Hrvatski Fokus
Znanost

Plin iz škriljca je psihološko oružje

Amerikanci najviše na svijetu proizvode tu vrstu plina

 
 
Plin iz škriljca ne će riješiti opskrbu energijom ni Mađarske, ni Europe, dosadašnji projekti su se s poslovnog aspekta pokazali neuspješnima. Američke zalihe na paradoksalan način doista pritišću cijene prema dolje, no razlog tomu je u prvom redu psihološki.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/01/388dddf9d1c2e53abb3bdeebceea7c8a.620.jpeg
Mađarska je desnica sklepala kompletnu ideologiju od teorije da osujećenje ostvarivanja projekta plinovoda Južni tok ustvari služi interesima Sjedinjenih Država te da priprema izvoz američkog plina iz škriljca u Europu. Prema njihovu objašnjenju, na taj su način povezani slučaj MOL-INA (jedan od uloga kojeg je čiji će biti terminal za ukapljeni plin na otoku Krku), osujećenje izgradnje ruskog plinovoda zaobilaskom Ukrajine i planovi SAD-a o izvozu plina u Europu. Teorija ima svoje manjkavosti u više važnih točaka, a to najbolje znaju oni koji imaju uvid i na mađarski projekt plina iz škriljca u Makóu. 
 
Najvećim proizvođačem plina iz škriljca (neortodoksni zemni plin koji se ne nalazi u kontinuiranim plinskim poljima nego u porama određenih geoloških formacija i na površinu se može izvući samo pomoću specijalnih, skupih tehnologija) smatra se SAD, no trenutačno je još i on daleko od toga da postane izvoznikom plina iz škriljca. S jedne strane iz razloga što je i unatoč sve većem opsegu eksploatacije i SAD tek u ožujku 2014. godine došao do razine da više ne bude prisiljen uvoziti plin, to jest trenutno je u stanju sam opskrbljivati sve svoje potrebe, ali nije izvoznik plina.
 
S druge strane stoga što se plin iz škriljca u sadašnjim tržišnim uvjetima ne može izvoziti na druge kontinente, s obzirom da su njegova eksploatacija i prijevoz vrlo zahtjevni što se tehnologije i novca tiče, to jest taj je plin skup. Prema najoptimističnijim procjenama, eventualno do kraja 2015. godine može nastati teoretska šansa da SAD izvozi plin, no odredište skoro sigurno i tada neće biti Europa. I spominjani terminal za ukapljeni plin na otoku Krku će puno prije početi primati arapski ili afrički plin negoli američki.
 
Na međunarodnom tržištu plina najvažniji faktor pritiska na cijene nije plin iz škriljca nego činjenica da jedan od značajnih uvoznika ranijih godina, SAD, više nije ovisan od vanjskih tržišta. Ustvari plin iz škriljca uopće nije jeftin jer uglavnom dolazi iz većih dubina negoli tradicionalni prirodni plin te ga se iz pora stijena istiskuje frakturiranjem stijena koji postupak iziskuje prilično puno energije. Poznati su pokusni projekti čija je energetska bilanca negativna, to jest za oslobađanje i eksploataciju plina troši se više energije od sadržaja energije eksploatiranog energenta.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2015/01/lebien_aerial.jpg
Često puta je i financijska bilanca deficitarna: 2012. godine u SAD-u je na eksploataciju potrošeno 42 milijarde dolara, dok je vrijednost eksploatiranog plina bila samo nešto veća od 30 milijardi dolara. Glavni razlog tomu je uz skupu tehnologiju činjenica da se polja plina iz škriljca brzo prazne, to jest iz pojedinih se bušotina može eksploatirati znatno manja količina plina od ranije uobičajenog.
 
U državama članicama EU-a koje su gusto naseljene i imaju stroge ekološke regulative znatno je teže doprijeti do zaliha plina iz škriljca negoli u SAD-u, a k tomu su u našoj regiji netradicionalna plinska polja u prosjeku na dubini većoj za jedan i pol puta od onih u SAD-u. To je razlog zašto redom propadaju europski projekti plina iz škriljca. Teoretski u Poljskoj, Ukrajini i Rumunjskoj postoje bušotine iz kojih bi se mogao eksploatirati plin iz škriljca, no znatniji razmjer eksploatacije postoji samo u Poljskoj, a i tamo na svega jednom polju: poljska energetska tvrtka Lane Energy Poland je uz sudjelovanje američkog conoco Philipsa testni pogon pokrenula u kolovozu 2013. godine.
 
Mađarski je parlament u prosincu izglasao izmjenu zakona o rudarstvu kojom su uklonjene sve ekološke i ostale prepreke pred eksploatacijom plina iz škriljca u Mađarskoj. Stručnjaci taj korak povezuju s time da je mađarska diplomacija neformalno već mjesec dana prije službene objave dobila informacije o vjerojatnom padu projekta Južni tok te je stoga plinska zaliha u Makóu naglo dobila na vrijednosti.
 
Predmnijeva se da u okolini toga ravničarskoga grada ispod zemlje postoji zaliha od 1,2 milijardi kubika plina, no riječ je o zalihama koje su najteže dostupne od svih dosada poznatih, a nalaze se na dubini od 6-7 tisuća metara u stijenama vrućim tristotinjak stupnjeva Celzijevih. Iz projekta koji je u fazi istraživanja iz gore navedenog razloga već su se povukli i Exxon i MOL. Trenutačni vlasnik koncesije za neuspjeh je dosada redovito krivio nefleksibilnost tijela za zaštitu okoliša.
 

Miklós Hargitai, Népszabadság, Budimpešta

Povezane objave

“Čarobni metak” moderne medicine

hrvatski-fokus

Anketa: Svaki šesti Nijemac prisiljen ‘preskakati’ obroke zbog krize cijena hrane

hrvatski-fokus

Nijemstvo je antirimsko i antieuropsko

HF

Značajan napredak Hrvatske

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više