Dobna granica odlaska u mirovini mora se produljiti
Umirovljeniku s 46 godina radnog staža, pozornost privukao je podatak. Godine 1989. prosječna mirovina bila je 75 % osobnog dohotka, sada je 40 %. Prisjetio se velikih nemira 2022. u Francuskoj, pri pokušaju da se produlji broj godina života odlaska u mirovinu. Neke su to već učinile. Pred svim zemljama je ozbiljni problem. Prosječna ljudska dob je već sada iznad uobičajene godine odlaska u mirovinu od 65 godina. A još 1889. jedan svjetski poznati političar, njemački kancelar Otto von Bismarck, odredio da uobičajena godina odlaska u mirovinu bude 70 godina.
Svjetski broj stanovnika i prosječna starost
U godini 1889. godina kada je Otto von Bismarck odredio da se ide u mirovinu sa 70 godina, bila je 1,5 milijardi Zemljana, prosječne dobi od 31 godine. Godine 1901. stanovništvo je poraslo na 1,6 milijardi, uz prosječnu dob od 32 godine. Tek 1915. uspijeva njemačkim političarima sniziti godinu odlaska u mirovinu na 65 godina. Godine 1951. započinje dramatičan porast znanja i broja stanovnika. Te godine bilo je 2,5 milijardi stanovnika, prosječne dobi od 48 godina. Početkom dvadesetog stoljeća, 2001, u koje se ušlo sa snažnim razvojem informatike, broj Zemljana porastao je na 6,1 milijardu, a prosječna dob iznosila je 67 godina. Granica od 8 milijardi stanovnika prosječne dobi od 73 godine prijeđena je 15. studenog 2023. godine
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, broj stanovnika svijeta bi mogao doseći do 2100. godine oko 10,4 milijardi. Međutim, postoje i alternativne procjene koje sugeriraju da bi broj stanovnika mogao biti niži, oko 8,8 milijardi. (Google AI, 18. 8. 2024.)
Bilo bi zanimljivo vidjeti podatke kako na porast broja stanovnika utječu pojedine religije, svojim zakonskim odredbama.
Produljenje životne dobi
Produljenje prosječne životne dobi rezultat je kombinacije nekoliko ključnih čimbenika:
- Napredak u medicini: Razvoj antibiotika, cjepiva i drugih medicinskih postupaka, bitno je smanjio smrtnost od zaraznih bolesti.
- Bolji životni uvjeti: Poboljšanje higijenskih uvjeta, pristup čistoj vodi i bolja prehrana doprinijeli su zdravijem životu.
- Javni zdravstveni programi: Kampanje za cijepljenje, programi za kontrolu bolesti i edukacija o zdravlju pomogli su u prevenciji bolesti.
- Informatički i tehnički: Razvoj informatike i tehnike omogućio je bolje medicinske uređaje i dijagnostičke alate.
- Socijalne promjene: Bolji uvjeti rada, socijalna sigurnost i obrazovanje također su od važnosti.
Nameće se temeljno pitanje, kako će to produljenje životne dobi, pratiti mirovinski fondovi?
Podaci o Hrvatskoj 1989. i sada
HRVATSKA 1989. SADA
Stanovnika: 4.784.265 3.899.000
Dug države: ? 48,5 milijardi eura
Mirovina: 75 % OD 40 % OD
Novorođeni 55.409 31.385
Izvor: https://www.viber.com/invite/63315265cfa4a6782e2117557bc5f05c9387eeb930ac8f20c885a9cb0bfcf1a7
Sniženje broja novorođenih i odlazak dijela populacije u radnim godinama u razvijenije zemlje, nadoknađuje se uvozom, u pravilu radne snage niže stručne razine. Time i nižih plaća i doprinosa mirovinskim fondovima. Slično je i u Zapadnoj Europi.
Odbijanje Francuza – produljenje u nekim zemljama
Tijekom 2022. godine, predsjednik Emmanuel Macron predložio je reformu mirovinskog sustava koja bi uključivala produljenje radnog vijeka za dvije do tri godine. Ova reforma izazvala je velike prosvjede diljem Francuske, s desecima tisuća ljudi koji su izašli na ulice kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo. Demonstracije su bile intenzivne i široko rasprostranjene, uključujući štrajkove i blokade. To je dovelo do ozbiljnih poremećaja u svakodnevnom životu. Zbog snažnog otpora javnosti i političkog pritiska, Macronova vlada je na kraju bila prisiljena odustati od planiranih promjena.
Istodobno, neke zemlje: Bugarska, Grčka, Danska i Italija već su produljile granicu odlaska u mirovinu na 67 godina.
Hrvatska je za sada omogućila dijelu umirovljenika da rade i dalje, pola radnog vremena.
Potrebno je naglasiti da je granica do 65 godina, a sada sve je potrebnije i dulji radni vijek sadrži izuzetke, kao npr. vojnike, građevinare, itd.
Valja zaključiti. Dobra granica odlaska u mirovini mora se produljiti. Približava se 1. listopada, svjetski dan siromašnih. Među kojima već sada prednjače sve stariji i siromašniji umirovljenici.
