Godine 87. prije Krista počeo je armensko-partski rat koji je završen 85. godine potpunim porazom Partije
Tigran II. Veliki (140. pr. Kr. – 55. pr. Kr.) je sin Tigrana I., mlađega sina Artašesa I., osnivača dinastije Artašesida. U mladosti Tigran je bio dugo vremena talac na dvoru kralja Mitridata II. Partskoga. Godine 95. pr. Kr. bio je pušten na slobodu, davši 70 plodnih dolina na sjeveroistoku Irana. Čim je stupio na prijestolje, počeo je širiti svoje kraljevstvo. U 93. pr. Kr. pripojio je Armeniji pojedine dijelove Kapadocije (istok Male Azije,), između 91. i 87. pr. Kr. u sastav Armenije su ušli Virk (Gruzija) i Agvank (kavkaska Albanija). Tigran II., zauzevši te zemlje, počeo je pripreme za rat s najvećim svojim suparnikom – Partijom (antička iranska država). Godine 87. pr. Kr. počeo je armensko-partski rat koji je završen 85. god. potpunim porazom Partije.
Tigran II. sklopio je ratni i politički savez s pontskim kraljem Mitridatom VI. Europatom (134. pr. Kr. – 63. pr. Kr. (Pont na južnoj obali Crnoga mora), oženivši se njegovom kćerju.
Nakon zauzeća Partije Tigran je poduzeo pohod protiv seleukidskoga kraljevstva (državna jezgra – Bliski istok), zauzevši Antiohiju. Grad Antiohija na rijeci Oront (danas grad Antakyja u Turskoj) postao je jedna od prijestolnica Armenije (druge prijestolnice su: Tigranakert i Artašat). Uzged budi rečeno da su kasnije u Antiohiji Kristovi učenici prvi put nazvani – “kršćani”. Seleukidska država je pala u tom ratu i prestala je postojati. Godine 83./84. dijelom Tigranove kraljevine postalo je i nabatejsko kraljevstvo (Nabateja je bila država na području današnjega Jordana, Izraela, Sirije i Saudijske Arabije) na morskoj obali Crvenoga mora. Koncem 80-ih godina pr. Kr. Armenija je postala najveća država Bliskoga istoka na području Mezopotamije, Cilicije, Sirije i Kapadocije.
Tigran je nadgledao sve važne trgovačke puteve iz Indije i Kine u Europu. Ali njegov savez s Mitridatom VI. doveo je do rata s Rimljanima. Godine 69. pr. Kr. Tigranova je vojska pretrpjela poraz blizu Tigranakerta od rimskoga vojskovođe Lukula (118. pr. Kr. – 56. pr. Kr.). Godine 66. pr. Kr. rimski voskovođa Gnej Pompej (106. pr. Kr. – 48. pr. Kr.) krenuo je u rat protiv Tigrana i opsjedao ga je u Artašatu (Artaksati).
Tigran je bio prisiljen predati se i napustiti sve svoje posjede izvan Velike Armenije, dobivši naslov “prijatelja i saveznika rimskoga naroda”. Umro je Tigran II. 55. pr. Kr. Armenija je u doba vladavine Tigrana Velikoga (95. – 66. pr. Kr.) bila jedna od najvažnijih kraljevina na području između Crnoga mora, Sredozemlja i Kaspijskoga jezera.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više