Splitski salon je najveća i najdugotrajnija splitska likovna manifestacija
Novo izdanje Splitskog salona pod nazivom „Regeneracija“, pod kustoskim vodstvom Jasmine Šarić, održava se od 21. rujna do 15. studenoga 2024. na različitim lokacijama u gradu Splitu. Splitski salon je najveća i najdugotrajnija splitska likovna manifestacija započeta 1969. godine i predstavlja najvažniju skupnu likovnu izložbu u Dalmaciji. Organiziran pod okriljem HULU Splita, Salon nije samo godišnje okupljanje umjetnika, već i važan društveni događaj koji odražava pulsaciju suvremene umjetničke misli.
Regeneracija
Ovogodišnji 42. Splitski salon otvoren je u subotu, 21. rujna 2024. u Multimedijalnom kulturnom centru (MKC) u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika. Umjetnici se predstavljaju djelima u raznim tehnikama i formatima. Izlažu: Marija Bebić / Milan Brkić / Mihael Frančić / Glorija Lizde / Toni Meštrović / Pavle Mijuca / Dora Ramljak / Josip Šurlin / Vice Tomasović / Mirna Udovčić, Irena Bakić, Iva Jelinčić / Petar Vranjković / Bruno Žganjer Šram / Boris Šitum / Clare Rosslyn Wilson), a nastavlja performativnim šetnjama Pavle Mijuce 28. rujna u Domu mladih, Mariane Bucat u prostoru Dalmacijavina, u Salonu Galić 14. listopada do 14. studenog izlažu: Ivana Filip / Nikolina Kuzmić / Ivana Papić / Marina Rajšić / Ana Ratković Sobota), radionicom i javnim predavanjem Ivane Papić i kolektiva Krater/Trajna.
U drugom dijelu, predstavit će se umjetnički radovi i intervencije u javnom prostoru na Trsteniku (udruga Kvart), u Dioklecijanovim podrumima (Lana Stojićević), KBC-u Split (Marieta Vulić), Peristilu (Nick Tobier) te Domu mladih (Neli Ružić).
Jasmina Šarić je rekla da joj se tema izložbe „Regeneracija“ učinila zanimljivom s obzirom na vrijeme u kojem živimo i na postpandemijsko razdoblje. Podsjetila je da se protekli Splitski salon održao 2021. godine s malim zakašnjenjem kada je još trajala pandemija i otvorenje je bilo pod maskama. „Tako je večerašnje otvorenje prvi post pandemijski salon i imala sam osjećaj da se možda trebamo baviti temama obnove i transformacije koje ne moraju nužno imati uvijek nekakva realna rješenja, ali možda možemo zamišljati nekakve budućnosti ili ukazivati na ono što se trenutno događa kroz nas“, kazala je Šarić.
Obnavljanje
Ovogodišnji 42. Splitski salon bavi se temom regeneracije kao svojevrsne metafore obnove, revitalizacije ili transformacije, a koja se može odnositi na ljudsko tijelo, prirodu, ali i urbano i društveno tkivo. Polazišna točka koncepta su globalno aktualne teme i problematike postpandemijskog doba, poput onih ekoloških, društveno-političkih, pitanja proizvodnje znanja i mentalnog zdravlja; ali ujedno i teme specifične za lokalni kontekst poput onih koje se tiču urbanog zagađenja i javnih politika. Umjetnički radovi predstavljeni i realizirani kroz Salon, te popratne diskurzivne aktivnosti upućuju na spomenute problematike, alarmirajući i/ili nudeći realna, istraživačka, fiktivna, često poetična, ponekad humorna, alegorijska ili utopijska rješenja.
U biologiji, pojam regeneracija odnosi se na obnavljanje dijelova organa ili tkiva nekog organizma koji su se istrošili, izgubili ili ozljedom uništili. Ovakav proces obnavljanja stanice, organizme i ekosustave čini otpornima na prirodne fluktuacije ili događaje koji uzrokuju poremećaje ili nanose štetu. Regeneracija nije nužno istovjetna reparaciji, koja se prvenstveno odnosi na traumu, nešto u potpunosti oštećeno čemu je potrebna obnova. Ona može biti i kontinuirani proces održavanja, obnavljanje istrošenih stanica, tkiva ili organa tijekom normalnog života organizma. Regeneracija je i proces i rezultat. Kod Donne Haraway, regeneracija je jedan od ključnih pojmova dekolonijalne misli. Prema njoj, svi nosimo duboke povrede i potrebna nam je regeneracija, a ne ponovno stvaranje. Budućnost je također potrebno regenerirati, bez da je reproduciramo. Stoga je potrebno zamišljati, tako da učimo iz prošlosti ili da se okrenemo ka svježem i bolnom, suočavajući se s onim što je pred nama.
