Govor koji čuva identitet Kali
Govor mjesta Kali na otoku Ugljanu dobio je službenu državnu zaštitu. Ministarstvo kulture i medija proglasilo je kaljski govor kulturnim dobrom Republike Hrvatske, čime je višegodišnji rad na njegovu očuvanju dobio i formalno priznanje.
Odluku je Ministarstvo kulture i medija donijelo 26. kolovoza 2026. godine, nakon postupka provjere i stručnog vrednovanja. Kaljski govor bit će upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod oznakom Z-8010.
U obrazloženju odluke kaljski govor, lokalno nazvan “kuāļski jazîk”, svrstava se u srednjočakavski dijalekt čakavskoga narječja hrvatskoga jezika. Ministarstvo detaljno navodi njegove fonološke, morfološke i naglasne posebnosti, ali i riječi po kojima se razlikuje od drugih ugljanskih govora.
Posebnost govora vidi se i u svakodnevnom rječniku. U Kalima se, primjerice, čuva riječ “zašto” dok se u ostalim ugljanskim govorima uglavnom koriste zamjenice “ništo” ili “nište”. Ministarstvo navodi i očuvanje starijih riječi poput dȕšmanin, žȅrjica, žȅip i ćȅšće kantȗn, ali i prisutnost brojnih turcizama.
No kuāļski jazîk nije prepoznat samo zbog svojih jezičnih osobitosti. U odluci se naglašava njegova povezanost s lokalnim identitetom i tradicijom.
“Kaljski govor važan je dio kaljskoga identiteta, čuvar i sredstvo prenošenja običaja, kulture i povijesti Kali”, zaključuje se u obrazloženju odluke.
Od Kalipedije do dječje predstave na kualjskom
Iza službenog priznanja stoje godine lokalnog rada na očuvanju govora, primjerice Kalipedija, mrežni rječnik kaljskoga govora s audiozapisima svih riječi. Kalipedija danas broji oko 3.500 riječi, uz brojne izvedenice i književnoumjetničke tekstove, i potpuno je dostupan.
Projekt je pokrenut 2009. godine na inicijativu Marte Kolege, kojoj su se pridružili Marko Grzunov, Petar Kolega, Marija Rakvin, Moreta Rakvin i drugi suradnici. U sklopu Kalipedije provodi se projekt Kalirama, u kojem skupina mladih lokalnih volontera snima i digitalizira zvučne zapise spontanoga govora mještana Kali svih generacija.
Također, tu je i projekt “Kuāļska besida”, kojim se djecu i mlade potiče na kreativno izražavanje na kaljskom govoru.
Tko će čuvati kualjski jazik?
Proglašenje kulturnim dobrom sa sobom donosi i konkretne mjere zaštite. Među njima su dokumentiranje i znanstveno istraživanje govora, poticanje njegova prenošenja i njegovanja, revitalizacija, uključivanje tema vezanih uz nematerijalnu baštinu u formalno i neformalno obrazovanje te povećavanje njegove vidljivosti u društvu.
Na službenom popisu nositelja kulturnog dobra nalazi se devet lokalnih ustanova i organizacija: Područna škola Kali i matična OŠ Valentin Klarin Preko, Dječji vrtić Srdelica, Narodna knjižnica Kali, Matica umirovljenika Kali, udruge Sveti Pelegrin i Kančulica, Turistička zajednica Općine Kali te Općina Kali.
Njihova je obveza provoditi mjere zaštite kako bi se govor očuvao i nastavio prenositi budućim generacijama.
Tako je govor koji se stoljećima prenosio među Kaljanima dobio i službeno mjesto među zaštićenim kulturnim dobrima Republike Hrvatske.
