Zadrani su ponudili predaju grada uz uvjet da sačuvaju svoje živote
Čekalo se da stignu svi brodovi. Kako se se pred Zadrom skupila čitava flota, razbijen je lanac na ulazu u luku i počela je opsada. Iako su Zadrani izvjesili na zidove i križeve, a poslanstvo hrvatsko-ugarskog kraljaEmerikamolilo križare da ne diraju grad, ništa nije zaustavilo duždevu želju za osvajanjem Zadra. Ta želja bila je ravna bolesti. Lakše će u grob poći sa spoznajom da je napokon pokorio Zadar, govorio je svima, svakome i svuda. Kako međutim nisu imali dovoljno novaca, prihvatili su prijedlog dužda Henrika Dandola da osvoje Zadar i tako podmire dug. Mornarica je došla do Pirana, Trsta i Muja, te ih prisilila na pokornost duždu. Potom su stigli pred Zadar i opsjeli ga. Grad se ubrzo predao, a križari su pljačkali, silovali, palili i ubijali po gradu, a ni crkve nisu poštedili
Budući da su bili preslabi za otpor tolikoj vojsci, Zadrani su ponudili predaju grada uz uvjet da sačuvaju svoje živote. Kada im dužd na te uvjete nije htio dati odgovor bez savjetovanja s križarskim vođama, s kojima je i pošao na dogovor, neki od vođa križara odgovorili su zadarske poslanike od predaje, pa ih dužd više nije zatekao kada je htio prihvatiti uvjete predaje. Smišljujući nove i nove uvjete i poduvjete predaje. K tome se umiješao i poslanik pape Inocenta III.koji je u njegovo ime zabranio napad na kršćanski grad, međutim sve je bilo uzalud. Uzaludna je bila i kletva izrečena na sve one koji krenu na krščanski Zadar. Dužd Dandolo je započeo sa žestokom opsadom koja je trajala dva tjedna, a potom su križari počeli bušiti gradske zidine.
Čim je križarska rulja provalila u kršćanski grad 18. studenog počela je sa nezamislivo i ljudskome mozgu nepojmljivo, strašnim pokoljem i pljačkom. Većina zadarskih građana pobjegla je u Nin i Biograd, bez igdje i ičega sa živom glavom na ramenima gdje su pokušali započeti novi život, stalno okrečući glavu prema Zadru, i vrteći u nedoumici njome, ne vjerujući i dalje da im se dogodilo to što im se dogodilo. Kada bi suze imale moč koju novac ima (Miloš Crnjanski – Roman o Londonu).
Po osvajanju grada Mlečani se tek tako nije napuštao grad. Dogovoreno je da se grad podijeli na dva dijela – mletački i križarski, te da se u njemu prezimi i na proljeće krene prema Carigradu. Kralj Emerik uzaludno je molio papu da natjera francuske barune da mu vrate grad. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju i pljački Zadra i nemoćno im prijetio ukoliko i dalje budu uništavali grad. Tražio je i zakletvu od križara da više neće upadati u kršćanske zemlje, ali je sve to bila uzaludna opomena. Kada su 1203. Aleksijevi posalnici počeli nuditi velike nagrade za pohod na Carigrad, križare više nitko nije mogao zadržati u Zadru. Dužd je prije napuštanja grada dao srušiti zidine uz more i pojačati one s kopnene strane, kako bi ga lakše branio u slučaju borbe s hrvatsko-ugarskom vojskom, stavljajući mletačka obilježja posvuda gdje im je i gdje nije mjesto. Što je samo isklesani lavova dopremljeno u Zadar, a i tu u samome gradu klesani su novi, klesari su imali pune ruke posla i nije se žalilo i škrtarilo na njima. Dovođeni su i mnogi drugi radnici sa svih strana uz bogate nagrade vični radu u kamenu, za nove zidine i utvrde prema zaleđu.
Dvanaest križarskih vođa potpisalo je ugovor s carevićem Aleksijem, no neke su križarske vođe napustili Zadar i stavili se na stranu hrvatsko-ugarskog kralja. Križarska se vojska gotovo posve razišla, pogotovo kada su potrošene zalihe hrane u opljačkanom Zadru. I kada se više nije imalo što opljačkati, porušiti, zapaliti. Pri oslobođenju grada od preostalih križara najveću ulogu odigrao je tada najmoćniji hrvatski velikaš Domald koji je1204. izabran za zadarskog kneza. S obnovom vlasti hrvatsko-ugarskog kralja, grad postupno oživljava i u njega se počinje vraćati staro stanovništvo. Pretpostavlja se da je Domald nastojao i pomagao oko izgradnje Novog Zadra, tj. Biograda u koji su prebjegli brojni Zadrani. No, po njihovom povratku u Zadar, Biograd je dobio naziv Stari Zadar i to se ime u talijanskom obliku Zara Vecchia održalo do danas.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više