HrvatskaKapetan broda by HF07/10/2015 Pleme naših sokolića Nije dugo još do dana birat novog kapetana Lađi, što no brzo tone, kojoj tužna zvona zvone Javljajući plačnim glasom – Spašavaj se zadnjim spasom. Bit će opet ista mora oko vlasti i izbora, Bit će trke, zbrke, frke, objesit će netko brke. Bit će pustih obećanja, časnih riječi – i laganja… Takmiče se sijedi, mlađi, za kormilo jednoj lađi. Ne birajmo kapetana s nepoznatih tuđih strana, Čije noge k strancu hode, koj’ ne voli naše vode; Nit’ birajmo komunjara u kom drijema zmija stara – Licemjera i dvokrpu… Mi trebamo Milu Prpu Il’ Pavunu, Hazler’, Čića, Vidovića, Planinića, Il’ biskupa Bogovića – pleme naših sokolića – Ljude koji povijest pamte, koj’ ljubavlju za Dom plamte, Misle glavom trijezno, zdravo, čine što no Bogu pravo. Imamo ih punu vreću, a navraga i nesreću Proberemo propast sebi; i tko onda reko ne bi Kraj očiju da smo slijepi, jer nam pamet duh ne krijepi. — O moj rode, vrli rode, tuđinske nam prijete vode, Lađa naša iz Irana, ljepotica sa Jadrana Izdisajem zadnjim stenje, nasuk'la se na kamenje. Spasimo je ljudi mili, pređi nam je ostavili; Još ju krasi dična slava, kruna kralja Tomislava. Tražimo si kapetana, domoljuba – Frankopana, Onog tko će mudro slovit k luci mira željno plovit. Grabi vesla rode slavni, nek zaori klik pradavni: Lađo naša, Domovino, stare slave djedovino, Tvoje uvijek toplo krilo, ocu, sinku, sveto bilo! Marija Dubravac, Brisbane