Poduzetništvo Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvaruje 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva
Poduzetništvo Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvaruje 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva, s bitnim utjecajem na njegov rast, razvoj ili, pak, zastoj.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija kao šire metropolsko područje s više od milijun stanovnika motor su hrvatskoga gospodarstva, s bitnim utjecajem na njegov rast, razvoj ili, pak, zastoj. Naime, u te dvije teritorijalno bliske županije (Grad Zagreb ima status županije) čije gospodarstvo je obuhvaćeno djelatnošću HGK-Komore Zagreb, registrirano sjedište ima 40.655 poduzetnika – obveznika poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija), što je 39 posto od ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. Kod njih je lani posao imalo 377.246 radnika, a to je 45,4 posto od ukupno zaposlenih u poduzetništvu Hrvatske. U poduzetništvu Grada Zagreba i susjedne Zagrebačke županije ostvareno je 59 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva, uz prihodovanih 365,2 milijarde kuna, što je 2,7 % više nego godinu prije. Više od trećine hrvatskih poduzetnika koncentrirano je na području Grada Zagreba, s njegovim dominantnim udjelom u ukupnim rezultatima poslovanja, primjerice, od čak 52,8 posto u ukupnom prihodu. Na županijskoj rang ljestvici daleko ispod je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 6,3 posto, a odmah iza nje slijedi Zagrebačka županija, uz dosegnutih 6,2 posto udjela u ukupnom prihodu hrvatskog poduzetništva, što metropolsko područje čini gospodarski još snažnijim u odnosu na ostatak Hrvatske.
Primat tercijarnog sektora
Promatrano s aspekta ukupnih prihoda kao pokazatelja opsega poslovnih aktivnosti, najveći doprinos njihovom ostvarenju u metropolskoj regiji dolazi iz sektora trgovine, u okiviru kojeg posluje i najveći broj poduzetnika pa se tako trgovinom u Gradu Zagrebu bavi 27 posto, a u Zagrebačkoj županiji njih 29 posto od ukupnog broja poduzetnika u tim teritorijalnim jedinicama. Po broju poduzetnika u Gradu Zagrebu drugorangirane su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (22,1%), a na trećem mjestu je građevinarstvo (9,2%) iza kojeg slijede prerađivačka industriji (8,9%) te informacije i komunikacije (7,8%) kao djelatnost u sve većem usponu. U Zagrebačkoj županiji, pak, nakon trgovine, najviše je poduzetnika zastupljeno u prerađivačkoj industriji (18,3%), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (12,8%) te građevinarstvu (11,8%). Poduzetnička aktivnost metropolske regije ukazuje na dominiranje tercijarnih djelatnosti kao posljedice dugogodišnjeg procesa deindustrijalizacije koji se danas pokušava preokrenuti u reindustrijalizaciju, s manje ili više uspjeha.
Struktura ukupnog prihoda
U strukturi ukupnoga prihodapoduzetništva Grada Zagreba trgovina sudjeluje s 37,9%, a slijedi prerađivačka industrija s udjelom od 19,8 posto te djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija čije je udjel u ukupnom prihodu zagrebačkog poduzetništva 9,3 posto. Niz nastavljaju djelatnost informacija i komunikacija s udjelom od 7,4 posto, građevinarstvo s udjelom u ukupnom prihodu od 5,5 posto, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti uz udjel od 5,2 posto te prijevoz i skladištenje s 4,1 postoudjela u ukupnom prihodu poduzetnika Grada Zagreba. U tih sedam djelatnosti ostvareno je 89,2 posto ukupnog prihoda poduzetništva Grada Zagreba, dok ostale djelatnosti imaju udjele manje od tri posto. Na razini ukupnoga prihoda poduzetništva Zagrebačke županije, prvorangirana je trgovina s visokih 49,4 posto udjela, a na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 29,8 posto, dok je trećerangirana djelatnost prijevoza i skladištenja s udjelom u ukupnom prihodu poduzetništva Zagrebačke županije od 8,0 posto, a slijedi građevinarstvo s udjelom od 4,1 posto. Te četiri djelatnosti ostvaruju 91,3 posto ukupnog prihoda poduzetništva Zagrebačke županije.
Što se pak zapošljavanja tiče, u poduzetništvu Grada Zagreba prednjači trgovina s udjelom od 25,8 posto, a drugo rangirana je prerađivačka industrija s 16,4 posto zaposlenih, dok je na trećem mjestu djelatnost prijevoza i skladištenja u kojoj je 9,4 posto od ukupno zaposlenih u poduzetništvu Grada Zagreba, iako je njezin udjel u broju poduzetnika tek 2,6 posto. Na području Zagrebačke županije prve tri djelatnosti po broju zaposlenih su prerađivačka industrija s udjelom od 37,1 posto, trgovina s 29,3 posto te građevinarstvo s 8,6 posto udjela u ukupnom broju zaposlenih u županijskom poduzetništvu.
Potencijal metropolske regije čine poduzetnici investitori i izvoznici
Unatoč često spominjanom nepovoljnom poslovnom okruženju, poduzetnici Grada Zagreba i Zagrebačke županije uglavnom uspješno savladavaju sve prepreke, što pokazuju i financijski rezultati. Njihov je zajednički udjel u ukupnoj dobiti razdoblja na razini Hrvatske lani bio 59,1 posto, uz ostvarenih 20,5 milijardi kuna, a u investicijama u novu dugotrajnu imovinu, kao razvojnom pokazatelju, dosegnut je udjel od 53,6 posto, pri čemu je vrijednost ulaganja bila 20,3 milijarde kuna. Status poduzetnika investitora imalo je ukupno 8330 poduzetnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a oni čine 40,7 posto poduzetnika investitora u Hrvatskoj. Na razni područnih gospodarstava njihovi udjeli su nešto veći od 20 posto. Povećan je i broj zaposlenih, u poduzetništvu Grada Zagreba za 0,7 posto, a Zagrebačke županije za 3,8 posto. Porast je zabilježen i kroz financijske pokazatelje, pa su ukupni prihodi poduzetnika Grada Zagreba bili veći za 2,1 posto, a dobit nakon oporezivanja za 20,9 posto, pri čemu je od ukupnog broja zagrebačkih poduzetnika njih 21.996 odnosno 64,1 posto poslovalo s dobiti. Poduzetnici Zagrebačke županije povećali su ukupne prihoda za 7,5 posto a dobit nakon oporezivanja porasla je za 24,5 posto, pri čemu je od ukupnog broja županijskih poduzetnika njih 4.466 odnosno 70,7 posto poslovalo s dobiti. Zapaženi su i izvozni rezultati, ostvareni kroz poslovanje ukupno 7.326 poduzetnika šireg metropolskog područja sa statusom izvoznika, uz dosegnut izvoz od 50,3 milijardi kuna prihoda, te smanjenje trgovinskog deficita, barem na razini zagrebačkoga gospodarstva.
Birokratske kočnice
Rezultati poduzetništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije ohrabruju i otvaraju novu perspektivu prema gospodarskom boljitku, no kako i poduzetnici ističu,.na tom putu ima previše birokratskih kočnica i parafiskalnih nameta te hrpe papirologije, a u svemu tome,pritisnuti sa svih strana, oni trebaju zaraditi za plaće, poreze i sve ostalo, žele li opstati na tržištu. Otvoreno o tome govorili su i na nedavno provedenim skupovima koje je pod nazivom Ususret poduzetništvu organizirala zagrebačka gospodarska komora kako bi čula njihove probleme, potrebe i prijedloge za suradnju intitucije i poslovne zajednice. Poduzetnici su pozitivno ocijenili izlazak institucije na teren, kao pretpostavke obostrano bolje informiranosti, no mnogi su tada istaknuli potrebu većeg utjecaja Hrvatske gospodarske komore na donošenje zakona iz sfere gospodarstva i njezinog lobiranja za interese poduzetnika, jer svaki novi zakon, rekoše poduzetnici, još više zakomplicira i tako teško poslovanje. Komentari su obuhvatili iprobleme oko ostvarivanja tzv. poticajnih mjera u praksi, uz opasku da administrativne barijere u vidu različitih propisa otežavaju provedbu poduzetničkih inicijativa. Poduzetnici traže pojednostavljene uvjete poslovanja i manje porezne presije, a ako su oni ti pokretači rasta i razvoja, logika nalaže da ih se podrži, ne samo na riječima, čega ne nedostaje, nego i kroz primjeren i poticajan pravni okvir.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više