Pismo Tomislavu Karamarku, predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice 13. lipnja 2014.
Dopustite mi u nekoliko točaka iznijeti moje razmišljanje glede rješavanja problema u gospodarstvu i u obrazovnom sustavu.
1. Kad se govori o gospodarstvu nužno je razdvojiti kratkoročne poteze poboljšanja tijekom godine do dvije-tri od sustavnog rješavanja razvoja gospodarstva na rok od deset do petnaest godina.
2. Za ovo drugo nužno je naglasiti poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a što je u toj formulaciji već preraslo u frazu jer se ne kaže što znači riječ poticati i što je sadržaj tog poduzetništva.
3. Da bi se to pojasnilo, odnosno da bi se HDZ razlikovao bitno od aktualne vlasti nužno je reći da se isključivo misli na razvojno poduzetništvo, a ne trgovačko i reproduktivno.
4. Razvojno poduzetništvo se ne stvara preko noći i ono kao nužan preduvjet ima kvalitetan sustav naobrazbe, posebno onih struka koje mogu doprinijeti tehnološkom razvoju, ali i prihvatu stranih novih tehnologija, kako bi se npr. u formi 'start-up tvrtki' mogao stvarati novi proizvod.
5. Novi proizvod, tehnološki prepoznatljiv, nema problema za pronalaženje tržišta. Takvih primjera kod nas ima ali za sada u malom broju.
6. Nezaposlenost je kod nas u velikoj mjeri strukturni problem, a pogotovo što se tiče visoke stručne spreme. Naš obrazovni sustav producira kadrove za 'burzu rada'. Često spominjani odljev mozgova u inozemstvo nije tako jednostavan, jer je i tu uzrok u velikoj mjeri strukturni problem hiperprodukcije nekih zanimanja.
7. Nije pretjerano za konstatirati da nam je sustav naobrazbe u katastrofalnom stanju.
– prikrivaju se rezultati državne mature koji su poražavajući glede znanja maturanata iz matematike i prirodoslovlja;
– prikrivaju se rezultati međunarodnog PISA projekta koji su također poražavajući glede istog;
– ne ulaže se u podizanje kvalitete obrazovanja već godinama: opremu kabineta, obrazovanje nastavnika, općenito u pedagoški standard;
– posljednjih 20 godina 'proizveli' smo manje kvalitetnih inžinjera nego (apsurda li!) u komunističkom razdoblju;
8. Loše znanje naših petnaestgodišnjaka koji izlaze iz obveznog obrazovanja, a koje je na razini Cipra ili Kazahstana (prema posljednjim rezultatima OECD-ovog PISA istraživanja 2006., 2009. i 2012. godine) tj. na 49. mjestu od 96 zemalja, a za što su već došle ozbiljne upozorbe profesora Kwong Wai Leunga s The Chinese University of Hong Kong, voditelja PISA istraživanja, je posljedično i razlog loših rezultata naših maturanata, a potom i izostanak izbora studiranja ’tvrdih studija’.
9. Ovo posljednje ne treba nas uopće čuditi kad je poznata činjenica da iz naših osnovnih škola izlazi i do 75 posto odlikaša, a što je blago rečeno neprirodno stanje.
10. Predlažem da se naši odbori za školstvo i gospodarstvo ozbiljno, i to u međusobnoj suradnji, počnu baviti iznijetom problematikom. Ja sam osobno voljan za početak održati prezentaciju pred relevantnim tijelima stranke u vezi navedene problematike pod naslovom “Gospodarstvo protiv obrazovanja & vice versa’’.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više