Vlast u Srbiji vrlo dosljedno ignorira hrvatsku zajednicu

Bunjevački Hrvati su u svim područjima povlašteni

Hrvatskog intelektualca i književnika, kulturnog aktivista i političara, iz susjedne Vojvodine, Tomislava Žigmanova, bunjevačkog Hrvata rodom iz Tavankuta, susreli smo na nedavno održanom znanstveno-stručnom skupu o Domovinskom ratu u Osijeku. Znamo ga kao ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a odnedavna i kao predsjednika Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata, jedine političke stranke naših sunarodnjaka u Republici Srbiji.

• Što se događa s radijskim programom na hrvatskom jeziku u Subotici?

– Na Radio Subotici više ne postoji program na hrvatskom jeziku, a bilo ga je svakodnevno tri sata. Program je pripremalo četvero stalno uposlenih novinara. Toj radijskoj postaji osnivač je bila (subotička) Gradska skupština, no slijedom neuspjelog procesa privatizacije, ona je ugašena. Time je prestao s radom najdugovječniji, najopsežniji i najkvalitetniji radijski informativni program na hrvatskom jeziku. Hrvati su postali najveći gubitnici jer privatne radijske postaje, koje djeluju u Subotici, emitiraju cjelodnevni program na srpskom i mađarsko jeziku. To je bio jedini radijski program koji su imali Hrvati u Vojvodini, koji je bio iole ozbiljniji. Hrvatima su preostale jedino tjedne emisije na hrvatskom jeziku koje emitiraju Radio Sombor i Radio Bačka u Baču. Nije sporna odluka države o privatizaciji lokalnih medija, ali je ona trebala osigurati cijeli niz mehanizama, institucionalnih okvira i financijskih sredstava da se programi koji su postojali na manjinskim jezicima, na neki način, sačuvaju. Kada je riječ o pristupu radijskom mediju, Hrvati u Vojvodini smatraju se zakinutima. Situacija na novosadskoj pokrajinskoj televiziji nešto je bolja, ondje Hrvati imaju svaki dan po 15 minuta informativnog programa te još dva puta tjedno po pola sata nekakvog mozaičnog programa. No, da bi se razumjelo u kakvoj se podređenoj situaciji nalaze Hrvati u Vojvodini, važno je naglasiti kako druge etničke manjine, koje taj status baštine još iz vremena bivše države, imaju neusporedivo razvijenije i opsegom bogatije programe na novosadskom radiju i televiziji te mreži lokalnih postaja.

• A kakav medijski status uživaju oni Bunjevci koji niječu svoj hrvatski identitet?

– Oni imaju svoje informativne programe na tzv. bunjevačkom jeziku. No, to je smiješno. Mahom je to na standarnom srpskom jeziku, uz poneku riječ na ikavici. Oni, istina, nisu zastupljeniji u eteru više od nas, i iz razloga što ih ima pet puta manje od nas. Ono, u čemu su oni povlašteni jest neusporediva razina državne potpore i političkih gesta. Kada mi Hrvati organiziramo svoje svetkovine, mi nikada ne dobijemo više od pomoćnika gradonačelnika, a svaka veća njihova manifestacija prolazi uz nazočnost predsjednika republike ili nekog od ministara.

• Kako je živjeti pod vlašću bivših radikala u Srbiji?

– Ne možemo ne primijetiti, naročito kada je riječ o retorici, otklon od politike koju su zagovarali raniji radikali. Iako su neki pomaci, u sferi političkog diskursa, nesvakidašnji, pitanje je je li cjelokupna struktura Srpske napredne stranke spremna za promjenu političke prakse. S druge strane, jedan od deficita sadašnje vlasti je vrlo nesenzitivan odnos prema manjinskom pitanju, i to ne samo kada su u pitanju Hrvati. Dakle, stvar je vrlo ambivalentna, tek će vrijeme pokazati koliko su naprednjaci spremni za iskorake. Ono što je vrlo zanimljivo je da ni jedan predstavnik Vučićeve stranke nije do sada bio u prilici komunicirati s hrvatskom zajednicom. Mi nemamo svoje zastupnike u parlamentu, nema institucija, stalne komunikacije s vlastima, niti sudjelujemo u donošenju odluka… Ne treba zaboraviti da je Tomislav Nikolić, prije dvije godine, eksplicitno ustvrdio da Bunjevci nisu Hrvati nego zasebni južnoslavenski narod, što smatramo više nego nedopustivim jer je institucija predsjednika republike posljednja instanca koja se treba miješati u identitetske sporove. Geste su to i poruke koje tište Hrvate u Vojvodini.

• Je li pogoršanje bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije glede izbjegličke krize pogoršalo klimu prema Hrvatima u Vojvodini?

– Naravno. Položaj, klima, ambijent u kojem živimo izravno ovisi o stanju međudržavnih odnosa. Ako imate napetost, onda se ispred nas jasnije ističu negativne značajke. Imate veći strah ako na naslovnici nekog lista vidite da se hrvatski premijer Zoran Milanović pojavljuje s pola lica kao Ante Pavelić. Objavio je to Informer. Sigurno je da to nije prostor u kojem se vi možete osjećati lagodno. Posve je drukčije kada postoji neka pozitivna gesta…

Draško Celing, Glas Slavonije