Baštinski, tematika ističe podlogu iz koje su sva djela ponikla, a to je kršćansko nasljeđe izniklo iz antičkog civilizacijskog kruga, baš kao što je isticao Marko Marulić, a što nas definira do današnjih dana
U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu otvorena je izložba skulptura sakralne tematike iz Zbirke Ljevaonice umjetnina Ujević. Ukupno 56 djela hrvatskih modernih i suvremenih kipara postavljeno je na tri etaže Vijećnice. Zbirka Ljevaonice umjetnina Ujević recentno se počela predstavljati široj javnosti izlaganjem izbora djela skulpturama iz bogate i značajne kolekcije.
„Na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni Zbirka Ljevaonice umjetnina Ujević dobro je znana činjenica, kao što je znana i sama Ljevaonica, koja je tome i doprinijela utoliko što ju je utemeljila; Ljevaonica je, ako tako mogu kazati, mjesto rođenja Zbirke. Naime, Zbirka je već prezentirana na nekoliko manjih izložbi pa je i na taj način kulturna javnost i likovna kritika dobivala relevantan uvid u tu kolekciju. Izložena djela iz tog fundusa, profesionalno postavljena u referentnim izložbenim prostorima, nedvojbeno su doprinosila afirmaciji Zbirke, a medijska obrada širem odjeku i popularizaciji, pa je stoga utemeljeno kazati da je dobro znana činjenica u hrvatskoj kulturi.
Upravo je to sukcesivno prezentiranje Zbirke doprinosilo njezinoj recepciji u akademskoj zajednici, jer je tim manjim izložbama kontinuirano informirala o stalnom širenju fundusa novim akvizicijama i usmjeravala kompetentne prosuditelje i kulturnu javnost u prepoznavanje vrijednosti fundusa. Također, povremenom izlagačkom aktivnošću – svake godine bar jednom izložbom – sustavno i temeljito oblikovala se i percepcija Zbirke s respektabilnim fundusom. Izložbe su, dakle, premise na kojima se ta tvrdnja o reprezentativnom fundusu može legitimno iznositi u govornoj i pisanoj formi, jer je utemeljena na tim činjenicama – izložbama koje to pokazuju u profesionalnoj kataloškoj obradi.
Kataloški dokumentirana izložena djela podcrtavaju činjenicu da je Zbirka koncipirana na visokim likovnim kriterijima i utemeljena na djelima s potpisima najviših autoriteta u hrvatskom kiparstvu 20. I 21. stoljeća. Štoviše, nije tek prigodno kazati da u fundusu nisu malobrojna i remek-djela modernog i suvremenog hrvatskoga kiparstva. Nije stoga pretjerano ustvrditi da je fundus Zbirke Ljevaonice umjetnina Ujević od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu. Tako je kroz minula desetljeća pomnim izborom djela stvarana statusna pozicija upisujući je na hrvatskoj kulturnoj sceni kao Zbirku s institucionalnim obilježjima i referentnom adresom. Kad ovdje skrećem pozornost na činjenicu da je u minulom razdoblju Zbirka prezentirala kiparska djela iz svojega fundusa u formi manjih samostalnih izložbi, tada želim naglasiti da je riječ, uglavnom, o suvremenim hrvatskim kiparima s kojima Damir Ujević i Nikica Ujević u svojoj Ljevaonici umjetnina kontinuirano surađuju.“ (autor i kustos izložbe Milan Bešlić)
„Izlaganje djela iz Zbirke Ujević u Staroj gradskoj vijećnici na početku Velikoga tjedna 2024. godine jedinstveno je iz više razloga. Lokacijski, riječ je o nekadašnjoj komunalnoj palači sagrađenoj na mjestu ranije crkve sv. Lovre. Danas je to središte grada, prvi trg izvan perimetralnih zidova Dioklecijanove palače koji je označio rast grada i njegovo izlaženje iz prvobitnih, antičkih okvira. U sadržajnom smislu, riječ je o probiru vrhunskih djela kršćanske provenijencije, pažljivo i namjerno postavljenih u kontekstu, izloženih u signifikantnom vremenskom razdoblju pred sam Uskrs. Baštinski, tematika ističe podlogu iz koje su sva djela ponikla, a to je kršćansko nasljeđe izniklo iz antičkog civilizacijskog kruga, baš kao što je isticao Marko Marulić, a što nas definira do današnjih dana.
Osnovna premisa bila je kreirati nadahnuto okruženje i uvjete za kontemplaciju pred istaknutim djelom ili djelima, ispunjavajući tako osnovnu svrhu svakog umjetničkog djela, a to je postizanje osobne katarze i buđenje svijesti o važnosti i ljepoti postojanja. Dosezanje cilja bit će teško definirati jer će ostati zabilježeno u svijesti osoba koje će ova umjetnička djela vinuti u sfere vlastitih kulturnih, umjetničkih i duhovnih razina, ali upravo su ustrajanja u postavljanju ovakvih ciljeva naša istinska baštinska obveza.“ (Vesna Bulić Baketić)
Ova sakralna baština jedan je od najsnažnijih oblika kršćanskog svjedočenja ne samo umjetnika i naručitelja njihovih djela te onih osoba koje ta djela uprisutnjuju, nego je ona istodobno i mjesto našeg rasta u vjeri i vjernosti evanđelju.
Izložba ostaje otvorena do 28. travnja 2024.
