Kada je prije dvije godine i Hrvatska dobila Zakon o stečaju potrošača, o njegovim učincima moglo se tek nagađati. Danas je drukčije jer su brojke poznate. Kroz to vrijeme, prema podacima koje je objavila FINA, osobni bankrot proglasilo je nešto više od 1.100 ljudi, a financijske obveze koje su prijavili iznose ukupno 728 milijuna kuna. Toliko otprilike duguju vjerovnicima, a u igri je njih 6.569. Iznos dugovanja je zasigurno i veći jer 289 osoba koje su podnijele zahtjev za stečajem nije prijavilo kolike su im obveze.
Inače, skoro 50 posto podnesenih prijava za osobni stečaj dogodio se na području Grada Zagreba na koji se odnosi i 39 posto od ukupno prijavljenih financijskih obveza pojedinaca prema vjerovnicima.
Slijedom procedure za proglašenje osobnog stečaja
Temelj Zakona o stečaju potrošača je izvansudski postupak koji podrazumijeva nagodbu dužnika i vjerovnika, ukoliko je to moguće ostvariti. Prema zakonskoj regulativi, izvansudski postupak u nadležnosti je Financijske agencije, a provodi se u savjetovalištima koja su većinom osnovana i smještena u svim županijskim središtima. No, nije samo FINA ta koja drži savjetovališta. Mogu to učiniti i druge pravne osobe ako imaju dozvolu Ministarstva pravosuđa. Izvansudski postupak u savjetovalištu provodi posrednik koji za to ima dozvolu resornog ministra, a cilj je sklapanja sporazuma između potrošača i vjerovnika prije nego sve završi pred sudom. Inače, zahtjev za izvansudski postupak uz uključivanje savjetovališta može podnijeti dužnik osobno, ali i svaki njegov vjerovnik. U tom slučaju potrošač – dužnik bez odgode treba dostaviti savjetovalištu popis svoje imovine i obveza. Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje, a u iznimnim slučajevima savjetovalište može produžiti rok za dodatnih 30 dana. Sklopljen sporazum između potrošača i vjerovnika ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu.
Najviše podnesenih prijava u Zagrebu, a najmanje u Lici
Na području Grada Zagreba tijekom dvije godine primjene Zakona o stečaju potrošača za izvansudsku nagodbu u rješavanju nagomilanog duga odlučilo se 500 građana čiji je dug prema vjerovnicima bio težak oko 286 milijuna kuna, koliko iznose njihove obveza koje su prijavili. Po prijavljenom dugu slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 90 milijuna kuna, što je obveza koju je prijavilo 52. građana. Na trećem mjestu je Osječko – baranjska županija u kojoj je 95 građana prijavilo nepodmirene financijske obveze u iznosu od oko 60 milijuna kuna, pokušavajući taj problem riješiti kroz izvansudsku nagodbu s vjerovnicima. Oko 46 milijuna duga prijavio je 91 građanin u Zagrebačkoj županiji, oko 38 milijuna kuna njih 14 u Karlovačkoj te oko 34 milijuna kuna 74 građana u Istarskoj županiji. U ostalim županijama broj osoba koje su podnijele zahtjev za stečaj odnosno rješavanje svojih dugova kroz izvansudski postupak kreće se od njih 47 u Primorsko-goranskoj na koje se odnosi ukupno 14 milijuna kuna, pa do njih šest u Ličko-senjskoj županiji, s prijavljenim dugom od oko 990 tisuća kuna. S povećim dugom ali i spremnošću za izvansudsku nagodbu, izdvajaju se žitelji Varaždinske županije u kojoj je njih 32. prijavilo dug prema vjerovnicima u iznosu od 24 milijuna kuna, te Bjelovarsko-bilogorske županije gdje je 25 građana prijavilo ukupno 26 milijuna kuna duga, dok je ukupno prijavljeno dugovanje 16 građana u Sisačko-moslavačkoj županiji iznosilo 25 milijuna kuna. Nešto manji iznosi dugovanja, između četiri i šest milijuna kuna, prijavljeni su u sedam županija, a zahtjeve za izvansudsku nagodbu pred savjetovalištima podnijelo je ukupno oko sto građana.
Od dugotrajne blokade do bankrota
Prema posljednjim podacima Financijske agencije koncem studenoga blokirane račune u Hrvatskoj imalo je 322.783 građana čiji je ukupan dug iznosio 42,8 milijardi kuna, što je 0,7 posto više nego mjesec prije. U odnosu na godinu prije broj blokiranih građana manji je za njih 7.500 ili 2,3 posto, no ukupan dug povećan je za 1,8 milijardi kuna. Kako će blokirani građani izaći iz duga? Je li to uopće moguće? Za sada mnoge spašavaju zaštićeni računi na koje stižu plaće ili mirovine jer pod ovrhu može doći tek četvrtina primanja. No, dugovi ostaju i povećavaju se s kamatama. Prijeti li ovršenima u konačnici stečaj ili osobni bankrot? Iza svakog od njih je tužna priča o življenju pod ovrhama, koliko god neki i priznali da su se nesmotrenošću i lošim upravljanjem vlastitim financijama sami doveli u takvu situaciju. Čarobnog štapića za izlaz nema, ali na zakododavcu je da svima omogući dostojan život. Za sada, blokirani i oni kojima prijeti stečaj, ali i oni na minimalcu, bilo plaći ili mirovini, to, nažalost, ne vide.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više