Po Delmatima su Rimljani prozvali Dalmacijom svoju dotadašnju provinciju Ilirik
U Arheološkom muzeju u Splitu u četvrtak, 18. lipnja 2026. otvorena je izložba „DELMATI – Između mita i stvarnosti“.
Delmati ili Dalmati, narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije; njihovo glavno središte Delminij (Delminium) nalazilo se na Duvanjskome polju. Bili su stočari i ratari (svake osme godine ponovno su dijelili zemlju), konzervativni u običajima i vjerovanjima. U početku ovisni o Ardijejcima, odmetnuli su se od njih nakon smrti njihova kralja Pleurata (prva polovica II. st. pr. Kr.) i postali neovisni. Otada su stalno napadali svoje susjede, od kojih su se Daorsi i Isejci obratili za pomoć Rimljanima. U borbama s Rimljanima bili su različite sreće: 156. pr. Kr. potukli su rimsku vojsku, 155. pr. Kr., nakon osvojenja Delminija, morali su s Rimom sklopiti mir, 78. pr. Kr. digli su protiv Rima ustanak i zauzeli Salonu, a 48. pr. Kr. pobijedili Cezarovu vojsku, ali su 33. pr. Kr., pritisnuti nadmoćnim rimskim snagama, zatražili od Oktavijana mir. Godine 12. pr. Kr. ponovno su se pobunili, a kada su god. 6. ilirski Desidijati digli ustanak, Delmati su im se priključili (batonski rat). Po Delmatima su Rimljani prozvali Dalmacijom svoju dotadašnju provinciju Ilirik.
Kroz dvadesetak tematskih cjelina i 420 izložaka posjetitelji izložbe imaju priliku upoznati delmatska naselja, ratničku opremu, nošnju i nakit, gospodarstvo i trgovinu, pogrebne običaje, vjerovanja te svakodnevni život. Poseban naglasak stavljen je na odnose Delmata sa susjednim zajednicama i kontakte s Rimom, kao i na proces romanizacije nakon rimskog osvajanja. Izložba donosi priče o vjerovanjima Delmata, sakralnu ulogu rijeke Cetine te svetište u Gorici, gdje je pronađeno više od 300 zavjetnih predmeta, nakita, oružja i oruđa datiranih između 7. i 1. stoljeća prije Krista.
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević istaknuo je da je posebna vrijednost ove izložbe što posjetiteljima omogućuje susret s autentičnim predmetima koji svjedoče o životu jednoga naroda, jer pred nama nisu samo arheološki nalazi; pred nama su tragovi ljudi koji su gradili naselja, obrađivali zemlju, uzgajali stoku, trgovali, ratovali, štovali svoje bogove i stvarali kulturu koja je stoljećima obilježavala ovaj prostor. Izložba koju otvaramo poziva nas da Delmate promatramo izvan stereotipa i antičkih predrasuda. Ona nas vodi između mita i stvarnosti, između povijesnih izvora i arheoloških činjenica, omogućuje nam da bolje razumijemo narod koji je dao ime našoj regiji i postao dio njezina identiteta.“
Dodao je kako je cilj projekta bio napraviti sintezu dosadašnjeg istraživanja i objaviti sve najznačajnije nalaze i lokalitete te onda pokrenuti nove projekte istraživanja kojima bi nakon nekoliko godina napravili novu izložbu gdje bi komparirali dosadašnje spoznaje i nove rezultate istraživanja.
Zaslužni za izložbu
Marta Kalebota, koautorica i kustosica izložbe, predstavila je autorski tim koji uz nju čine Stipan Dilber (Franjevački muzej Tomislavgrad), Marko Dizdar (Institut za arheologiju), Darija Domazet (Muzej Cetinske krajine – Sinj), Sanja Ivčević (Arheološki muzej u Splitu), Ana Marić (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine), Marija Marić Baković (Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno), Vesna Matić (Arheološki muzej u Splitu), Lujana Paraman (Muzej grad Trogira), Hrvoje Potrebica (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivan Šuta (Muzej grada Kaštela), Nino Švonja (Arheološki muzej u Splitu), Domagoj Tončinić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), i Marina Ugarković Džafić (Institut za arheologiju).
Govoreći o konceptu izložbe i izazovu predstavljanja još uvijek nedovoljno istražene delmatske baštine široj publici, Kalebota je istaknula da su u zadnjem tisućljeću prije Krista Delmati gradili svoj identitet, kulturu i običaje. Njihova prošlost nije adekvatno istražena samim time ni dovoljno jasna, no i danas možemo vidjeti njihove otiske u krajoliku. Ponukani tom činjenicom, tim produkt dizajnera ARP studija, pod vodstvom Dinka Peračića osmislili su snažan i ekspresivan likovni postav koji nas poput labirinta prožima i privlači u željeznodobni svijet. U tom svijetu možete vidjeti polja, planine, kuće, sela te Delmate koji budno čekaju iza svakog ugla. Ilustrativni prikazi Delmata i njihovog krajolika, uz analogije i stručne savjete, vizija je ilustratora Mladena Čulića, a grafički dizajn prožet prapovijesnom spiralom potpisuje dizajner Stjepko Rošin.”
Kalebota je svoje obraćanje zaključila porukom da su Delmati vođeni neustrašivom ambicijom ostavili snažan dojam čak i na svoje protivnike koji su im naposljetku, svjesno ili ne, odali počast nazvavši provinciju njihovim imenom. Time su Delmati trajno obilježili ove prostore te zadužili ne samo struku, već i sve stanovnike Dalmacije. Ne dajmo da Delmati ostanu samo ime, sačuvajmo zajedno njihovu baštinu!“
Anja Jelavić, ravnateljica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove otvarajući izložbu istaknula je kako je ona mnogo više od samog predstavljanja vrijednih arheoloških nalaza i predmeta, već je rezultat dugogodišnjeg istraživačkog rada, suradnje brojnih muzeja, znanstvenih institucija i stručnjaka iz Republike Hrvatske i susjedne nam Bosne i Hercegovine te je riječ o iznimnom kulturnom i znanstvenom događaju. „Projekti poput ovog, potvrđuju koliko je važna međuinstitucionalna suradnja, razmjena znanja i zajednički napori u istraživanju, zaštiti i interpretaciji hrvatske kulturne baštine“.
Poručila je kako Ministarstvo kulture i medija s ponosom u kontinuitetu podupire rad Arheološkog muzeja u Splitu i sve projekte i programe koji pridonose istraživanju, očuvanju i predstavljanju hrvatske arheološke baštine te istaknula da ovakvi projekti pokazuju kako muzeji nisu samo čuvari baštine, nego i mjesta istraživanja, dijaloga, obrazovanja i platforma za stvaranje novih spoznaja o prošlosti.
Otvorenje je glazbeno uveličala grupa Kries, čija je glazba publiku povela u zvukove, teme i krajolike koji su oblikovali prostor koji nas okružuje, a koji je bio i pejzaž Delmata.
Izložba se može razgledati do 31. listopada 2026. godine, pružajući posjetiteljima priliku da upoznaju narod čije ime i danas nosi Dalmacija.
