Uvezen je plošnjak predator koji se hrani puževima i kišnim glistama koje su od posebnog značaja za zdravo tlo
Početkom studenog 2016. britanski mediji objavili su upozorenje stručnjaka o pojavi nove, strane invazivne vrste u Ujedinjenom Kraljevstvu, točnije u Velikoj Britaniji. Naime, zahvaljujući globalnoj, slobodnoj trgovini, uvozom različitog ukrasnog i drugog bilja uvoze se i strane vrste ali kao slijepi putnici. Tako je uvozom ukrasnog bilja u lončanicama iz Brazila uvezena jedna vrsta plošnjaka latinskog naziva Obama nungara. Ovaj plošnjak je predator i hrani se puževima i gujavicama tj. kišnim glistama koje su od posebnog značaja za zdravo tlo.
Plošnjak 'Obama' naraste u prosjeku oko 4,5 cm ili više, a naziv nije dobio po bivšem američkom predsjedniku Baracku Obami. Naziv 'obama' potječe od domorodačkog brazilskog indijanskog plemena Tupi za list (oba) i životinju (ma). Ovaj predator pripada koljenu 'Platyhelminthes,' a u Veliku Britaniju je uvezen iz Nizozemske tijekom ljeta 2016. Radilo se o uvozu lončanica jedne popularne zimzelene trajnice koja se prodaje i u Hrvatskoj, a naziva se koraljni zvončić ili hojhera. Ova ukrasna zimzelena biljka uvezena je iz Brazila u Nizozemsku, a iz Nizozemske u britanski vrtni centar (Oxfordshire). Stručnjaci iz područja zaštite okoliša i prirode ističu kako se ovime jasno dokazuje izravna povezanost „virtualno nekontrolirane“ trgovine lončanica i širenju invazivnih stranih vrsta.
Plošnjak 'Obama nungara' koji može narasti i do 7 cm, prvi puta je otkriven u Europi 2008. na otoku Guernsey, jednom od Kanalskih otoka koji je ujedno i kraljevski posjed, odakle se proširio u Francusku, Italiju i Španjolsku. Pa ipak, tek je 2015. opisan kao nova strana vrsta u Europi. Ostane li plošnjak 'obama' duže vrijeme neotkriven, on može ozbiljno ugroziti domaće vrste, osobito one korisne, te prouzročiti siromašenje tla. Iako se svakom neupućenom ovaj plošnjak može učiniti na prvi pogled bezazlenim, on to nije ni u kojem slučaju jer je vrlo štetan i predstavlja opasnost za domaće vrste kopnenih puževa i gujavica koji su njegova glavna hrana. Britanski stručnjaci su zabrinuti jer su se u Velikoj Britaniji već udomaćile određene strane vrste plošnjaka iz Novog Zelanda i Australije.
U Europu je uvezeno oko 18 vrsta plošnjaka, a među njima je i vrsta iz Nove Gvineje koja je uvrštena među 100 najgorih, najopasnijih invazivnih stranih vrsta u svijetu. Stručnjaci procjenjuju da su invazivne strane vrste plošnjaka koje su se već udomaćile i kolonizirale tlo, uzrokovale smanjenje populacije gujavica i do 20 posto. A to se ne smije nikako zanemariti, budući gujavice ili kišne gliste imaju značajnu ulogu u plodnosti tla, rahle tlo i doprinose njegovom prozračivanju pa su vrlo korisne u poljodjelstvu.
Matt Shardlow, direktor Britanskog dobrotvornog društva za zaštitu beskralježnjaka, „BugLife,“ upozorava kako se uvozom ukrasnog bilja u lončanicama uvozi i golem broj štetnih i nepoželjnih stranih vrsta: egzotični skakavci, ose, različite vrste kornjaša, pauci, noćni leptiri i dr. Većina ovih stranih vrsta predstavlja opasnost za domaće vrste te može uzrokovati velike i ozbiljne štete u poljoprivredi, hortikulturi, prirodi i dr. „Naša biosigurnost je klonula, vrijeme je da vlada preuzme kontrolu nad ovim nastalim problemom prije nego što stvari izmaknu kontroli i mi postanemo nesposobni prepoznati 'prirodni divlji svijet' u našim vlastitim vrtovima“, upozorava Shardlow. Naime, problem je u tome što za većinu biljaka ne postoje nikakve biosigurnosne mjere kojima bi se prilikom uvoza kontrolirala moguća prisutnost jajašaca ili životinja koje hiberniraju u tlu, ističe Shardlow. Invazivne strane vrste jesu biljke i životinje koje unosi čovjek, namjerno ili slučajno, u područje koje nije njihovo prirodno geografsko i gdje one nikada prije nisu obitavale.
Pojava invazivnih stranih vrsta u prvom redu je posljedica globalizacije i globalne slobodne trgovine bez ikakvih barijera. Najčešće se invazivne vrste unose trgovinom drvenih proizvoda koji su infestirani kukcima štetnicima ili pak uvozom ukrasnog bilja i dr. Strane invazivne vrste vrlo brzo se udomaće u novoj okolini i prošire se divljinom. Većina stranih vrsta ima ozbiljne i negativne učinke na/u novom okolišu – većina njih postaje invazivna: nadmeću se s domaćim vrstama ili se čak njima i hrane što uzrokuje njihov nestanak tj. izumiranje s posljedicom eko-devastacije.
Strane vrste najčešće nemaju prirodnih neprijatelja u novom staništu i okolišu, radi čega se vrlo brzo prošire i zauzmu svoje novo stanište. Štovište, mogu biti i prijenosnici različitih bolesti, mogu negativno utjecati na promjene u prehrambenom lancu kao i u smanjenju biološke raznolikosti, pa čak mogu uzrokovati i promjene ekosustava budući mogu utjecati i na promjene u sastavu tla i dr.
U Europi je zabilježeno više od 12.000 stranih vrsta, od kojih je čak 15 % invazivnih, zbog čega, prema procjenama, godišnje štete samo u EU iznose najmanje 12,7 milijardi eura. Britanski stručnjaci ističu kako se u Veliku Britaniju uvozi ukrasno bilje čija ukupna godišnja vrijednost uvoza iznosi oko 324 milijuna funti (£), dok ukupne štete koje uzrokuju uvezene invazivne strane vrste košta britansko gospodarstvo oko 1,7 milijardi funti godišnje. Nadalje, stručnjake posebno zabrinjava činjenica što strane invazivne vrste predstavljaju vrlo tešku i ozbiljnu opasnost za europske ugrožene vrste. Prema novijem izvješću iz 2015. (The State of Nature in the European Union / Stanje prirode u Europskoj uniji), 354 ugroženih europskih vrsta (229 životinja, 124 biljke, 1 gljiva) dodatno su ugrožene pojavom stranih invazivnih vrsta. „Bez ikakve stroge kontrole i zaštite mi igramo ruski rulet s našim vlastitim krajobrazom i prirodnom divljinom. Sadašnja pravila potpuno su neodgovarajuća i bez ikakvog strogog nadzora, stoga nije ni čudo da se suočavamo s posljedicama dolaska novih, stranih invazivnih vrsta kao što je plošnjak Obama,“ izjavio je botaničar Trevor Dines ('Plantlife').
Izvor: Jessica Aldred: „Warning over invasive flatworm posing threat to UK wildlife“ (The Guardian, 3. studenog 2016.)
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više