Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Za razliku od Talijana dobro je postupio izraelski premijer Benjamin Netanyahu

 
 
Virus Corona iz daljine izgleda kao rođak sezonske gripe. U usporedbi sa crnom kugom ili španjolskom gripom, pa i s ebolom, nije osobito smrtonosan. Djeci prijeti malo, a mnogi ljudi koji su zaraženi pate nešto više od poznatih simptoma prehlade. Opasan je ponajvećma za starije ljude i one koji imaju kronične probleme sa srcem ili plućima. Dobroćudno lice virusa navelo je neke političare da misle kako se oni mogu boriti protiv pregovora, savjetujući svoje ljude protiv histerije i potičući posao kao i obično.
https://i0.wp.com/cdn-prod.medicalnewstoday.com/content/images/articles/321/321030/biowarfare-illustration-under-colored-skies.jpg?w=1155&h=1461
Nedostaci tog pristupa vidljivi su u slučaju Milana u Italiji. U početku je lokalna uprava preporučila socijalno distanciranje, ali onda je gradonačelnik, bez sumnje zabrinut ekonomskim troškovima držanja svih kod kuće ohrabrio ljude da izađu i malo žive. Ponovno su se napunili kafići i restorani. U međuvremenu, bolnice su vjerovale da su pripremljene za najgore. Tada je virus otkrio svoje prijeteće lice. Izbila je eksponencijalna eksplozija slučajeva, brzo je nadvladala medicinski sustav, kojem je između ostalog nedostajao odgovarajući broj respiratora. Za razliku od Talijana dobro je postupio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, prisilio je svakog tko uđe u zemlju da provede dva tjedna u karanteni, zabranio je velika javna događanja i zatvorio škole. Ova strategija usporila je napredovanje virusa. Time je "kupio" vrijeme za pripremu objekata i nabavku potrebne opreme, prije svega respiratora.
 
Virus se proširio usred američko-kineskog trgovinskog rata i općeg usporavanja kineske ekonomije. Da bi se borila s tako velikim izazovom, Kina je morala mobilizirati resurse čitave nacije i njezinih 1,4 milijarde ljudi. Ipak, ti ​​resursi sada su se morali preusmjeriti u borbu protiv epidemije, što će na kraju natjerati kinesko gospodarstvo na "hibernaciju", pa čak i zahtijevati privremeno povlačenje iz svjetske politike. Geopolitičke i ekonomske posljedice mogle bi biti velike u skoroj budućnosti. Stoga je SAD najveći korisnik krize. Usporavanje kineskog gospodarstva nastavit će se i još uvijek nije jasno koliki će utjecaj imati kriza. Bilanca snaga mogla bi se privremeno prebaciti natrag u korist SAD-a. A na drugoj strani su  Kina, Rusija, Iran i Turska. 
 
I sada dolazimo na teren urota. Stvarnih ili izmišljenih prema kojima je virus umjetno napravljen da nanosi štetu Kini. Ruski političar Vladimir Žirinovski tvrdi da su Amerikanci virus "zasigurno" stvorili kako bi ciljali na Kinu. I pukovnik kineskog ratnog zrakoplovstva optužio je američku vladu za puštanje virusa ptičje gripe H7N9 u Kinu kao čin biološkog rata. Suprotna verzija te teorije - da virus Corona potječe iz "programa tajnog biološkog oružja" u Kini i Instituta za virusologiju Wuhan, također je bila široko rasprostranjena na društvenim medijima. Ako virus našteti uglavnom Kini, Peking možda ne će biti voljan prihvatiti da je to prirodna pojava.
 

Vid Hinković

Najutjecajniji muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća

 
 
Ferhad-beg Draga (1873.-1944.) najutjecajniji je muslimanski političar u Sandžaku u prvim desetljećima XX. stoljeća, osnivač i predsjednik političke partije koja je okupljala najveći broj muslimanskog stanovništva na ovim prostorima u tom periodu – Džemijet, i njezin zastupnik u parlamentima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Slikovni rezultat za ferhad-beg draga
Rođen je 1873. godine, u selu Draga (u općini Tutin), kao treći po redu sin uglednog Alije, iz poznate muslimanske porodice Pepić. Prvih godina svog političkog angažmana, u vremenu do kraja Prvog svjetskog rata, Ferhad-beg Draga svoje aktivnosti usredotočuje uglavnom na borbu za ostvarenje vjersko-prosvjetne autonomije, zalažući se za uvođenje materinjeg jezika i latiničnog pisma u školama na području tzv. južnih zemalja (Srbije i Makedonije).  U aktivan politički život tek formirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uključuje se sa partijom Džemijet, koju je, zajedno sa starijom bratom Nedžibom, i osnovao, u Skoplju 17. prosinca 1919. godine.
 
Prve godine postojanja Džemijetom upravlja Nedžib-beg Draga, nakon čije smrti, 1921. godine, vođenje partije, na Drugom kongresu, 1922. godine, preuzima Ferhad-beg, koji se do tada, zbog sukoba sa režimom Kraljevine SHS, nalazio u inozemstvu (u Albaniji prije svega). Zahvaljujući velikom utjecaju kojeg je u tom periodu imao u narodu i velikom ugledu njegovih osnivača, braći Pepić, Džemijet postiže veoma dobre izborne rezultate na parlamentarnih izborima 1920. i 1923. godine, na kojima osvaja 8, odnosno 14 zastupničkih mjesta, postajući na taj način jedna od najznačajnijih parlamentarnih stranaka u cijeloj Kraljevini. U skladu sa osnovnim političkim opredjeljenjem svog predsjednika, Ferhad-bega Drage, glavni akcent u svom političkom radu stranka će u tom periodu dati prosvjetnom i agrarnom pitanju, zalažući se za vjersko-prosvjetnu autonomiju i materinji („nacionalni jezik južnih muslimana”) u školama, te očuvanje vakufske imovine i izuzeće od agrarne reforme begovske zemlje.
 
Politika Džemijeta po pitanju obrazovanja, izražena već od početka rada stranke, formulirana je i u službenom stranačkom glasilu „Hak”, koji u svom serijalu „Današnje potrebe”, iz 1920. godine, donosi tekst u kojem se konstatira da ako država priznaje jedan narod, onda mora priznati i njegovu tradiciju i jezik, jer „kao što nema vlasti bez naroda, tako ne može biti ni vlasti nad narodom, koji nema svoj jezik”. U to vrijeme širom Sandžaka i na području Kosova i Makedonije provodile su se masovne akcije etničkog čišćenja i otvorenog terora prema bošnjačkom, turskom i albanskom stanovništvu. Reagirajući na sva ta događanja, Džemijetovi zastupnici uputili su, veljače 1921. godine, prosvjedno pismo Predsjedništvu Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS. Uz konstataciju da se „u zadnje vrijeme u krajevima i nahijama Kosova, Prizrena, Sandžaka, Skoplja, Ohrida i drugih, svakim danom ubija na stotine djece i žena“, u prosvjedu se jasno ističe da „zulumi nad muslimanskim stanovništvom od strane civilne vlasti prelaze svaku mjeru“ i da se to nikako ne može dovesti „u sklad s osjećajima čovječnosti i humanosti“.
 
Slične ocjene iznošene su i u Džemijetovom stranačkom glasilu „Hak“, koji je, nakon reakcije na paljenje skopske Burmali džamije, 18. studenoga 1924. godine, zabranjen, i time najavljen žestok politički obračun s Ferhad-begom i njegovom strankom, koji će uslijediti u samo predvečerje izbora za novi saziv parlamenta Kraljevine SHS, u veljači 1925. godine. Sve veći ugled koji je Ferhad-beg uživao u širokim narodnim slojevima i promjena u političkoj orijentaciji njegove stranke, u vodećim srpskim političkim strankama toga vremena protumačeni su kao ugrožavanje njihovih političkih pozicija, zbog čega će one, 31. siječnja 1925. godine, u Skoplju, organizirati njegovo uhićenje. Ubrzo nakon toga Džemijet je proglašen antidržavnom strankom i njegov rad je zabranjen.
 
Sa ciljem osiguranja izborne pobjede, na izborima 8. veljače 1925. godine, radikalske vlasti, neposredno prije i na sam dan izbora, provode u Novom Pazaru i okolnim mjestima neviđene akcije zastrašivanja i otvorenog terora nad lokalnim muslimanskim i ostalim nesrpskim stanovništvom, što će im kao rezultat i donijeti pobjedu na ovim izborima. Ferhad-beg Draga na ovim izborima ipak ostvaruje pobjedu u Zvečanskom okrugu i osvaja zastupnički mandat, koji mu, međutim, biva oduzet i protuzakonito poništen. Odlukom tadašnjih vlasti Ferhad-beg Draga je osuđen na 100 godina robije s prinudnim radom, da bi mu, kasnije, kazna bila ublažena na 25 godina, a potom i ukinuta aktom o pomilovanju, kralja Aleksandra Karađorđevića. Usprkos zabrani djelovanja, Džemijet je u muslimanskom narodu i dalje imao veoma značajnu podršku, što se vidi i po izbornim rezultatima na posljednjim parlamentarnim izborima u Kraljevini Jugoslaviji, 1938. godine, kada je, na izbornoj listi „Jereze 2“, jedan od lidera ove stranke u Sandžaku, Aćif-ef. Hadžiahmetović osvojio zastupnički mandat. Lider Džemijeta i jedan od najpoznatijih političkih i nacionalnih figura toga doba Ferhad-beg Draga umire u Đakovici, 2. prisinca 1944. godine.
 

Izvor: monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS 2010.; http://www.sandzakcbs.com/bosnjaci/znamenitelicnosti/ferhad-beg-draga-pepic-1873-1944/

Hrvatski jezik nam je materinski, a govor majčin i mamin

 
 
Ako hrvatski promiče Hrvatsko slovo, zašto ne bi Hrvatski fokus?
Bi li bio bolji stabilni od standardnog hrvatskog?
Bilo bi dobro kad bi svaka Hrvatica imala svoga - šonju.
Bolje je govoriti živim starohrvatskim, nego mrtvim grčkim.
Bolji je dugo uzlazni već naglo silazni – naglasak.
Da nije izvjeeeešće pravilno ne bi ga izmislio bivši predsjednik Sabora.
https://www.glas-koncila.hr/wp-content/uploads/2019/09/00456301_w.jpg
Djelatnici su zapravo suvremeni, moderni  radnici opće prakse.
Dobar je osjećaj što se u demokraciji smije pljuvati i bljuvati.
Dok su domoljubi doma, rodoljubice slobodno rode.
Engleze bi trebalo educirati da nauče koju hrvatsku, ali ne psovku.
Hrvati ne znaju čitati ćirilicu, ni latinicu između redaka.
Hrvatska jezična posla: tajming, mobing, buling, stiling, lizing, sering…
Hrvatski jezik nam je materinski, a govor majčin i mamin.
 
Hrvatski ne će nestati dok se mladi često i rado služe jezikom.
Hrvatski nije grozan kao što je ugrožen.
Hrvatski se obogatio i razvio u hrvatsko-englesko-mađarski.
I Europa zna za našu veliku stranku u kojoj se govori engliš „pipl mas trans…“.
Iako kaže da se za Hrvatsku borio, za hrvatski se ne bi ni pohrvao.
Iako ne znaju učeno hrvatski govoriti, piljarice ne trebaju mrkvu prezentirati.
 
Oma li što u nas što nije transparèntno, definitîvno, izuzètno, promotivno i pósebno?
Imamo vrsta jezičara: jezikoslovci, jezikoznanci, jezikoznalci, jezikoborci, lingvisti, jezikozborci i šatrolozi.
Inačica za „zaveži“ je „kuš!“ ili „ne laj!“
Izgleda da definitivno nije više konačno, već sigurno, vjerojatno, moguće, lijepo, its
Jedni pišu frazeme, drugi govore fraze.
 
Jedino su hrvatske riječi lijepe, učene i razumljive, ako su transparentne.
Je li frazetina vrsta mesa ili jezično blago?
Je li bolje piši kako govoriš  ili govori jer ne znaš pisati?
Je li pravilnije komarce prašiti ili komaricama zaprašivavati?
Jesu li jezičari i novinari suradnici ili suratnici?
Je li političar frazer, a novinar njegov frizer?
 
Jesu li jezična zajednica, bratska zajednica i demokratska zajednica sestre ili sestrične
Jezičari se bave frazemima, a političari frazama.
Jezičarke tvrde da je glasovanje bolje jer dulje traje.
Jezik služi nekima za govor,  nekima za pokazivanje,  a nekima za lizanje.
Kada Grci mogu govoriti mrtvim jezikom,  možemo i mi starohrvatskim.
Kad ćemo konačno dočekati da definitivno opet bude konačno,  a ne poštapalica.
 
Kad su nam već oteli hrvatsko-srpski jezik, a ne daju nam u zamjenu
Kad se služi tuđicama je li pritivac ili intelektualac? hrvatsko-engleski, da barem uvedu čakavsko-kajkavsko-štakavski jezičić.
Kad Hrvati neće hrvatski, to je zgodno za policiju, učitelje i jezikoznance.
Kad vam kažu „dobar dan“ znači da vam žele trenutno.
Kažu da bi dobar Hrvat trebao  dobro znati i hrvatski.
 
Kažu da je najprioritetniji prvi prioritet.
Kažu da hrvatski jezik logično  pripada jezikoslovcima kao zrak zrakoplovcima.
Koja je sljedeća tuđa riječ koju će nam vrli Hrvati uvaliti u govor nakon sačekuše, pijara i suporta...?
Koji nemaju dlake na jeziku da bar imaju drugdje.
Kroatisti pišu standardno,  a književnici  suvremeno, demokratski.
Lako je novinarima kad ih brane i hrane  postojeći i nepostojeći lektori.
 
Majke su nas učile majčinski,  a ove maćuhe nas uče maćuhinski.
Matej je kao slogaš objedinio Mȁte i Máte, te Matije oba spola.
Materinski hrvatski učiti, a majčinski njegovati.
Mladi Hrvatima će prezenter uskoro biti perfekter.
Mladi bi se zagrebački umnjaci mogli uz pomoć BBB  izboriti za engleski ili američki kao budući materinski jezik pod uvjetom da se hrvatski sačuva barem kao gegavački ili esperanto.
 
Na izborima birači biraju, samo izbirači izbiru.
Na radiju možemo slušati kojekakve  reklame,  a na televiziji gledati svakakve antireklame.
Na istoku se još uvijek njeguje  drevni jugoslavonski jezik.
Nadobudni smišljaju domaće riječi u zamjenu za uvozne.
Ne bi ovakav hrvatski,  iako ne znaju za bolji.
 
Ne znamo je li zaista češnjak blagotvoran jer ne daje povratne informacije.
Neki dok plešu ingliš govore engliš.
Neki bi neke promjene makar u pravopisu, ustavu ili očenašu.
Neki dvoje između narodnog i svinjskog jezika.
Neki hrvatski provode,  a neki bi ga sproveli.
 

Martin Jakšić

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 03/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1309 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević