Hrvatski Fokus
Kultura

DANAS jesmo sutra nismo: karikature iz tjednika Danas (1982.–1992.)

Otvorena izložba filmskog redatelja, scenarista, animatora, crtača i karikaturista Joška Marušića

 

U Sveučilišnoj galeriji u Splitu, u partnerstvu sa Zakladom Ane Marušić u ponedjeljak, 15. rujna 2025. otvorena je izložba filmskog redatelja, scenarista, animatora, crtača i karikaturista Joška Marušića pod nazivom „DANAS jesmo sutra nismo: karikature iz tjednika Danas (1982.-1992.)“.

Joško Marušić diplomirao je arhitekturu u Zagrebu, a animacijom se bavi od 1978. godine. Središnja je ličnost posljednjeg naraštaja Zagrebačke škole crtanoga filma i jedan od njezinih najistaknutijih međunarodnih predstavnika. Najveće uspjehe postigao je filmovima Riblje oko (1980.) i Neboder (1981.), nagrađenima u Annecyju i Oberhausenu, a autor je i niza drugih animiranih filmova (Tamo, Lice straha, Okrenut će vjetar, I Love You Too, Miss Link, U susjedstvu grada) te dugometražnog filma Duga (2010.). Režirao je i televizijski film Dječak sa Sutle (1987.), a uz animaciju bavi se i ilustracijom, teorijom animacije i pisanjem. Objavio je i priručnik Alkemija animiranog filma: povijest, estetika, tehnologija (2004).

Karikature iz Danasa

Izložba donosi izbor političkih karikatura nastalih u razdoblju velikih društvenih i političkih promjena, kada su aktualni događaji pretvarani u duhovite i britke komentare stvarnosti. Posjetitelji imaju priliku razgledati pedeset reproduciranih karikatura i šest originala, radova koji osim satiričkog sadržaja nose i prepoznatljiv Marušićev likovni crtež, jedinstven u izrazu i stilu. Karikature iz tjednika ‘Danas’ savršeno spajaju prepoznatljive stilizirane likove, boju i detaljnu pozadinu uz snažnu satiričku metaforu. Kao crtač i karikaturist, Joško Marušić posebno se istaknuo upravo u tjedniku ‘Danas’, gdje je između 1982. i 1992. oblikovao svoj prepoznatljiv autorski rukopis. Njegove karikature nisu samo ismijavale politiku, nego su otkrivale i apsurde svakodnevice, bilježeći slabosti i kontradikcije društva. Upravo zato i danas funkcioniraju kao umjetnički izraz i vrijedan povijesni dokument.

Joško Marušić je izrazio zadovoljstvo što se izložba otvorila u Sveučilišnoj galeriji, naglasivši da je te karikature nacrtao prije četrdeset godina, kada je bio tek malo stariji od današnjih studenata. „Zanima me imaju li oni uopće neki refleks prema tom vremenu. Naravno da ih to razdoblje možda i ne zanima, i hvala Bogu da ne zanima, jer to su bile izrazito političke karikature. Ali možda ipak pronađu u njima nešto što mogu usporediti s današnjim vremenom i što će ih potaknuti na razmišljanje.“

Iako studenti sve više komuniciraju kroz vizualne medije (meme, strip ili kratki video) Marušić naglašava da se temeljna potreba za dijalogom ne mijenja: „Ljudi su se uvijek iščuđavali novim tehnologijama, a sve se to na kraju prožima. Nisam protiv novih digitalnih platformi, ali studentima bih preporučio da vježbaju retoriku. Sporazumijevanje govorom među ljudima nikada neće izumrijeti, to je jedna prekrasna tehnika zbližavanja, puno bolja od bilo koje druge. Na kraju krajeva, čujemo se, stvaramo rečenice od svojih misli. Čini mi se da kad razmišljamo, zapravo razgovaramo više nego što stvaramo slike“, zaključio je Joško Marušić.

U uvodniku kataloga povjesničarka Tea Luburić piše: „Osamdesete godine 20. stoljeća obilježene su prijelomnim događajima u novijoj povijesti naroda koji su živjeli na prostoru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ideja jugoslavenske zajednice, okupljene oko ideologije socijalizma, tih se godina pokazala neodrživom. Unutarnje razmirice, pad državnog socijalizma u istočnoj Europi i disolucija Sovjetskog Saveza doveli su do raspada SFRJ, a time i tranzicije Socijalističke Republike Hrvatske u samostalnu Republiku Hrvatsku. Upravo su te okolnosti bile zanimljive tadašnjim pisanim medijima, uključujući i karikaturu kao jedinstven oblik prenošenja i komentiranja vijesti s naglaskom na humor i satiru.

Crtanje, animacija i karikatura

U toj turbulentnoj, ali istodobno i kreativnoj i satiričkoj klimi osamdesetih godina istaknule su se karikature Joška Marušića, koje su vješto komentirale događaje tog vremena. Rođen 1952. godine u Splitu, završio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu, koji mu je ubrzo postao tek podlogom za ono što ga je doista privuklo – crtanje, animaciju i karikaturu. Olovku je pretvorio u životno oruđe. Proslavio se animiranim filmovima i ilustracijama, ali karikatura mu je uvijek bila način da ozbiljno progovori. Njegov crtež istodobno je i jednostavan i slojevit: jedna rečenica, a roman u pozadini.

Marušićeve karikature čitavo desetljeće secirale aktualne teme

Podrijetlom i duhom vezan za Dalmaciju, od kraja 70-ih redovito surađuje i s dnevnim listom Slobodna Dalmacija. Ipak, njegovo igralište osamdesetih godina bio je zagrebački informativno-politički tjednik ‘Danas’, gdje je od 1982. do 1992. godine stvorio prepoznatljiv opus. Njegove karikature bile su posebna vrsta komentara: nisu samo ismijavale politiku nego su otkrivale i tragikomične dimenzije našeg mentaliteta.

U tjedniku ‘Danas’ njegove su karikature čitavo desetljeće secirale aktualne teme, spajajući satiričku oštrinu s prepoznatljivim rukopisom. Bile su mali prikazi u kojima su se izmjenjivali političari, birokrati i „mali ljudi“ – svi oni likovi koje prepoznajemo iz vlastite svakodnevice. Pod njegovom olovkom aktualna politika, društvene devijacije i svakodnevica prelaze u univerzalne prizore ljudske slabosti i groteske. Zapravo, Marušićeva ironija uvijek je imala dvije strane: kritiku sustava i toplinu prema pojedincu. Upravo ta dvoslojnost učinila je njegove radove prepoznatljivima i izvan vremena u kojem su nastali“.

Izložbu je otvorio rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, istaknuvši međunarodne uspjehe i ulogu Galerije, dodavši kako Sveučilište u Splitu ne gradi samo akademske uspjehe, nego i kulturni identitet. „Ne znam da u Hrvatskoj postoji galerija koja s tolikim žarom i raznovrsnošću izložbi radi kao ova naša Sveučilišna galerija. To je mjesto koje obogaćuje ne samo studente i znanstvenike, nego i širu zajednicu. A kad čovjek provede neko vrijeme izvan Hrvatske, shvati da je ovdje doista najljepše i u životu i u znanosti i u kulturi“.

Zaklada Ana Marušić osnovana je s općekorisnom svrhom zaštite i promicanja hrvatske izvornosti u povijesnim istraživanjima u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Zakladu je 2022. godine osnovala prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. med. kao svoj domoljubni doprinos hrvatskoj znanosti s ciljem promicanja hrvatske povijesne znanosti, zaštite i poticanja znanstvenoistraživačkih i inovacijskih aktivnosti u području hrvatske povijesti te potpore nadarenim mladim znanstvenicima i istraživačima iz područja povijesnih znanosti.

Karikature iz Danasa svjedoci raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske

„Osnovala sam zakladu kako bismo čuvali ovu povijest, jer ona nije važna samo našoj obitelji, nego i društvu u cjelini. Karikature iz Danasa svjedoci su raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske. Puno mi znači što se izložba otvara upravo na Sveučilištu u Splitu, jer nas Sveučilište ne uči samo obrazovati studente, nego i nas znanstvenike podsjeća da imamo obvezu vraćati društvu. Ja kao znanstvenik primam javni novac i smatram da je naša odgovornost da se znanje, kultura i baština dijele natrag zajednici. Zato mi je posebno drago da ovdje počinje ova priča i vjerujem da će se nastaviti razvijati na Sveučilištu. Za studente ova izložba ima posebnu vrijednost jer ih uči kritičkom razmišljanju, što je temelj svake akademske zajednice. To je i poruka koju prenosim svojim studentima na Medicinskom fakultetu da u svemu što rade uvijek propituju, analiziraju i promišljaju. Karikature Joška Marušića bile su kritika jednog vremena, ali njihova poruka i danas ostaje aktualna: da ne prihvaćamo stvari zdravo za gotovo, nego da vjerujemo, ali i provjeravamo. Upravo to kritičko promišljanje trebaju ponijeti sa sobom ne samo u profesionalni i akademski život, nego i u onaj osobni“,  kazala je  prof. dr. sc. Ana Marušić.

Izložba u Sveučilišnoj galeriji u Splitu podsjeća nas na ulogu karikature ne samo kao sredstva satiričkog otpora, nego i kao povijesnog dokumenta – svjedočanstva o političkim, društvenim i kulturnim procesima na kraju 20. stoljeća. Podsjeća i na ono najvažnije: da se ponekad najdalje vidi kroz – smijeh. Povodom izložbe Sveučilišna galerija i Sveučilišna knjižnica u Splitu organizirali su okrugli stol „Bez, cenzure molim“. Sudionici panela – istaknuti autori i stručnjaci Joško Marušić, Marko Ivić, Mladen Vuković, Igor Brešan, Veljko Popović i Vladimir Davidenko razgovarali su o karikaturi, stripu, hrvatskom filmu i animirani filmu – u kontekstu hrvatske svakodnevice i društvene stvarnosti.

Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2025.

Nives Matijević

Povezane objave

Što više volim

hrvatski-fokus

Izložba Zoltana Novaka u splitskoj Galeriji Kula

hrvatski-fokus

Glazba i poezija ne mogu jedna bez druge, a zajedno djeluju još snažnije

hrvatski-fokus

Veliki formati ulja Bojana Doleneca

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više