Trendovi robotike u Japanu

Oblikovanje budućnosti kroz kulturu i tehnologiju sadašnjosti

Vlasnika tri Guinnessova rekorda i kreator prvog komunikacijskog robota u svemiru, prof. Tomotako Takahashi održao je u ponedjeljak, 7. ožujka u multimedijskoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu predavanje na temu „Trendovi robotike u Japanu – oblikovanje budućnosti kroz kulturu i tehnologiju sadašnjosti“ na kojem je pokazao mogućnosti nekoliko robota. Tom prigodom, uglednog gosta pozdravili su prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu, koji je izrazio nadu da će naši znanstvenici i studenti ostvariti suradnju s japanskim upravo na području robotike. „Mislim da Hrvatska svojom inteligencijom i pameću može pratiti najnaprednije zemlje kao što je Japan u ovom dijelu, koji je sinonim za robotiku. Zato je ovaj događaj toliko važan, kazao je rektor Anđelinović. 

Prof. dr.Alen Soldo, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu, podsjetio je na brojna priznanja i nagrade koje je zaslužio vrsni japanski znanstvenik Takahashi, a među njima je „Coolest Invention 2004“ (časopis TIME ), 33 Persons Changing the Future (časopis Popular Science), 3 Guinnesova rekorda za robote Evolta Kirobo, prvo mjesto na Robo-Cup 2004/2008. Njegov Kirobo postao je 21. kolovoza 2013. prvi komunikacijski robot u svemiru, a pametni telefon – robot RoBoHon predstavljen je javnosti u listopadu 2015.

Prof. Tomotaka Takahashi osnivač je i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju, i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki. Samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote. Do sad je razvio više robota od kojih su najpoznatiji Kirobo, RoBoHon, Robi, Ropid, Chroino, FT, Evolta, Tachikoma i Vision. Prof. Tomotaka Takahashi, kao član Vladinog Odbora za strateško promicanje pod nazivom Cool Japan, aktivno sudjeluje na promociji uloge Japana u području robotike u budućnosti. Stoga je kao glavni govornik nastupao na Svjetskom kongresu o mobilnim tehnologijama, u muzeju Smithsonianu, Japan Society, Kennedy Centru, a preko veleposlanstava Japana nastupio je i u više desetaka država diljem svijeta. Japan nastavlja s vodećom ulogom na polju komunikacijskih robota i želi doprinijeti razvoju suradnje stranih tvrtki s japanskim tvrtkama i sveučilištima u svrhu daljnjeg razvoja robotike u svijetu. Uz demonstraciju nekoliko robota svrha predavanja je bila prenijeti odnos robotike, tržišta i kulture Japana.

Demonstracija „Robohon-a“ (pametni telefon u obliku robota)Robot Smartphone je uređaj koji bi trebao zamijeniti iPhone. Korištenje tehnologija iPhone-a nije inventivno, stoga je namjera da Japan povede razvoj od početka. Problem današnjih pametnih telefona nedovoljna je komunikacija glasom između uređaja i korisnika. Ako telefon ima ljudski oblik, moguće je da će korisnik s njim više razgovarati. Uz prilagodbu korisniku, robot može odgovarati na pitanja/zahtjeve. Roboti današnjice su dronovi, automatizirani automobili i društveni roboti (kao utjelovljenje umjetne inteligencije). Kako bi se proširila upotreba robota, namjera je pametne telefone ubuduće izrađivati u obliku robota.

Primat japanske tehnologije„Općenito govoreći Japan nema neki autoritet, no u robotici može ponijeti primat. Zahvaljujući japanskoj kulturi kao zaleđu, robotika u Japanu još uvijek zadržava svoj prioritet („Ako kažemo Japan, pomišljamo na robote“). Razvoj velikih robota je raširenija u ostatku svijetu nego li u Japanu (dronovi, automobili s automatskim upravljanjem i dr.). Istraživanja o upotrebi robota u slučajevima katastrofe ili za njegu pacijenata napreduju, no još nije dostignuta razina praktične primjene. Prilikom promocije istraživanja na sveučilištima, ovo se pokazalo kao vrlo interesantna tema (zabilježena je živa rasprava na temu o američkom naoružanju). Proizvodnja robota odvija se u vrlo ograničenim okvirima, postoji i mali broj ljudi koji aktivno povezuju robote s biznisom. Smanjenjem istraživanja o robotima, raste broj ljudi koji im se protive.

„Predstavljajući viziju japanskih malih komunikacijskih robota, Japan se predstavlja kao središnja točka razvoja takvih robota (povrh toga traži se suradnja, ali ne na način preuzimanja znanja i tehnologije koje u Japanu ne postoje).“ Osim preciznosti traži se i karakter (dizajn, gestikulacija, simpatičnost). Možemo li očekivati suživot ljudi i robota? Japan može iskoristiti kulturu mangi, animea i video igara. Google zadržava primat u umjetnoj inteligenciji, međutim Japan može zadržati vodstvo u manje zastupljenim uslugama (reagiranja, korespondencija). Uz brojne okupljene na predavanju su nazočiliKeiji Ide, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj koji je omogućio dolazak vrhunskog znanstvenika u Split. 

Nives Matijević