Porezni sustav postavljen 2011., koji je, uz ostale mjere, pokazivao znakove gospodarskog oporavka, srušen je 2012. godine
Mini porezna reforma – 2012. godine ravnomjerno raspoređivanje poreznog tereta a od 2015. povećanje raspoloživog dohotka srednjem sloju građana
Nova tzv. mini porezna reforma, povratak je na početak kada je sadašnja vlast 2012. godine preuzela upravljanje državom. U tri godine gospodarski rast je u minusu. Nakon minusa od 2,2% u idućim godinama padovi su manji (-0,9 minus 0,7%), a novom poreznom reformom od 1. 1. 2015. godine potiče se povećanje potrošnje stanovništva, posredno povećanje BDP-a, što je u stvari vraćanje na početne pozicije prije porezne reforme iz 2012. godine.
Od Linića do Lalovca u propast!
O čemu se radi? Poreznom reformom 2012. godine zadržavaju se tri stope oporezivanja dohotka, 12, 25 i 40%, kako je to bilo i do tada, ali se smanjuje osnovice za oporezivanje – 12% do 2.200,00 25% od 2.200,00 do 8.800,00 i 40% na svotu iznad 8.800,00. Povećava se osobni odbitak sa 1.800,00 na 2.200,00. Do tada se po stopi od 12% plaćao porez na svotu dvostrukog osobnog odbitka, dakle 3.600,00 kuna, po stopi od 25% na svotu od 3.600,00 do 10.800,00 a po stopi od 40% na razliku iznad 10.800,00.
Tada se (2012. godine) u obrazloženju ovih izmjena poreznih osnovica i povećanja osobnog odbitka navodi:
„Ovim Zakonom povećat će se osnovni mjesečni osobni odbitak na 2.200,00 kuna, a osobni odbitak umirovljenika sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna, te će se izmijeniti i porezni razredi na način da će se porezna stopa od 12% primijeniti na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 do 8.800,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno, te bi se u konačnici za porezne obveznike koji ostvaruju bruto plaću u rasponu od 4.000,00 – 8.000,00 kuna, odnosno mirovinu između 5.000,00-7.000,00 kuna, sa jednim uzdržavanim članom, neto plaća/mirovina povećala (a takvih je oko 800.000,00 radnika i obrtnika te oko 200.000 umirovljenika), dok bi se poreznim obveznicima s plaćom/mirovinom iznad tog iznosa plaća/mirovina smanjila, a sve kako bi se porezni teret ravnomjerno rasporedio na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što znači da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veću gospodarsku snagu, a zaštitit će se porezni obveznici sa najnižim primicima. U prilog tome uvodi se i nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000,00 kuna godišnje, kao izvor dohotka od kapitala čiji bi se predujam oporezivao po stopi od 12%. Također, Zakonom se usklađuju odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. Te nastavno tome isti više nije oslobođen oporezivanja.“
Rezultat primjene toga, tada novoga poreznog sustava, kao i drugih zakona donesenih u okviru toga programa (povećanje PDV-a s 23 na 25%, što u tom razdoblju izaziva porast cijena na malo za oko 5% energije do 15% itd.) je da potrošnja pada za oko 5% a BDP za -2,2%. U idućim godinama minusni trendovi se nastavljaju s time da su padovi manji (-0,9, -0,7%). U 2014. godini nema naznaka znatnijeg povećanja potrošnje stanovništva, a investicije ostaju na razinama iz prethodnih godina ili padaju.
Novom poreznom reformom (2015.) stope oporezivanja dohotka su i dalje, 12, 25 i 40% ali se porezne osnovice ne formiraju u visini osobnog odbitka (2.600,00) nego u visini osobnog odbitka iz 2012. godine (2.200,00 kn). Dakle, 12% na 2.200,00, 25% na 11.000,00 i 40% na razliku preko 13.200,00. U obrazloženju prijedloga za donošenje ovih izmjena navodi se slijedeće:
„…promjenom poreznih razreda i povećanjem osobnog odbitka, povećao bi se raspoloživi dohodak tzv. „srednjem sloju građana“ što bi posljedično utjecalo na povećanje potrošnje te se mogu očekivati pozitivna kretanja u gospodarstvu“. Dalje se u obrazloženju za donošenja zakona navodi da se „očekuje… da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za 2 milijardi kuna na godišnjoj razini“.
Usporedbom ova tri porezna sustava, onoga iz 2011. godine, zatim iz 2012. godine, i ovoga novoga iz 2015. godine, na primjeru bruto plaće od 5,000,00 kuna i bruto plaće od 10.000, 00 kuna (tzv. prvi bruto) dolazimo do sljedećih rezultata (pretpostavljamo da je porezni obveznik iz Zagreba i da je samac):
Struktura plaće |
2011. |
2012. |
2015 |
|||
5.000,00 |
10.000,00 |
5.000.00 |
10.000,00 |
5.000,00 |
10.000,00 |
|
Bruto |
5.000,00 |
10.000,00 |
5.000,00 |
10.000,00 |
5.000.00 |
10.000,00 |
Doprinos |
1.000,00 |
2.000,00 |
1.000,00 |
2.000,00 |
1.000,00 |
2.000,00 |
Porez iprirez |
311,52 |
1.276,76 |
254,88 |
1.373,52 |
198,24 |
1.255,52 |
Neto |
3.688,48 |
6.723,24 |
3.745,12 |
6.626,48 |
3.801,76 |
6.744,48 |