Koliko se zarađuje u Hrvatskoj

Prosječna plaća 6.418 kuna, a medijalna 900 kuna manja

Biti zaposlen znači primati mjesečnu plaću od koje se živi ili preživljava. Kako tko i kako gdje jer ima i onih kojima je plaća sporedni ili dodatni prihod, ali većini je ona ipak jedini mjesečni dotok novca. Trebala bi biti rezultat rada, složenosti radnog mjesta, stručne spreme, osposobljenosti i odgovornosti, uloženog truda, znanja, kreativnosti itd. Posao se može voljeti, može neko radno mjesto biti i ono iz snova, ali radi se zbog novca i plaće.

Stoga su plaće uvijek aktualna tema. Tijekom prvih devet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je realno za 2,5 posto, a prema posljednjim podacima službene statistike u rujnu je dosegla 6.418 kuna što je oko 860 eura. Bilo bi to, gleda li se susjedstvo, za nekih 200 eura više nego u Mađarskoj, no za oko 300 eura manje nego u Sloveniji, dok je u usporedbi s gospodarski najjačim zemljama Europske unije prosječna hrvatska plaća manja između tisuću i dvije i po tisuće eura, usporedimo li se, primjerice, sa Švedskom ili Danskom. 

Najviše i najniže plaćene djelatnosti

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najviša prosječna plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza u iznosu od 11.448 kuna. Po visini prosjeka nešto većeg od 10.000 kuna slijedi djelatnost vađenja sirove nafte i prirodnog plina, a treće mjesto po prosječnim plaćama većim od 9 000 kuna dijele proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda; proizvodnja računala i elektroničke opreme; farmaceutska industrija; telekomunikacije i financijske djelatnosti. Prosječne plaće nešto više od 8.000 kuna su u sektoru informacija i komunikacija, djelatnosti opskrbe električnom energijom, djelatnosti zdravstvene zaštite i još ponekoj.  Slijede djelatnosti s prosječnim plaćama većim od 7 000 kuna, među kojima su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava, a od industrija tu spada duhanska i proizvodnja električne opreme. Tom prosjeku približilo se i obrazovanje (6.980 kuna), djelatnost prijevoza i skladištenja (6.530 kuna) te kemijska industrija (6.390 kuna). U velikom broju djelatnosti, primjerice, građevinarstvo, trgovina, prehrambena i metalska industrija, djelatnosti smještaja i usluživanja hrane, prosječna plaća je neznatno veća od 5.000 kuna, a ispod toga prosjeka su mnoge druge industrije. Najniže prosječne plaće, između 4.300 i 4.600 kuna su u kožarskoj, drvnoj i tekstilnoj industriji. Najmanji, pak, prosjek od 4.233 kune ostvaren je u tzv. ostalim osobnim uslužnim djelatnostima.

Plaće iznad hrvatskog prosjeka jedino u Zagrebu

Kako kaže službena statistika prosječna rujanska mjesečna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj, u odnosu na mjesec prije, bila je realno niža za 1,1 posto,  dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 2,8 posto Prosječna bruto plaća koja je iznosila 8.693 kune bila je realno prema mjesecu prije niža za 1,7 posto, a na godišnjoj razini je rasla za realnih 3,2 posto. U razdoblju od siječnja do rujna prosječna neto plaća iznosila je 6.432 kune. No, velike su razlike u razini plaća po županijama. Iznad hrvatskoga prosjeka i to za 12 posto jedino je Grad Zagreb, a u svim ostalim županijama prosječne plaće su manje. Zaostajanje se kreće od minus jedan posto u Zagrebačkoj, pa do 16 posto u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nešto manje zaostajanje u prosjeku plaća je u Jadranskoj Hrvatskoj, između pet i sedam posto, a u ostalim županijama kreće se od 10 do 15 posto.

Medijalna plaća 5.539 kuna

Više od prosječne plaće o cijeni rada i pravom stanju stvari otkriva medijalna plaća. Prema posljednjim podacima službene statistike medijalna neto plaća u rujnu je iznosila 5.539 kuna, što je 879 kuna manje od prosječne, dok je medijalna bruto  plaća bila 7.226 kuna. Što pokazuje medijalna plaća? Izračunava se određivanjem sredine nakon rangiranja plaće zaposlenih od najniže do najviše te pokazuje da 50 posto zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od medijana, a drugih 50 posto jednaku ili veću od medijana. U konkretnom slučaju to znači da je u rujnu polovica radnika od ukupno zaposlenih kojih je sada 1,5 milijuna primala plaću manju od 5.539 kuna, a takvih je među zaposlenima više od 750 tisuća. Ako je, pak, suditi po podacima Porezne uprave 1,1 milijun zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću manju od prosječne. U kategoriji s neto plaćom između 2.500 i 5.500 kuna je oko 848 tisuća zaposlenih radnika, a od 6.000 do 6.500 kuna kreće se neto plaća nekih 87 tisuća zaposlenika, dok su između 9.000 i 14.000 kuna plaće njih oko 300 tisuća. Između 50 i 100 tisuća kuna mjesečno zarađuje oko 920 zaposlenih, a iznad toga njih oko 270.

Snježana Habulin