Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (1)

Od doseljavanja do danas

 

 

Schruiff, Franjo, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe” u: Karall Kristina: Gradišćanskohrvatski glasi – Sprachkurs Burgenlandkroatisch, Weitra 1997 (Bibliothek der Provinz), I. dio.

Gradišćanske Hrvate su naselili u 16. stoljeću u graničnom prostoru med današnjom Austrijom, Ugarskom i Slovačkom. Jezgra ondašnjega naseljavanja bilo je područje današnjega Gradišća i istočni dio Dolnje Austrije.Danas u ti kraji prema pojedini procjena živi otprilike 50.000 do 60.000 ljudi sa znanjem hrvatskoga jezika, većina njih u današnjem Gradišću i u Beču. Tim su Gradišćanski Hrvati i Hrvatice brojčano najveća priznata narodna grupa u Austriji.

“Stara domovina” Gradišćanskih Hrvatov leži u graničnom prostoru med današnjom Hrvatskom i Bosnom-Hercegovinom.

·         Kronološki pregled

·         Hrvatska sela

·         Zemljopisna karta

·         Uzroki i preduvjeti za naseljenje hrvatskih kolonistov

·         Otpor protiv naseljavanja

·         Faza konsolidacije

·         Reformacija i protureformacija – Rodjenje književnoga jezika

·         Kulturni i jezični razvitak

·         Pokušaji madjarizacije

·         Gospodarstvo i socijalna struktura

·         Tendencije asimilacije u Austriji

·         Politički raskol narodne grupe

·         Staleška država i Treti Rajh

·         Druga republika

·         Obnovljenje Gradišća

·         Stranačkopolitička konfrontacija po 1955. ljetu

·         Odseljavanje i važnost Beča za Hrvatice i Hrvate iz Gradišća

·         Folklor kot točka identifikacije

·         Kulturni i jezični preporod

·         Zakon o narodni grupa – Hrvatski službeni jezik

·         Dvojezični natpisi u javnosti

·         Mediji na hrvatskom jeziku

·         Dvojezičnost u naobrazbi

·         Noviji razvitki u politiki

·         Savjet za hrvatsku narodnu grupu

·         Opširnija literatura

 

Uzroki i preduvjeti za naseljenje hrvatskih kolonistov

 

Gospodarska kriza na koncu sridnjega vijeka, različne epidemije i bojni pohodi Turkov u ljeti 1529. i 1532. opustošili su velik dio ondašnjih zapadnougarskih krajev. Ta činjenica je stvorila preduvjet za naseljenje hrvatskih kolonistov. Akcije preseljavanja su organizirali feudalni gospodari (pred svim velikaške obitelji Nádasdy, Erdödy i Batthány), ki su imali posjede i u zapadnoj Ugarskoj i u sredinski dijeli Hrvatske. Zbog širenja Osmanskoga carstva na Balkanskom poluotoku činilo se je zemljišnim gospodarom sigurnijim preseliti kmete iz svojih južnih posjedov u zapadnougarske kraje. Ulogu su igrala i strateška razmišljanja. Jugoistočno od glavnoga grada Beča morala se je u interesu i opskrbe i obrane očuvati funkcionalna seljačka infrastruktura.

Po oprezni procjena preseljeno je u 16. stoljeću oko 20.000 do 60.000 hrvatskih kolonistov na područje današnjega Gradišća, u jugoistočni dio Dolnje Austrije, u dijele zapadne Ugarske, južne Moravske i južne Slovačke. U nekoliko navratov su se kretale na sjever mase organizirano preseljenih pomišane s množinom biguncev, kot nam povidaju očuvane naredbe grofa Batthánya iz ljeta 1532.

 

Prve slijede hrvatskih doseljenic i doseljenikov moremo najti oko 1515. ljeta u urbari (popisi zemlje i dać) Željezanskoga kotara. U 16. stoljeću sačinjavali su hrvatski kolonisti oko 30 procentov stanovničtva. Najvećim dijelom su doseljeniki bili seljaki, no bilo je i duhovnikov, rukotvorcev, tršcev i predstavnikov nižega i sridnjega plemstva. Poseban pravni status imali su Vlahi, naseljeni u 13 općin na južnom rubu Kisečke gore u Bortanskom kotaru. Oni govoru posebnim narječjem. Vlahi su bili obvezani na vrlo niske daće, a od tlake su bili oslobodjeni. Gospodske obitelji Batthány i Erdödy su im povjeravali vojne i policijske dužnosti. Za razliku od drugih seljakov bavili su se intenzivnim pašnim gospodarstvom i razvitim trštvom blagom i vunom med Štajerskom, Dolnjom Austrijom, Ugarskom i Bosnom.

 

(Nastavak slijedi)

 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr