Svijet se ponovno nalazi u zoni visokog rizika, ali ovaj put bez jasnog središta problema i s puno većim potencijalom za domino-efekt
Jedan od najpoznatijih i najčitanijih američkih medija „The New York Times” 16. ožujka 2026. objavio je tekst Richarda M. Bookstabera pod naslovom:
„Predvidio sam financijsku krizu 2008. Ono što dolazi moglo bi biti gore” („I Predicted the 2008 Financial Crisis. What Is Coming May Be Worse”). (Vidjeti: https://www.nytimes.com/2026/03/16/opinion/financial-crisis-private-credit-ai-iran-taiwan.html ).
Richard Michael Bookstaber doktorirao je ekonomiju na MIT-u, poznati je američki financijski pisac i autor knjige: „Demon našeg vlastitog dizajna: Tržišta, hedge fondovi i opasnosti financijskih inovacija” („A Demon of Our Own Design: Markets, Hedge Funds and the Perils of Financial Innovation”) koja je objavljena 2007. godine. U knjizi Bookstaber ističe krhkost financijskog sustava koja proizlazi iz uske povezanosti i složenosti. Knjiga je poznata po nagovještaju financijske krize iz 2008. godine. „Nije bila (knjiga) toliko proročanska, već strukturna dijagnoza, argument da je financijski sustav izgrađen na način koji je katastrofalni neuspjeh učinio ne samo mogućim, već i neizbježnim.”
Bookstaber je desetljećima radio u hedge fondovima i u američkom Ministarstvu financija, sada upozorava da uvjeti koje danas vidi, u privatnim kreditima, umjetnoj inteligenciji (AI), burzama i geopolitičkoj nestabilnosti, jesu opasniji od svega što je prethodilo kolapsu 2008. „Ovaj put“, upozorava Bookstaber, „sustav nema načina da to predvidi.”
Bookstaber je u gore navedenoj knjizi objavljenoj 2007. predvidio svjetsku financijsku krizu: 2008. globalno gospodarstvo se urušilo u najgoroj financijskoj krizi od Velike depresije, ‘Great Depression’ – velika globalna gospodarska kriza od 1929. do 1939. koju je obilježio ozbiljan ekonomski pad, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva, drastično smanjenje industrijske proizvodnje te propast poduzeća i banaka diljem svijeta. A sada Bookstaber najavljuje totalni slom.
„Vratili smo se u period rizika, pun pritisaka koji su u prošlosti doveli do velikih financijskih kriza. Ovaj put, rizici su raspoređeni po industrijama, tržištima i zemljama: umjetnoj inteligenciji, tržištu privatnog kreditiranja vrijednom otprilike 2 bilijuna dolara, burzama, Tajvanu i sada Iranu. Današnji svijet obilježen je nizom paralelnih rizika. Među njima su ubrzani razvoj umjetne inteligencije, golem i nedovoljno transparentan sektor privatnog kreditiranja, kao i sve izraženije geopolitičke napetosti, uključujući odnose između velikih sila poput Kine, Irana i Zapada”, kaže Bookstaber.
Lančana reakcija
Za razliku od prethodnih kriza, koje su primarno bile financijske prirode, današnji sustav povezuje financije s realnim sektorima poput energije, tehnologije, infrastrukture i globalnih lanaca opskrbe. Upravo zato potencijalna kriza više ne bi imala samo ekonomske posljedice, već bi mogla utjecati na svakodnevni život u mnogo širem smislu.
Bookstaber posebno upozorava na mogućnost lančane reakcije. Problem u jednom sektoru mogao bi se vrlo brzo preliti na druge, od financijskog tržišta, preko tehnoloških kompanija, pa sve do mirovinskih fondova i državnih proračuna.
Takva međusobna povezanost znači da sustav više nema jasne granice. Kriza koja započne na jednom mjestu može se u vrlo kratkom roku proširiti globalno. Upravo zbog toga, smatra on, nova kriza neće nalikovati onoj iz 2008. godine. Bit će nepredvidivija, kompleksnija i potencijalno brža. I dok priznaje da je nemoguće točno predvidjeti kada će doći do sloma, Bookstaber upozorava da su svi ključni uvjeti već prisutni.
Njegova poruka je jasna: svijet se ponovno nalazi u zoni visokog rizika, ali ovaj put bez jasnog središta problema i s puno većim potencijalom za domino-efekt.
ŽALOSNO STANJE EUROPSKOG GOSPODARSTVA
Dr. sc. Sven R. Larson, kao ekonomist radio je za ‘think tankove’ i kao savjetnik u političkim kampanjama, objavljuje svoje zanimljive i poučne tekstove na ‘Substacku’: Larson’s Political Economy Substack, https://srlpolecon.substack.com/
Larson je krajem prosinca 2025. objavio poučan tekst pod naslovom:
„Žalosno stanje europskog gospodarstva” u kojem je posebno istaknuo: „Europi je potrebna hitna komisija za gospodarstvo. Tu komisiju ne mogu voditi političari; moraju je voditi poslovni lideri, neovisni ekonomisti i drugi analitičari koji nisu podložni trenutnoj političkoj strukturi u Bruxellesu. Jasno je izvan svake sumnje da europska politička elita niti razumije niti ozbiljno mari za povratak rasta i prosperiteta na kontinent.”
Na temelju objavljenih podataka Eurostata za bruto domaći proizvod, BDP, do trećeg tromjesječja 2025. brojke su bijedne: „od 26 država članica prikazanih na slici 1 (podaci o irskom BDP-u toliko su nestabilni zbog izravnih stranih ulaganja da se moraju analizirati zasebno), samo pet doseže prag zdravog rasta od 3 posto. Ukupno devet zemalja penje se iznad kritične razine od 2 posto: „Gospodarstvo koje ne može održati rast realnog BDP-a od 2 posto tijekom vremena doživjet će spor, postupan pad životnog standarda. Ta gospodarstva obično pokazuju i druge znakove strukturne stagnacije, tj. industrijskog siromaštva: stopu nezaposlenosti mladih iznad 20 posto, privatnu potrošnju koja čini manje od 50 posto BDP-a i državnu potrošnju i poreze koji prelaze 40 posto BDP-a.”
„Ne zaboravimo da na slici 1 (u izvornom tekstu) postoji 11 zemalja koje padaju ispod 1 posto rasta realnog BDP-a. Među njima su dva najveća gospodarstva u Europi: Francuska i Njemačka“, upozorio je Larson te dodao: „Naše postpandemijsko ekonomsko razdoblje počinje u trećem tromjesečju 2022. i završava trećim tromjesečjem 2025. Njegovih 13 tromjesečja u prosjeku je bilježilo rast BDP-a od 1,15 posto – zaokruženo na 1,2 posto.
Dodajte tome prognozu Europske središnje banke, ECB-a, od 1,4 posto u 2025., 1,2 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027., i potpuno je skandalozno da užasni gospodarski rezultati Europe nisu glavna vijest na cijelom kontinentu.”
„Nadalje, sankcije Rusiji dovele su do viših troškova energije u Europi i gubitka ekonomskih koristi od trgovine. Kao rezultat trgovinskih sankcija, Rusija nastavlja s tranzicijom svog gospodarstva s ovisnosti o Zapadu. Dok je njezina trgovina s EU naglo pala – ponovno – 2025. godine, njezina trgovina s takozvanim zemljama ZND-a nastavila se širiti.” (Zajednica neovisnih država, ZND; eng. Commonwealth of Independent States, or CIS countries).
Iako je zajednica ZND-a znatno manja od EU-a, a sastoji se samo od Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije, Tadžikistana i Moldavije (s Turkmenistanom koji ima „status sudionika”), ruska trgovina s tom zajednicom sada je otprilike tri puta veća od trgovine s EU-om. Trgovina između Rusije i ZND-a sada vrijedi 10 milijardi dolara mjesečno; ništa od toga nije denominirano u zapadnim valutama.
Međutim, Sven R. Larson je još ranije, 19. prosinca 2025. objavio tekst: „Izgledi ECB-a nagovještavaju ekonomski pad za Europu” nakon što je Christine Legard, predsjednica ECB-a 18. prosinca 2025. izjavila: „Očekuje se da će gospodarski rast biti snažniji nego u rujanskim projekcijama, potaknut posebno domaćom potražnjom. Rast je revidiran na 1,4 posto u 2025., 1,2 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027., a očekuje se da će ostati na 1,4 posto u 2028.”
„S rastućom frustracijom gledam kako Europa polako korača unatrag u budućnost, a da nitko ne podigne i skroman glas zabrinutosti zbog toga.”
„Ne samo da vidim ovaj trend ekonomske stagnacije i pada u zastrašujućim ekonomskim statistikama, već čujem i kako se to predstavlja kao pozitivan izgled za budućnost” – napisao je dr. sc. Larson te dodao: „Ovo je ništa manje od ekonomske katastrofe koja se odvija usporeno. Stopa rasta od 1,4 posto nakon inflacije daleko je ispod onoga što je gospodarstvu potrebno tijekom vremena za očuvanje općeg životnog standarda.”
Spori pad životnog standarda ima štetne posljedice o kojima rijetko razmišljamo u svakodnevnom životu, no utjecaj tog pada uključuje pogoršanje zdravstvene skrbi, slabije obrazovanje, manje novca za policiju, beskrajne napetosti oko obrambenih troškova i tako dalje.
Najnovija prognoza središnje banke učvršćuje Europu u ćorsokaku stagnacije, pogoršanja i nadolazećeg ekonomskog očaja
U siječnju 2026. Larson objavljuje još jedan tekst pod naslovom: Circular Economy: A Recipe for European Decline / Cirkularno gospodarstvo: Recept za europski pad (8. 1. 2026.) gdje posebno ističe: „Svojom ‘kružnom’ vizijom, Europska komisija pokazuje potpunu odvojenost od ekonomske stvarnosti.”
Larson je napisao: „Kao što sam više puta istaknuo posljednjih tjedana, europsko gospodarstvo je u izrazito lošem stanju. Da stvar bude gora, vlade su sve više u pat poziciji, nisu sposobne shvatiti čak ni goruće političke probleme.”
Dok Europa ekonomski zaostaje za ostatkom svijeta – čak je i Rusija nadmašuje – njezina ‘vizionarska’ politička elita pronalazi vremena za eklektično ubijanje buha: „Europska komisija predstavila je prvi skup pilot-akcija za ubrzanje europskog prijelaza na kružno gospodarstvo, s posebnim naglaskom na sektor plastike. Kao dio dvostupanjskog pristupa, paket pilot-mjera uključuje, prvo, skup kratkoročnih akcija za podršku kružnom gospodarstvu, posebno u sektoru plastike, uz poticanje ulaganja i inovacija u širem smislu. Drugo, Komisija će 2026. predložiti Zakon o kružnom gospodarstvu s daljnjim horizontalnim mjerama koje će poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta sekundarnih sirovina.” (Vidjeti: https://www.eubusiness.com/environment/eu-to-strengthen-europes-plastic-recycling/ ).
Koncept ‘kružnog’ gospodarstva gotovo je kontradiktoran. Ideja je minimizirati i na kraju eliminirati unos novih resursa u ekonomski život čovječanstva. Sve više se očekuje da zadovoljavamo svoje potrebe istim resursima koje su koristili naši preci. Da, to je ono što ‘kružno gospodarstvo’ zapravo znači. Nije ni kompliciranije ni sofisticiranije od toga.
Ne treba vam doktorat iz ekonomije da biste shvatili da ne postoji praktični ekvivalent teoriji ‘kružnog gospodarstva’. Dovoljno je zapitati se kako će se recikliranje običnih kućanskih predmeta dogoditi bez ikakvog neto unosa bilo čega; plastična boca ne može se preoblikovati za drugu svrhu osim ako se na nju ne primijeni barem određena količina energije.
Zagovornici kružnog koncepta tvrdit će da ta energija može doći iz energije vjetra i sunca, na što će protupitanje biti: odakle dolaze sirovine koje tvore vjetrenjače i solarne panele? Što konkretnije postavljamo pitanja u vezi s bilo kojim aspektom „kružnog gospodarstva“, to se ono više udaljava od stvarnosti.
Nažalost, jedna od posljedica ovog distanciranja jest da kada se politički „vizionari” koji predvode ‘marš u kružnost’ suoče s nemogućnošću provedbe svoje teorije, uvijek kao da biraju teorijski koncept umjesto stvarnosti. Kao što je primjer spomenute najnovije kreacije Europske komisije, politička elita vodi EU i njezinih 27 članica sve dalje od mjesta gdje se problemi rješavaju u izmišljeno „gospodarstvo” u kojem nema oskudnih resursa bilo koje vrste.
U međuvremenu, europsko gospodarstvo jedva će napredovati do kraja ovog desetljeća – a cijeli kontinent okreće leđa nekim od najvažnijih ekonomskih resursa: mineralima. Budući da među političkim vodstvom prevladava uvjerenje da se ista količina materije može koristiti i ponovno koristiti do beskonačnosti, bez ikakvog doprinosa osim nekoliko sunčevih zraka, možda ne bi trebalo biti iznenađenje da je Europa postala ovisna o drugima za svoje sirovine.
Srećom za Europu, politički trendseteri nisu uspjeli zaustaviti svu proizvodnju minerala. Međutim, ako Europa želi imati ikakvu budućnost kojoj se može radovati, mora zauzeti mnogo pragmatičniji, pro-prosperitetni pristup svemu što se tiče gospodarstva. ‘Cirkularno’ gospodarstvo je stagnirajuće gospodarstvo, a stagnirajuće gospodarstvo je gospodarstvo u padu.
Izvori:
- Sven R. Larson: „The Sad State of Europe’s Economy” – The European Conservative, 31. 12. 2025.; https://europeanconservative.com/articles/analysis/the-sad-state-of-europes-economy/
- Sven R. Larson: „ECB Outlook Spells Economic Decline for Europe” – The European Conservative, 19. 12. 2025.; https://europeanconservative.com/articles/analysis/ecb-outlook-spells-economic-decline-for-europe/
- Sven R. Larson: „The Circular Economy Pipe Dream” – 8. 1. 2026.; https://srlpolecon.substack.com/p/the-circular-economy-pipe-dream
