Virusna bolest goveda čiji uzročnik pripada skupini virusa boginja
U organizaciji Odbora za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 17. studenog održan je simpozij Bolest kvrgave kože u europi – stanje i izazovi kojem je cilj bio rasvijetliti čimbenike važne za širenje ove bolesti na jugoistoku Europe te razmotriti mjere za sprječavanje njezinog daljnjeg širenja u Europi i prijenosa na područje Hrvatske. O različitim aspektima širenja, dijagnostike i suzbijanja bolesti govorili su stručnjaci Europske komisije, FAO/IAEA Agriculture and Biotechnology Laboratories iz Beča te iz Izraela, Grčke, Makedonije, Srbije i Hrvatske.
Kako je istaknuo predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, Hrvatska je ovog ljeta kad se bolest kvrgave kože pojavila u državama jugoistočne Europe dobro reagirala i spriječila njeno širenje, u čemu su sudjelovali i veterinari iz redova Hrvatske akademije, dok je tajnik Razreda za medicinske znanosti akademik Marko Pećina podsjetio na dosadašnje simpozije u organizaciji Odbora za animalnu i komparativnu patologiju HAZU koji su bili posvećeni aktualnim problemima u veterinarskoj struci. Predsjednik Odbora za animalnu i komparativnu patologiju akademik Josip Madić istaknuo je da je Hrvatska pravovremeno započela pripreme za nadzor i sprečavanje širenja bolesti kvrgave kože te je prva država s pomno pripremljenom cjelovitom strategijom za kontrolu bolesti prije njezine pojave. Na osnovi analize širenja bolesti u drugim državama, mjere za sprečavanje njezine pojave u Hrvatskoj usmjerene su na preventivno cijepljenje cjelokupne populacije goveda. Kako ova mjera nije bila usklađena s propisima EU-a, poduzeta je višemjesečna stručna i diplomatska aktivnost u svrhu izmjena propisa EU-a s ciljem očuvanja našeg stočnog fonda. Ta su nastojanja urodila plodom te je na inicijativu Hrvatske promijenjena strategija nadzora bolesti kvrgave kože u državama EU, a Hrvatska je, nakon provedenog cijepljenja, zadržala status zemlje slobodne od bolesti kvrgave kože.
Bolest kvrgave kože je virusna bolest goveda čiji uzročnik pripada skupini virusa boginja. Očituje se vrućicom i naglom pojavom okruglih tvrdih čvorića po koži koji prelaze u čireve. Slične promjene nalaze se i na sluznici dišnih i probavnih organa. Prvi put je opisana u Sjevernoj Rodeziji (današnja Zambija) 1929. Polako se širila te je za 50-ak godina zahvatila cijelu Afriku. Iz Egipta je 1989. prenijeta u Izrael. Godine 2012. i 2013. dokazana je u Libanonu, Jordanu i Turskoj u koju je prenijeta iz Sirije. U Iranu, Iraku, Azerbajdžanu, Cipru i Grčkoj zabilježena je 2015. Velika zabrinutost nastupila je kad se bolest ove godine uz Grčku pojavila i u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori.
Bolest kvrgave kože ubraja se u skupinu osobito opasnih zaraznih bolesti životinja pa se suzbija veterinarsko-upravnim mjerama, tj. neškodljivim uklanjanjem zaraženih i na zarazu sumnjivih životinja, zabranom prometa životinjama na zaraženom području te cijepljenjem. Prirodni domaćin virusa su goveda i bivoli, a mogu oboljeti i antilope. Virus je dokazan u slini zaražene životinje, a u mužjaka i u sjemenu. Glavni prijenosnik bolesti je stajska muha, no i druge vrste muha mogu biti prijenosnici virusa pa se smatra da ga mehanički može prenijeti i domaća, kućna muha. Pokusno je dokazano da, osim muha, i neke vrste komaraca i krpelja također mogu prenositi virus bolesti kvrgave kože.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više