s jako puno manjina. Ne možete napraviti sustav na sektaškim konceptima koji bi svima priznavali jednaka politička prava. Možete imati neku vrstu autoritarnog poretka koji sve to skupa drži na okupu. I to sad ima Rusija i zato je uspješna. Rusija je tijekom 90-ih godina, za Jeljcina, pokušavala igrati neku vrstu zapadne demokracije. Nije uspjelo. Dogodila se velika promjena ekonomske moći, nastali su novi bogataši, došlo je do preraspodjele unutarnjeg bogatstva, koncentriralo se u rukama određenog broja ljudi. Nije ni danas puno drugačije, ali danas država uzima svoje! I na neki način redistribuira do određene mjere da se može reći da je pravedna raspodjela, iako nije. Jer, oni bliže Kremlju brže se bogate.
Rusija kao nova snaga i opozicija SAD-u, osim instrumenata ekonomske moći, koristi i silu. I tu nema zadrške. Nakon djelovanja Rusije silom, SAD više ne mogu raditi što žele po svijetu, naglasio je Cvrtila, podsjetivši u tom smislu na rat u Gruziji 2008. godine i novostvorene ruske enklave Abhaziju i Južnu Osetiju. Na pitanje je li baš Krim presedan ili je to ipak Kosovo koje se odcijepilo prije Krima i otvorilo potencijalnu mogućnost nastanka nezavisne Katalonije, Škotske, Cvrtila je odgovorio da Kosovo jest presedan u smislu secesije, proglašenja nezavisnosti i onda priznanja. No, dodaje, odcjepljenje Krima priznale su dvije države, a Kosovo više od sto zemalja.
Pax Americana podrazumijevala je dominaciju SAD-a u tri velike regije – Zapadnoj Europi, Bliskom istoku i Istočnoj Aziji, međutim ti su aranžmani počeli padati pa tako danas unutar NATO-a postoje države koje ne služe SAD-u, već kažu da imaju svoje interese, poput Turske, a u zadnje vrijeme i Poljske i Francuske. Pax Americanu slabi i rastuća ekonomska moć BRIK država – Brazila, Rusije, Indije i Kine, a slabi ju i jaka ideološka globalna polarizacija, posebno sukob koji su SAD otvorile s islamskim svijetom. SAD su u direktnoj borbi s terorističkim, fundamentalističkim organizacijama, ali to se prelama i na cijeli islamski svijet. Čini se da Barack Obama nije imao jasnu politiku u Arapskim proljećima. Lutao je, nije znao lupiti li čvrsto šakom o stol ili ne. Razvila se tzv. Obamina doktrina, temeljena na njegovoj izjavi »Ako imamo čekić u ruci, ne mora nam svaki problem izgledati kao čavao«. No, svijet se brzo transformirao u svojoj moći da ponekad, kaže Cvrtila, treba koristiti i silu.
S druge strane, pucaju veze i sa Saudijskom Arabijom.
– Nisam baš siguran jesu li Amerikanci sada spremni čistiti ono što Saudijska Arabija trenutno radi, a pogotovo bi je bilo jako teško podržati ako naprave nekakav incident s Iranom jer su Amerikanci zadnjih četiri godine uložili jako puno diplomatskih, tajnih, polutajnih, javnih napora da bi Iran dobili u prostor pregovora i da Iran postane konstruktivan element na Bliskom istoku. U svijetu koji postaje geopolitički sve složeniji i u kojem se situacija brzo mijenja, Hrvatska, članica NATO-a i Europske unije, nije definirala vlastitu vanjsku politiku kojom bi ostvarivala nacionalne interese. U tom se kontekstu naš glas, kaže Cvrtila, i nije čuo u Bruxellesu.
– Takva situacija je dugoročno neprihvatljiva. Ima li nade za nas? Američki potpredsjednik je izjavio: »Hrvati, ulažite u energetski sustav i postat ćete energetski centar regije«. LNG terminal bi trebao biti 2019. godine, ali svijet se za tri godine može promijeniti. Za male je države jako važno da imaju dobre kapacitete u osluškivanju događanja oko njih i postavljanju vlastitih interesa. Trebali bi jako dobro čitati ono što se događa u međunarodnom prostoru kako bi se što bolje mogli snaći, kaže ovaj 51-godišnji politolog. Iako ih ne vidimo, trenutno se događaju velike geopolitičke igre, uključujući i one špijunske, i to između SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Turske, a u borbi za utjecaj na prostoru Zapadnog Balkana.
Nedavne demonstracije u Crnoj Gori nisu u tom kontekstu bile slučajne. U tim se igrama treba snalaziti.
– Mi bismo da netko drugi misli za nas. Nismo dovoljno hrabri da budemo samostalni. Imamo neki podanički, kmetski mentalitet. Mislimo da su svi drugi pametniji. Moramo se okuražiti. Treba izaći iz te mentalne paradigme, istaknuo je prof. Cvrtila, ispričavši vic o Zagorcu koji je bio čas za crvene, čas za zelene, pa za žute. Na prigovor da se stalno mijenja, kritičaru je spremno odgovorio: »Oni se mijenjaju, ne ja«.
Prof. Vlatko Cvrtila upravo piše knjigu o Siriji, u čiji opstanak kao cjelovite države ne vjeruje.
– Oko četiri milijuna ljudi izašlo je iz zemlje, a čak šest i pol milijuna je zbog etničkog čišćenja promijenilo mjesto unutar Sirije. Nestala je srednja klasa, imate Arape i one koji nisu Arapi, pa muslimane i nemuslimane, sunite i šijite, imate autoritarni režim koji je stvorio svoje tenzije, imate kršćane, katolike, grkokatolike i pravoslavce. Meni to najviše miriše na Bosnu i Hercegovinu. Kurdi će dobiti autonomiju odnosno, šire, državu, kršćani će uz Alavite na Primorju, a u pustinji je sada ISIL. Ljudi će i dalje odlaziti iz Sirije u Europu, a Europa nema odgovora. Žica ne će spasiti Slovence. Mene su prije par mjeseci kritizirali na jednoj tribini kad sam govorio o sigurnosnim posljedicama, govoreći mi da su ti ljudi su u nevolji. Sada vidimo i pokušaje silovanja u Kölnu. I Njemačka kao organizirana država teško se nosi s migrantskom krizom. Njene posljedice je teško uopće sagledati, ističe Cvrtila.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više