Perasović je prepoznat po perfekcionističkoj izvedbi i uopće osebujnoj produkciji koja nadilazi ustaljene podjele likovnih disciplina
Izložba pod nazivom „Büyük Menderes“ istaknutog splitskog umjetnika Matea Perasovića u povodu pet desetljeća izlagačke djelatnosti otvorena je u subotu 4. listopada 2025. u Galeriji ‘Emanuel Vidović’ Muzeja grada Splita.
Riječ je o ciklusu radova napravljenih tehnikom, za koju ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a ujedno i kustos izložbe Branko Franceschi tvrdi, kako ju je Perasović izumio i razvio kroz godine eksperimenata: „Riječ je o tehnici koja povezuje jedan specifičan način izvedbe pri čemu umjetnik slika na staklu koja su postavljena ispred zrcala koja su u boji – zelena, crvena, srebrna, zlatna.”
Perfekcionistička izvedba
Iako obrazovan kao tradicionalni likovni umjetnik u grafičkom mediju, tijekom svoje profesionalne umjetničke karijere, hrabro se posvetio istraživanju likovnih fenomena u netipičnim izvedbenim disciplinama ključnim za suvremenu grafičku praksu poput laserskih i ink-jet otisaka na različitim suvremenim i za likovnost netipičnim materijalima poput ogledala i pleksiglasa, u kojim realizira svoje interpretacije klasičnih likovnih oblika poput, na primjer, meandra ili kruga. Perasović je prepoznat po perfekcionističkoj izvedbi i uopće osebujnoj produkciji koja nadilazi ustaljene podjele likovnih disciplina. Njegovo zanimanje po pitanju sadržaja nadilazi formalna istraživanja, već je fokusirano na interpretacije filozofskih i kozmičkih konotacija koje se nadaju niz elementarnih geometrijskih formi, njihovih kombinacija i uslojavanja. Sudeći po nazivima, Perasovićeve složene kompozicije nisu puki egzercir performativne perfekcije, dekorativnosti uzoraka i tonalnih elaboracija. Nazivi upućuju na konkretne geografske lokacije bogate kulturološke povijesti poput Büyük Menderes / Velikog meandra, slavne rijeke u Turskoj, ili već spominjanih varijacija Arabice, koja se dakako referira na sortu kave. Sukladno nazivima, oba ciklusa svojim serifnim formama i zasićenim tonovima purpura na zlatnim i srebrnim pozadinskim slojevima asociraju na orijentalnu dekorativnu raskoš. Kvadratične su pak kompozicije nazvane po ezoterijskim, univerzalnim ili egzistencijalnim pojmovima. One s motivom kruga slijede ustaljenu simboliku univerzalnog i božanskog, one s kvadratičnim yin-yang uzorkom simboliku energetskog nadopunjavanja, a svoje specifične teme iznose u varijacijama izvedbenih zahvata ili u njihovim kombinacijama. Naposljetku, elaborirani likovni jezik i korišteni motivi ukazuju nam na Perasovićevo pedeset godina razvijano shvaćanje umjetničkog djela kao rezultata kompleksnog sraza univerzalnog, božanskog i kulturološkog s nepoznanicom ljudskog stvaralačkog potencijala i kapaciteta. U Perasovićevu slučaju možemo reći da neizvjesnosti nema, široka rijeka njegove stvaralačke energije još ustrajno meandrira i razvija se prema horizontu budućnosti“. (Branko Franceschi, iz uvodnika u katalogu izložbe)
Biografija
Mateo Perasović (Split, 1954.) diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na odjelu grafike u klasi prof. Dževada Hoze. Od 1979. radi kao likovni pedagog, a posebno se ističe njegov rad kao profesora mentora na Školi likovnih umjetnosti u Splitu 1990. – 2007., odnosno kao vanjskog suradnika Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost 2000. – 2007., prvo u statusu predavača, a od 2005. u statusu docenta gdje predaje slikarstvo i akt. Od 2007. do 2021. u stalnom je radnom odnosu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu kad odlazi u mirovinu kao redovni profesor u trajnom zvanju. Od 2007. do 2021. obnaša dužnost prodekana za nastavu (dva mandata) i dekana (dva mandata). Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split od 1980. do 2015. i predsjednik udruge od 2002. do 2015. (tri mandata). Od 2006. do 2007. obnaša dužnost predsjednika koordinacije udruga likovnih umjetnika Republike Hrvatske. Godine 2009. postaje član Stručnog povjerenstva za primanje novih članova u
Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika (dva mandata). Pripremio je i objavio stručni priručnik Slikarski rječnik (Narodno sveučilište u Splitu, 1994.), Slikarski pojmovnik (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 2002.), Memento likovne kulture (Mentor d.o.o., Split, 2002.), Memento povijesti umjetnosti (Mentor d.o.o., Split, 2002.) i monografiju Strah od smrti / Istraživanje i razvoj artefakta (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 2017.). Izlaže od 1975. godine. Dobitnik je Nagrade Emanuel Vidović, velike nagrade Splitskog salona 1990. godine. Živi i radi u Splitu.
Izložba se može pogledati do 30. listopada 2025.
