Uz pomoć ustavnih sudaca prekršili ste I. članak Ustava Republike Hrvatske
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
PRAVNI FAKULTET
prof. dr. sc. Branko Smerdel
Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb
Predmet: Gruba manipulacija Registrom i popisima birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2000. godine
Poštovani gospodine profesore,
pročitavši Vaše jučerašnje izjave za Jutarnji list odlučio sam Vam se obratiti kao profesoru ustavnog prava. Potpisnik sam peticije GI "Glasujmo imenom i prezimenom" i GI "Narod odlučuje" za održavanje referenduma o izbornim pravilima te član udruge "Antikorupcija" i suradnik Hrvatskih suverenista. Molim Vas da osudite vlasti Republike Hrvatske zbog kršenja prava na referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem U Hrvatskoj. To ste kao cijenjeni profesor ustavnog prava trebali učiniti prije četiri godine kad je za vrijeme Vlade kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
Lovro Kuščević
U potpunosti podržavam program narodnog kandidata za predsjednika Republike dr. sc. Miroslava Škore i dijagnozu ponašanja političke kaste uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom Registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priloženu analizu). Je li to bio kraj demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj gospodine profesore Smerdel?
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su do 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137, a to je 605.103 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se cenzus za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”. Bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i zastupniku Peđi Grbinu dostavio sam 19. studenog 2014. godine prijedloge tri i šest izbornih jedinica i prijedlog izbora zastupnika mješovitim izbornim sustavom.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
ODLUKU
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
Datum |
B |
ΔB1 |
Δt |
ΔB/ Δt |
B – P |
15.06. 1997. P |
3.683 774 |
– |
– |
– |
178.241 |
03.01. 2000. ZD |
3.882.448 |
198.674 |
932 |
77.807 |
376.915 |
25.01. 2000. P |
3.858.893 |
– 23.555 |
22 |
-390.799 |
353.360 |
25.05. 2001. L |
3.890.133 |
31.240 |
486 |
23.462 |
384.600 |
23.11. 2003. S |
3.974.545 |
84.412 |
912 |
33.783 |
469.012 |
23.01. 2005. P |
4.004.962 |
30.417 |
427 |
26.000 |
499.429 |
15.05. 2005. L |
4.009.201 |
4.234 |
112 |
13.798 |
503.668 |
25.11. 2007. S |
4.073.630 |
64.429 |
924 |
25.451 |
568.097 |
17.05. 2009. L |
4.085.470 |
260.739 |
539 |
172.567 |
579.937 |
10.01. 2010. P |
4.089.320 |
3.850 |
238 |
5.904 |
583.787 |
04.12. 2011. S |
4.092.861 |
3.541 |
693 |
1.865 |
605.827 |
22.01. 2012. RP |
4.092.137 |
-724 |
49 |
-5.393 |
605.103 |
14.04. 2013. EU |
3.742.383 |
– 349.754 |
448 |
-284.955 |
255.349 |
19.05. 2013. L |
3.767.170 |
24.787 |
35 |
258.493 |
280.136 |
01.12. 2013. ROB |
3.777.518 |
10.348 |
196 |
19.270 |
290 484 |
25.05. 2014. EU |
3 760 783 |
-16 735 |
175 |
-34 904 |
273.749 |
28.12. 2014. P |
3.773.687 |
12.904 |
217 |
21.704 |
286.653 |
11.01. 2015. P |
3.788.039 |
14.352 |
14 |
374.177 |
301.005 |
08.11. 2015. S |
3.759.844 |
– 28.195 |
301 |
-34.189 |
272.810 |
11.09. 2016. S |
3.742.546 |
– 17.298 |
308 |
-20.409 |
255.512 |
21.05. 2017. L |
3.719.556 |
-22.990 |
252 |
-33.299 |
232.522 |
26 .05. 2019. EU |
3.678.470 |
-41.086 |
735 |
-20.403 |
191.436 |
20.11. 2013. RB |
4.080.386 |
– |
– |
– |
593.352 |
21. 09. 2014. RB |
4.042.522 |
– 37.864 |
305 |
– 45.312 |
555.488 |
30. 05. 2015. RB |
3.817.092 |
– 225 430 |
251 |
– 327.816 |
330.058 |
13. 05. 2018. RB |
3.747.409 |
– 69.683 |
1.079 |
23.572 |
260.375 |
27.04. 2019. RB |
3.735.680 |
– 11.729 |
349 |
-12.267 |
248.646 |
12 .05.2019. RB |
3.735.514 |
166 |
15 |
– 4.039 |
248.480 |
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora, P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine, P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine, ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom"?
13.1. Radi upućivanja na razlike između registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi se primjer: na posljednjem održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo je upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača. Međutim, od registra birača treba razlikovati popis birača.
Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, ur. broj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu") u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke).
Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva. Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni? Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na biralištima u Hrvatskoj 1. prosinca 2013. godine. Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas?
Stvarno registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze. Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a? Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-u se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodine profesore Smerdel? Podatak u RB-a za dan 22.11. 2013. godine grubo odstupa od stvarnosti! 19. 2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).
U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, (postupno) smanjenje broja birača u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po sili ZoRB-a te Zakona o prebivalištu rezultirat će i postupnim smanjenjem zahtijevanog ustavnog praga od »deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Pri tome nijedan birač (ukupno njih nešto više od 4,5 milijuna) neće biti uskraćen u pravnoj mogućnosti da obavlja radnje u postupku prikupljanja potpisa na području Republike Hrvatske u vezi s konkretnom referendumskom inicijativom odnosno da ostvaruje svoje biračko pravo u postupku odlučivanja na referendumu, kako je to obrazloženo u točkama od 12. do 16. ove odluke.
USUD nije uzeo u obzir popis stanovništva 2011. godine te prirodno i migracijsko kretanje stanovništva
U tablici II. prikazano je kretanje stanovnika od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine te procjena kretanja stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2017. godine. Broj stanovnika i broj punoljetnih stanovnika (birača) stalno pada. Kako može biti ukupan broj birača Republike Hrvatske stabilan kako tvrdi USUD?
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
Godina |
S |
P |
ΔS |
ΔP |
p |
2001. |
4.437.460 |
3.505.533 |
0 |
0 |
79,00 |
2011. |
4.284.889 |
3.487.034 |
152.571 |
18.499 |
81,38 |
2012. |
4.267.558 |
3.478.171 |
169.902 |
27.363 |
81,50 |
2013. |
4.255.689 |
3.474.453 |
181.771 |
31.080 |
81,64 |
2014. |
4.238.389 |
3.468.447 |
199.071 |
37.086 |
81,83 |
2015. |
4.203.604 |
3.449.154 |
233.856 |
56.379 |
82,05 |
2016. |
4.174.349 |
3.435.425 |
263.111 |
70.108 |
82,30 |
2017. |
4.124.531 |
3.395.979 |
312.929 |
109.554 |
82,34 |
2018. |
4.089.400 |
3.369.666 |
348.060 |
135.867 |
82,35 |
Oznake:
S = broj stanovnika,
P = broj punoljetnih stanovnika, ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima, p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine i p2 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjena kretanja za sredine godina do 2017. godine. Na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao matematičar Arsen Bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću i / ili gubitkom državljanstva i / ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Zar je to moguće gospodine profesore Smerdel?
III. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA PRISTUPNOM REFERENDUMU 2012. GODINE I PRVIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE
ŽUP |
S |
B1 |
B2 |
ΔB |
p1 |
ZG |
317.606 |
284.793 |
266.645 |
18.148 |
89,67 |
KZ |
132.892 |
114.920 |
107.922 |
6.998 |
86,48 |
SM |
172.439 |
177.950 |
156.828 |
21.122 |
103,20 |
KA |
128.899 |
133.333 |
117.396 |
15.937 |
103,44 |
VA |
175.951 |
153.037 |
143.161 |
9.876 |
86,98 |
KK |
115.584 |
101.050 |
93.847 |
7.203 |
87,43 |
BB |
119.764 |
113.642 |
101.216 |
12.426 |
94,89 |
PG |
296.195 |
287.202 |
264.973 |
22.229 |
96,96 |
LS |
50.927 |
57.032 |
47.703 |
9.329 |
111,99 |
VP |
84.836 |
83.699 |
72.844 |
10.855 |
98,66 |
PS |
78.034 |
78.335 |
67.961 |
10.374 |
100,39 |
BP |
158.575 |
155.416 |
141.329 |
14.087 |
98,01 |
ZD |
170.017 |
182.680 |
164.943 |
17.737 |
107,45 |
OB |
305.032 |
291.205 |
262.188 |
29.017 |
95,47 |
ŠK |
109.375 |
122.901 |
105.997 |
16.904 |
112,37 |
VS |
179.521 |
179.929 |
159.320 |
20.609 |
100,00 |
SD |
454.798 |
430.299 |
399.598 |
30.701 |
94,61 |
IS |
208.055 |
199.746 |
187.434 |
12.312 |
96,01 |
DN |
122.568 |
115.996 |
107.408 |
8.588 |
94,64 |
ME |
113.804 |
100.640 |
94.587 |
6.053 |
88,43 |
GZ |
790.017 |
728.332 |
679.083 |
49.249 |
92,19 |
RH |
4.284.889 |
4.092.137 |
3.742.383 |
349.754 |
95,50 |
P |
3.487.034 |
– |
– |
– |
– |
B – P |
– |
605.103 |
255.349 |
– |
– |
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine, B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,
B2 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine, ΔB = B1 – B2 = smanjenje broja birača na prvim izborima za Europski parlament u odnosu na broj birača na Pristupnom referendumu, P = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine, B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine i p1 = B1 / Sx100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
Broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj je od Pristupnog referenduma do prvih izbora za EU parlament smanjen za 349.754 birača u 448 dana. Zar je u tom razdoblju tolikom broju birača prestala važiti osobna iskaznica kako tvrdi bivši ministar uprave Arsen Bauk gospodine profesore Smerdel?
Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko – kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine.
U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.
Na prvim izborima za europski parlament održanim 2013. godine registriran je na biračkim mjestima u domovini najmanji broj birača od 2003. godine na izborima registriran na biralištima u Hrvatskoj. Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine je vrlo velik naročito u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, a iznosi oko 97. Republika Hrvatska nije prelazila nikad iznos od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075. Nemoguće je gospodine profesore Smerdel da je za 118 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz Hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana od 1974. godine! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade sadašnjeg kandidata za predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je svibnja 2017. godine za Slobodnu Dalmaciju izjavio da je trebalo iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo 2 festivalom demokracije " proglasilo nevažećim.
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste gospodine profesore Smerdel pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
S poštovanjem!
U Zagrebu 30. lipnja 2019. godine