Svjetski dan tla obilježava se diljem svijeta svake godine 5. prosinca. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojem 68. zasjedanju održanom 20. 12. 2013. usvojila je rezoluciju A/RES/68/232 kojom je 2015. proglašena Međunarodnom godinom tla (o čemu sam pisala početkom ove godine) a 5. prosinca je proglašen Svjetskim danom tla. Ova odluka donesena je nakon dvije godine intenzivnog rada, a glavni cilj proglašenja 2015. Međunarodnom godinom tla bio je podizanje svijesti čovjeka o važnosti tla za sigurnost hrane i esencijalne funkcije eko-sustava.
Tla su naime, dugo, predugo bila zanemarena. Mi svi potpuno smo zanemarili vrlo važnu funkciju tla kao i poveznicu između tla i sigurnosti hrane, te vezu između tla i vode, tla i klime, bioraznolikosti i života. Obilježavanjem Svjetskog dana tla ovo se želi promijeniti i povezati ljude s golemim značajem tla u našim životima. Obilježavanje Svjetskog dana tla započet će 4. 12. 2015. u Rimu, glavnom sjedištu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kao i u regionalnim uredima ove Organizacije. Ovogodišnja tema je: „Soils: a solid ground for life“, kojom će se ujedno i „zatvoriti“ Međunarodna godina tla.
Svi moramo biti svjesni da naši životi ovise o tlu jednako kao što ovise o vodi i kisiku. Na žalost, mi to zanemarujemo i za većinu ljudi tlo (zemlja) je nešto prljavo što „drži“ biljke. Ipak, tlo je mnogo, mnogo više i stoga zaslužuje našu pažnju i brigu. Tlo se općenito definira kao površinski sloj zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organskih tvari, vode, zraka i živih organizama. Zbog izrazito sporog procesa nastanka, tlo se smatra neobnovljivim a u najboljem slučaju uvjetno obnovljivim resursom. Tlo osigurava hranu, biomasu, sirovine, staništa i rezerve gena, skladišti, filtrira i izmjenjuje hranjive tvari, vodu i ugljik. Tlo je vrlo složene strukture, ono je i složeni sustav koji je izvor svih nutrijenata za sve biljne vrste, tlo pruža skrovište mnogim živim bićima – beskralježnjacima i kralježnjacima, a ujedno je i temelj tisuća prehrambenih lanaca. Bez tla mi ne možemo živjeti jer bez tla nema poljoprivrede. Stručnjaci procijenjuju da će se broj stanovnika na planetu do 2050. povećati – na Zemlji će živjeti više od 9 milijardi ljudi. I svi će oni ovisiti o tlu i hrani. Mi se vrlo loše i neodgovorno odnosimo prema tlu radi čega dolazi do degradacije tla, mnoge površine koriste se za urbanu izgradnju, a pašnjaci prenamjenjuju za intenzivni farmski uzgoj domaćih životinja. Tlo djeluje i kao drenažni sustav – tijekom kišnih oborina tlo apsorbira vodu i tako sprječava poplave. Drenaža također djeluje i kao pročistač vode, a svi ovi procesi neophodni su za zdrave funkcije ekosustava, jer ljudi imaju ne male koristi od ovih prirodnih procesa. Organske tvari u tlu bogate su sadržajem hranjivih tvari neophodnih za rast svih biljnih vrsta, pa tako i poljoprivrednih kultura, voća, povrća itd.
Mikroorganizmi u tlu pretvaraju štetne i toksične tvari u korisne nutrijente za biljke. Tako na primjer amonijak bude 'pretvoren' u dušik tijekom tzv. dušikovog ciklusa. Ovi mikroorganizmi također razgrađuju organske tvari koje će biti ponovno iskorištene (reciklirane) tijekom tzv. ugljikovog ciklusa. Štoviše, mikroorganizmi su odgovorni za onaj divan miris zemlje nakon kiše.
Stvaranje tla je vrlo spor i dugotrajan proces: za 1 cm površinskog sloja tla potrebno je 1000 godina ili čak i više. A mi danas zbog neodgovornog korištenja i upravljanja ovim značajnim resursom gubimo plodna tla: površinski sloj tla je debljine između 5,1 cm do 20 cm, te ima najveću kocentraciju organskih tvari i mikroorganizama. Lord Deben, koji je poznat po tome što je najduže bio ministar poljoprivrede u Velikoj Britaniji, izvijestio je sa suradnicima u studenom 2015. sve britanske parlamentarne stranke o rastućem i zabrinjavajućem problemu degradacije tla u Velikoj Britaniji, koja godišnje gubi oko 2 milijuna tona površinskog sloja tla zbog erozije. Najveći uzrok ove ubrzane degradacije tla je – kukuruz. Britanski stručnjaci upozoravaju na novi problem: u razdoblju od 1990. do 2000. površine pod kukuruzom su utrostručene, a taj se trend nastavlja i dalje. Uzgoj kukuruza rapidno se povećao u Velikoj Britaniji: 1973. kukuruz se uzgajao u Engleskoj na 8.000 ha a 2014. na 183.000 ha. Procijenjuje se da će se do 2020. uzgoj kukuruza povećati za dodatnih 125.000 ha. Kukuruz se do nedavno najviše uzgajao za prehranu stoke (silaža), osobito mlječnih krava. Međutim, posljednjih godina kukuruz se sve više uzgaja za proizvodnju bioplina koji se proizvodi putem tzv. anaerobne digestije (AD).
Najjednostavnije rečeno, anaerobna digestija je proces razgradnje složenih organskih spojeva djelovanjem različitih mikroorganizama bez prisutnosti kisika (anaerobni uvjeti). Za potrebe AD postrojenja, berba kukuruza kao sirovine odvija se kasno, kada je tlo često već vlažno zbog kiša što doprinosi ubrzavanju daljnje degradacije tla: 2014. objavljeni su rezultati istraživanja koji su otkrili da 75 % površina na kojima se uzgajao kukuruz za potrebe AD postrojenja pokazuje vrlo visoko ili teško oštećenja tla. To ima za posljedicu česte bujice i poplave u slučaju obilnih kišnih oborina. U Velikoj Britaniji kao i u drugim državama Europske unije poljoprivrednici se čak i financijski potiču na uzgoj kukuruza za proizvodnju bioplina, a stručnjaci sada već ozbiljno upozoravaju da se ova praksa mora prekinuti a politika promijeniti, jer bioplin ne donosi nikakvu korist za okoliš.
U Europskoj uniji također postoji svijest o golemom značaju tla kao i njegovoj ugroženosti i propadanju. Stoga je pokrenut projekt „RECARE“ čiji glavni cilj je razviti učinkovite mjere zaštite kao i mjere za poboljšanje i obnovu primjenom novih, inovativnih pristupa. Projekt „RECARE“ koordiniraju stručnjaci iz nizozemskog Sveučilišta Wageningen, a 18. listopada 2015. objavljen je znanstveni izvještaj pod nazivom: „Measures for Preventing, Mitigating and Remediating Soil Threats in Europe.“
U ovom izvješću pomno su razrađene sve prijetnje tlu diljem Europe: erozija tla uzrokovana vodom ili vjetrom, smanjenje organskih tvari u tlu, osobito u tresetištima, degradacija strukture tla, povećana zbijenost tla (veliki broj teških strojeva, osobito po vlažnom tlu, dovodi do zbijanja tla i pogoršanja fizikalnih osobina tla itd.), prenamjena tla (izgradnja urbanih područja, izgradnja industrijskih i energetskih objekata, prometnica, aerodroma itd., hidroakumulacije i dr.), onečišćenje tla, salinizacija ili zaslanjivanje tla, dezertifikacija, plavljenja / poplave, klizišta te smanjenje bioraznolikosti tla. Ovdje je potrebno također naglasiti da suvremena industrijska intenzivna poljoprivredna proizvodnja također značajno doprinosi eroziji tla. Osim detaljno razrađenih prijetnji tlu diljem Europe, izvješće projekta „RECARE“ donosi i brojne stručne savjete i mjere kako utjecati na smanjenje erozije tla, onečišćenja itd. Jedna od važnih mjera je i sadnja različitih vrsta trava, grmova i drveća, što se smatra relativno jeftinom mjerom. I stoga, čuvajmo i štitimo naša tla jer ona život znače.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više