Dodavanje ovoga aditiva u stočnu hranu može smanjiti emisiju metana — ali predstavlja katastrofu za stoku i ljude (2)

Unatoč brojnim zabrinutostima, mnoga regulatorna tijela, uključujući Europsku uniju, Veliku Britaniju i SAD, odobrila su ‘Bovaer’ i sada je odobren i dostupan za upotrebu u više od 65 država

 

Bovaerova povijest

Ozbiljniji rad na pronalaženju načina za smanjenje emisija metana od stoke počeo je prije više od deset godina.

Ključni sastojak ‘Bovaera’, 3-NOP, otkriven je 2010., a prva ispitivanja na govedima provedena su 2011. Prvi zahtjevi za stavljanje u promet podneseni su 2019., a odobrenja su uslijedila 2021.

Tvrdnje o njegovoj učinkovitosti podupire više od 70 recenziranih studija koje tvrde da može smanjiti emisije metana za 30 posto kod mliječnih krava i 45 posto kod mesnih goveda.

Međutim, zabrinutost ostaje. U svojoj procjeni ‘Bovaera‘, Agencija za standarde hrane Ujedinjenog Kraljevstva (FSA) bilježi niz zabrinjavajućih štetnih učinaka, uključujući:

• Smanjen unos hrane i vode, manji jajnici i manja srčana težina kod krava.
• Studije na štakorima su upozorile na problem plodnosti, kancerogenost i genotoksičnost pri dozama višim od preporučene razine za opću upotrebu.
• Rukovanje aditivom ‘Bovaer’ također može predstavljati rizike za poljoprivrednike, uključujući iritaciju kože, ozbiljno oštećenje očiju i moguće probleme s plodnošću.
• U jednoj studiji metabolit ‘Bovaera’ otkriven je u mlijeku tri od četiri uzorka, ali je odbačen zbog ograničene veličine uzorka.

To je prije nego što uzmemo u obzir činjenicu da goveda hranjena travom predstavljaju potpuno drugačiju sliku ciklusa ugljika u usporedbi s govedima hranjenima žitaricama na tovilištu.

To se može procijeniti samo uz pomoć sveobuhvatne analize životnog ciklusa, a nedavne studije (pogledajte ovdje i ovdje) pokazale su da travnjaci i pašnjaci kojima se dobro upravlja imaju kapacitet apsorbirati mnogo više ugljika od sustava tovilišta, kako na pašnjaku tako i u tlu, što je protuteža proizvodnji metana.

Također morate uzeti u obzir da se većina hrane od žitarica (npr. kukuruz, pšenica) u sustavima tovilišta uvozi s velikih udaljenosti, što dodatno povećava ugljični otisak.

Trebamo li biti iznenađeni što se ‘Bovaer’ toliko gura?

Upravo dok ljudi pokušavaju pronaći načine poboljšanja svog zdravlja manipuliranjem vlastitim crijevnim mikrobiomima, jedna agrokemijska tvrtka, uz potporu regulatornih tijela diljem svijeta, smatra prikladnim uništiti mikrobiom životinjskih vrsta koji je bio središte za naš nedavni post-agrikulturni uspjeh.

Unatoč ovim zabrinutostima, mnoga regulatorna tijela, uključujući Europsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, odobrila su ‘Bovaer’ i sada je odobren i dostupan za upotrebu u više od 65 zemalja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje pozivi da se naredi njegova uporaba u uzgoju stoke. Međutim, nedostaju dugoročne studije o njegovim ekološkim i biološkim utjecajima na životinje, mlijeko i mesne proizvode te sigurnosti za ljudsku prehranu, unatoč kratkoročnim studijama promjena mikrobioma krava koje pokazuju smanjenje mikroba koji proizvode metan.

Šira slika: uništavanje prave poljoprivrede

Smanjenje emisije metana dolazi uz šire napore da se ograniči konzumiranje mesa, koji su često slabo povezani s kroničnim zdravstvenim problemima i, u novije vrijeme, klimatskim promjenama.

Pojavljuju se pitanja oko usredotočenosti na aditive za smanjenje metana, povezujući se sa snažnom agendom koju pokreću poduzeća a koja potkopava tradicionalnu regenerativnu poljoprivredu u korist rješenja industrijskih razmjera.

Pritisak s više, ali često nejasnih strana sve je veći na poljoprivrednike da okrenu leđa tradicionalnim metodama regenerativne poljoprivrede, koje rade s prirodnim ciklusima ugljika.

Sve to vrijeme veliki dijelovi poljoprivrednog zemljišta kupuju se ‘zahvaljujući’  otimanju zemljišta koje je u tijeku. Zauzvrat, poljoprivrednicima se nude financijske nagrade za usvajanje tehnologija za smanjenje emisije metana, kako bi smanjili svoje ugljične otiske kroz stvaranje ugljičnih kredita, koji se zatim mogu prodati putem tržišta ugljikom.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a također je stavilo na raspolaganje znatna sredstva za podršku poljoprivrednicima koji koriste metode smanjenja metana kao što je ‘Bovaer,’ zbog čega je manjim poljoprivrednicima vrlo teško dugoročno odbiti korištenje takvih tehnologija.

Provode se mnoge sheme za smanjenje potrošnje mesa, uključujući shemu „C40 Good Food Cities Accelerator” koja ima za cilj navesti gradove da smanje svoj utjecaj na klimu usklađivanjem s EAT-Lancet Planetary Diet. To zauzvrat dovodi do značajnog smanjenja potrošnje životinjskih proizvoda, a time i metana.

Međutim, još uvijek postoji nekoliko utjecajnih glavnih istraživačkih instituta koji vjeruju u poljoprivredu. Potsdamski Institut za utjecaj na klimu (Röckstrom), na primjer, upravo je objavio izvješće u kojem se govori o neodrživom korištenju zemljišta, uzrokovanom uglavnom industrijskom poljoprivredom, i predlaže da se to riješi korištenjem regenerativnih poljoprivrednih praksi.

Objava izvješća poklapa se s početkom COP16 — „Konvencija o borbi protiv dezertifikacije,” čija je glavna svrha „Ubrzati obnovu degradiranog zemljišta do 2030. i kasnije,” dajući nadu da se možemo povući s ruba degradacije okoliša koju uzrokuju ljudi, a koja je trenutno pogrešno kategorizirana pod naslovom „klimatske promjene.”

Alternativa: raditi s prirodom, a ne protiv nje

Na kraju dana, smanjenje metana ne odnosi se samo na ono što ulazi u kravu i izlazi iz nje. Također se radi o tome što se događa u okolini oko njih. Korištenje tehnika regenerativne poljoprivrede promiče poboljšano zdravlje tla, prirodno hvatanje ugljika i povećanje bioraznolikosti.

Nasuprot tome, visoko industrijalizirana proizvodnja stoke u stočarstvu stvara višestruke utjecaje na okoliš koji doprinose i pokreću degradaciju prirodnog okoliša.

U pokušaju da se suprotstave ovim problemima, velike korporacije koriste prečace, poput otrovnih aditiva, koji su daleko od najboljeg rješenja.

Umjesto oslanjanja isključivo na aditive poput ‘Bovaera’, postoje alternative u obliku drugih inovativnih pristupa. Neki primjeri koji obećavaju uključuju:

• Dodaci od morskih algi: Australska tvrtka Rumin8, koju financira Bill Gates, tvrdi da ekstrakti crvenih morskih algi mogu smanjiti emisiju metana za 80 posto. U tijeku su istraživanja drugih vrsta morskih algi.
• Probiotici: Formulacije probiotika s više sojeva pokazale su potencijal u smanjenju emisija.
• Mikrobna pretvorba: Utvrđeno je da bakterijski sojevi pretvaraju metan u organske kiseline.
• Eterična ulja i antimikrobna sredstva: Nova istraživanja sugeriraju da bi i oni mogli smanjiti emisije.

Regenerativna poljoprivreda, koja poboljšava zdravlje tla, prirodno hvata ugljik i potiče biološku raznolikost, nudi holističku alternativu.

Bez ovisnosti o bilo kojoj novopatentiranoj tehnologiji, regenerativna poljoprivreda rješava temeljne uzroke poljoprivrednih emisija te štiti i obnavlja prirodni okoliš bez pribjegavanja industrijskim prečacima koji mogu stvoriti velike ekološke neravnoteže.

U utrci za smanjenjem emisije metana iz stoke, etika, sigurnost i učinkovitost intervencija kao što je ‘Bovaer’ su zanemarene.

Iako aditiv nudi kratkoročno rješenje, dugoročni učinci na životinje, ekosustave, uzgajivače, meso i mliječne proizvode i ljudsko zdravlje ostaju nejasni.

Naše mišljenje u Savezu za prirodno zdravlje je da bi se uravnotežen pristup — onaj koji integrira inovativna rješenja koja rade s prirodom, a ne protiv nje, koristeći održive i regenerativne poljoprivredne prakse — u konačnici mogao pokazati učinkovitijim i sigurnijim i za ljude i za planet.

AUTOR: Melissa Smith i Robert Verkerk, Ph.D.: „Anti-Belch Feed for Cattle: Why It’s a Disaster for Cattle and Humans” – Alliance for Natural Health International, 12. 12. 2024.; www.anhinternational.org

(Svršetak)

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.