Veseljko Koprivica: U Crnoj Gori se strahuje od ratnog sukoba sa Srbijom
Jedan od najboljih crnogorskih novinara i poznavatelj prilika u Crnoj Gori i regiji Veseljko Koprivica komentirao je za Vijesti.ba aktualne odnose između SPC-a i Crne Gore. Trojičindanski sabor, koji je organizirala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori u Podgorici, najavljen je kao “zalog za bratsko pomirenje i umnoženje ljubavi”. U suštini, to je bio samo još jedan pritisak na crnogorsku vlast da ne usvoji zakon o slobodi vjeroispovijesti, a umjesto umnoženja ljubavi nastao je umnožavanje prijetnji i falsifikata, kazao je Koprivica u razgovoru za Vijesti.
Veseljko Koprivica
Koprivica dodaje da su se na saboru i nakon njega oglasili brojni ratni huškači u mantijama ili bez – svećenici Srpske crkve u Crnoj Gori i Srbiji, uz jaku logistiku prosrpskih partija iz Crne Gore i političara iz Srbije, uključujući i njenog predsjednika Aleksandra Vučića. On podsjeća kako se bura podigla zbog Prijedloga zakona o vjerskim zajednicama, koji, nakon dužeg usuglašavanja s europskim standardima, uskoro treba usvojiti crnogorski parlament.
Srpsku crkvu i Srbiju posebno je pogodio ovaj dio iz tog zakona: »Svi vjerski objekti, koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovi nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i stjecala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina bit će upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore«, kaže Koprivica.
Koprivica ističe kako je Srpska crkva okupirala preko pet stotina crnogorskoh manastira i crkava, pa se zato svim silama bori da ih zadrži u svom vlasništvu. Nedavno je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upozorio da Srpska pravoslavna crkva pokušava čuvati "infrastrukturu velike Srbije". I poručio: “Ne ćemo dozvoliti da suvremena Crna Gora živi pod diktatom jedne vjerske organizacije koja predstavlja relikt prošlosti i koja nikako ne može shvatiti da je to vrijeme odavno prošlo i da i Crna Gora, baš kao i Srbija i sva društva na Zapadnom Balkanu, imaju pravo na svoju dosljednu europsku budućnost”. “Prvi je na to reagirao mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Cronj Gori Amfilohije, poznatiji kao političar u mantiji i negator svega crnogorskog evo već tri desetljeća. "To je prvi put u historiji čovječanstva da jedan ateist i ateistička vlast stvaraju crkvu, to je zapanjujuće… Sekularna država bi da otima hramove, komu da ih da? Toj svojoj sekti koju je porodila…”, podsjeća na Amfilohijeve riječi Koprivica.
Koprivica podsjeća kako je za Amfilohija Crnogorska pravoslavna crkva sekta. On podsjeća i na prijetnje koje je na subotnjem saboru uputio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. "Naše svetinje branit ćemo životima, neka ne očekuju da će atak mirno proći. Kad do toga dođe, pravila nema. Vjerski sukobi su najopasniji i kad do njih dođe, pravila više nema", zaprijetio je na saboru episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. I ovo je njegovo, nastavlja Koprivica: "Više nego jasno je da se Prijedlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama".
Koprivica podsjeća i na prijeteće poruke koje su sitgle iz Srbije. “Nitko tko je udarao na crkve nije prošao dobro. Ne mogu da vjerujem da će netko poslati policiju da zauzme Ostrog”, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić. Aleksandar Vučić je poručio Vladi Crne Gore da ne “otima imovinu Srpske pravoslavne crkve i da Srbima u Crnoj Gori ne otmu i vjeru kada su već oteli sve ostalo”. Podržao ga je i ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin. “Vladi Crne Gore nitko ne brani da izmislii svoju crkvu, kao što je izmislila i okupaciju Srbije”, izjavio je Vulin i priprijetio da službena Podgorica ne očekuje da će Srbija šutjeti dok joj budu otimane svetinje Srba.
Bilo je i razumnih reagovanja iz Srbije. “Činjenica je da je poslije 1918. godine praktično kompletna imovina Crnogorske pravoslavne crkve postala imovina SPC-a. Upravo iz tog razloga, ne vratiti Crnoj Gori imovinu iz 1918. godine bila bi historijska nepravda”, kazao je u razgovoru za podgoričke Dnevne novine Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine. Lider LSV-a ocjenjuje da se kod ovog pitanja u Srbiji javljaju dvostruka mjerila. Kada se radi o povratu imovine oduzete SPC-a poslije 1945. godine, što se u Srbiji, kako je rekao, vraća i lijevom i desnom rukom, onda je to u redu, a kada treba vratiti Crnoj Gori imovinu od prije 1918. onda nije u redu.
Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković ocijenio je da je, nakon što je crnogorska Vlada utvrdila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, došlo do najvećeg zaoštravanja odnosa između Srbije i Crne Gore u posljednjih 13 godina, odnosno od kada je 21. svibnja 2006. godine Crna Gora izglasala na referendumu samostalnost. „Zaoštravanje odnosa je, po mom dubokom uvjerenju, potpuno nepotrebno, ali izgleda da je taktičko-politički isplativo za one koji vladaju u Crnoj Gori i Srbiji“, rekao je on za Portal Analitika.
Koprivica kaže kako je, uz sve ovo, ovih dana iz Srbije plasirano bezbroj falsifikata historijskih činjenica u vezi Crnogorske crkve, a i države Crne Gore. “Osnovna krivotvorina je, bez ikakvoga dokaza, da je Srpska pravoslavna crkva stvorila državu Crnu Goru. Također izmišljotina je da je u Crnoj Gori crkva bila Srpska izuzev u vrijeme vladavine dinastije Nemanjića. Najstarija crnogorska država, Kraljevina Vojislavljevića iz XI. i XII. vijeka, bila je katolička zemlja. Poznato je da do raskola 1054. godine nije bilo pravoslavlja. Katolička je bila i poslije raskola na rimo-katoličku i grčko-katoličku (ortodoksnu, pravoslavnu) crkvu”, napominje Koprivica. Koprivica ističe kako od dinastije Balšića, koji su u jednom razdoblju bili katolici, posebno Crnojevića, u Zeti/Crnoj Gori živi i djeluje samostalna Crnogorska crkva.“Brojni dokumenti dokazuju da je faktično bila autokefalna iako nije imala tzv. tomos. Zna se da je i Srpska parvoslavna crkva, koja slavi 800. godišnjicu postojanja, nekanonski postala samostalna episkopija, bez pisanog tomosa. Dušan Silni je samovoljno episkopiju uzdigao u Patrijaršiju da bi mogao biti proglašen za cara”, kaže on.
Koprivica dodaje da je nakon tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine, u Crnoj Gori mitrpolit SPC-a na čelu mitrpolije koja je korstila ove nazive: Cetinjska mitropolija, Srpska pravoslavna crkva, Srpska cetinjska mitropolija, Mitropolija crnogorsko-primorska. “U suštini, po uređenju i po djelovanju, to je eparhija Srpske pravoslavne crkve u okviru Beogradske patrijaršije. Sve ove činjenice priznaju i objektivni srpski istoričari”, ističe on. Trenutačno, dodaje Koprivica, ono što je najbitnije jest pitanje hoće li zaoštreni odnosi između Crne Gore i Srbije eskalirati u ratni sukob, od čega se u Crnoj Gori strahuje. “Ipak, mnogi se nadaju da će nadvladati razum, mada podsjećaju da na ovim prostorima ne može proći ni pet desetljeća a da se političke i druge razmirice ne rješavaju oružjem”, zaključio je Veseljko Koprivica.