Hrvatski Fokus
Uvodnik

Hrvatska napokon ima “stručnu” vladu!

Mladi ljudi na čelu ministarstava

 
 
• Napokon smo dobili imena novih ministara. Uglavnom se radi u širokoj javnosti manje poznatim ljudima. U petak je dan kada će biti predstavljeni i potvrđeni u Hrvatskome Državnom Saboru. No, to ne znači da je sve gotovo i da će sada početi s radom. Prema ponašanjima i izjavama u četvrtak Zorana Milanovića, nekih njegovih ministara i dežurnih medijskih provgokatora, bit ću tu i nesuglasica. Milanović, Ranko Ostojić i kompanija ne će se tako lako povući iz Banskih dvora i svojih ministarstava, držeći se one da priznaju samo sud svoje Partije. Među novim ministrima većina je mladih ljudi od kojih neke poznajem, a ima onih koje nisam upoznao, pa čak dosad niti čuo za njih. Kako se je u Hrvatskoj proteklih godina od raznih kritičara moglo čuti da nas može spasiti samo „stručna vlada“, sada ćemo imati priliku to vidjeti i u praksi. Sigurno je od ponuđenih kandidata na čelu ministarstava bilo boljih i „stručnijih“, ali ovaj veto sustav „koalicijsko-suradničkog“ izbora tražio je kompromise kako bi sve tri strane (Most, Domoljubna koalicija i mandatar) bile zadovolj(e)ne. Na taj način dobili smo ono što smo dobili, a kako će to biti u praksi funkcionirati ponajviše će ovisiti o sposobnosti upravljanja novoga predsjednika Hrvatske vlade Tihomira Oreškovića. Želimo mu puno rada, ustrajnosti, upornosti i sreće.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/61185040.jpg
Tihomir Orešković tijekom predstavljanja javnosti ministara nove Hrvatske vlade
 
• Činjenica je – prema najavama iz nove vlasti – Hrvatska ne planira nikakve nove poreze za planirano smanjenje proračunskog deficita od otprilike 4,5 milijardi kuna, što je jako važno i pohvalno.
 
• Kada sam prvi puta na dalekovidnici vidio novoga rektora zagrebačkoga Sveučilišta Damira Borasa, nekako mi je bio čudan. Tek kasnije sam saznao da je on kao sin hercegovačkog Hrvata i korčulanske Hrvatice biskup, i to starokatolički. Sve me je to dodatno zainteresiralo za tog čovjeka. Sjećam se njegova pompozna ustoličenja u togama i akademskim kapama do HNK-a i natrag, kada je toga dana progovorio bilo mi je jasno kako ovaj čovjek nema puno veze s hrvatskom stvarnošću. On živi svoj svijet. Da je tako – i da sam možda i u pravu – njegovo najnovije dodirivanje pitanja ćirilice u hrvatskome obrazovnom sustavu pomalo me uvjerava u to. Nepobitna je istina da je ćirilica i hrvatsko pismo, ali nakon srpske agresije od 1990. godine i svekolike srpske tiranije od 1918. do krvavoga razlaza i raspada Jugoslavije, ćirilica ima „boju“. Ima i treći, dodatni element ili razlog njezine, ćirilične boje, a to je Milanovićevo nasilno postavljanje ploča i na ćirilici u Vukovaru, gradu junaku. Ako i izuzmemo ili zaboravimo prva dva razloga – srbijanska tiranija i ćirilična JNA agresija na Hrvatsku i Hrvate u BiH – ovaj treći, vukovarski, trebao bi biti barem nekakav razlog da naš rektor ne krene ovim neoznačenim krvavim stazama. Čitam iznenađenje jedne Borasove rođakinje, koja živi i djeluje u SAD-u i koja nikako da shvati što se to događa s našim rektorom. Ona smatra da mu je to podvaljeno, dok ja smatram da je njegov mentalni sklop konstruiran tako da ima jako malo dodirnih točaka sa stvarnim stanjem, vremenom i prostorom u kojem se krećemo i živimo. Tek uvidom u povijest Starokatoličke crkve, koja je utemeljena u Hrvatskoj 1922. (prema drugim izvorima 1923.) vidljivo je odakle vazduh duva. Ovu su crkvu osnovali oni koji su od 1918. progonili, ponižavali i osiromašivali Katoličku Crkvu u tadašnjoj Kraljevini SHS. Starokatoličku su crkvu osnovali oni koji su zabranili Katoličku Crkvu do Drugoga svjetskog rata, podržavali razne urukale koje su izmišljali i bogato financirali u Beogradu u pokušaju da štoviše oslabe i razjedine u to vrijeme jako siromašnu Crkvu u Hrvata. I zato jedan takav orjunaški, tj. velikosrpski akt, nikako ne smijemo smetnuti s uma kada danas, gotovo stotinu godina kasnije, gledamo u svijetlu crnih toga i kičastoga jezika.
http://www.srednja.hr/Photos/Osobe/Boras_Damir%20(15).jpg
Damir Boras
 
• Razne reakcije raznih ljudi, koji uglavnom govore da je ćirilica samo pismo, nisu važne, ali govore više od onih koji problem razumiju. Tako zastupnik Mosta Miroslav Šimić kaže: „Ja – kada sam bio školarac – jedan mjesec sam imao latinicu, a jedan mjesec ćirilicu“, što znači da je iz BiH. Predsjednik Srpskoga kulturnog društva „Prosvjeta“ Čedomir Višnjić, onaj koji je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i okupaciju njegova rodna Korduna vikendom posjećivao svoju subraću agresore, očito je došao na svoje: „Živim zadnjih godina u Zagrebu i Hrvatskoj i kada sam pročitao ovaj naslov u novinama, osjetio sam ugodnu toplinu“, guguće naš Čedo i dodaje: „Moja prva reakcija jest zahvalnost gospodinu rektoru Borasu na tome što je rekao i što je poželio ovoj zemlji, čak neovisno o tome hoće li akcija uspjeti. Ja sam naravno 'za' u bilo kakvom obliku, čak i u fakultativnom – a u današnjem stanju školstva po prilici znam što znači fakultativno. Vjerujem u važnost nečega takvog, ma koliko bio krajnje trezveni (hrv. trijezni, op. M.M.) realist u procjeni mogućnosti i u procjeni iskrenog društvenog htijenja za nečim takvim“. I politički analitičar Žarko Puhovski došao je na svoju. Puhovski je Borasa nazvao „lukavom lisicom“, što nikako ne stoji.
 
• Novi šef Hrvatskoga (Državnog) Sabora akademik Željko Reiner malo je pogriješio kada je pred njemu u cijelosti nenaklonjenim medijima, rečeno riječima jugo-novolistaša Denisa Romca, naivno rekao kako nema smisla raspravljati u zgradi na Trgu Svetoga Marka 6. Nikako nije smio tako postupiti. A zašto? Zato što je za dva dana pogriješio kada je odustao od prijašnjega nauma i otkazao zasjedanje u srijedu. Da je tako postupio, ne bismo bili izloženi nepotrebnom, ali i jedva dočekanom napadu raznih jugića, stazića, tahirovića, bauka, beusa, stazića, jugovića, grbina…
 
• Ugledni kolumnist riječkoga Novoga lista, Denis Romac, u skladu s jugo politikom ovoga lista, kojega je Frano Supilo osnovao zadnje godine XIX. stoljeća, 1900., hrvatske branitelje pogrdno naziva „šatorašima“. Osim branitelja, vrijeđa i seljake. »Među šatorašima i seljacima vjerojatno je namjerno stvoren dojam da mogu utjecati na izbor buduće vlade, ali samo zato da bi premijer mogao posve samostalno mešetariti u resorima od njegova 'posebnog interesa'«, piše Romac o braniteljima i seljacima. Ide Romac dalje pa vrijeđa i nas, naše, istina i na žalost rijetke domoljubne medije, nazivajući nas  „marginalnim ultradesničarskim medijima, društvenim mrežama i političkom desnicom“, dok svojim lijevim jugo-medijima tepa: „mainstream mediji“.
 
Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Europske pučke stranke, preuzela je inicijativu za oživljavanje neformalne skupine „Prijatelji Makedonije”. Njezinom su se potezu snažno usprotivili grčki kolege u EP-u, što je dokaz da je Marijana i ovaj puta u pravu.
 
• Iz dana u dan pitaju me ljudi što je to s papom Franjom. Posebno im nije jasno zašto pita jastrebove i osvjedočene neprijatelje Hrvatske i Hrvata iz redova nacionalne velikosrpske Srpske pravoslavne crkve. Ljudi su još zbunjeniji, ali i spremniji na oštre odgovore nakon najnovijeg posjeta čelnika SPC-a samome papi Franji u Vatikanu. Našega Papu posjetili su član Svete arhijerejske sinode SPC-a mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, episkop bački Irinej Bulović i veleposlanik Srbije pri UNESCO-u, prije toga u Vatikanu, Darko Tanasković. Tom prigodom čelnici SPC-a poglavaru Katoličke Crkve uručili su odgovor na njegovu raniju prepisku s patrijarhom Irinejem i Sinodom SPC-a u svezi s kanonizacijom blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Činjenica je da je Papa pred Hrvatima prednost dao ekumenizmu i pokušaju približavanja paravoslavaca sa Svetom Stolicom. To je za mene najobičnija politika u kojoj su Hrvati prepušteni sami sebi. Zato i nije čudno što imamo tako puno mučenika kroz povijest, a tako malo svetaca. Posebice u usporedbi s Talijanima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/01/mitropolit-amfilohije-i-papa-franjo.jpg
NA RAČUN HRVATA – Papa Franjo i Amfilohije Radović
 
Miroslav Lazanski se vratio kući! Vratio se kod druga i prijatelja Gorana Radmana. Za ovaj izdajnički poziv Titina štafenosca za nadati se je da će biti i „odgovornih“.
 
• Ovako za Deutsche Welle još uvijek o potrebi suđenja Hrvatima u Hrvatskoj za počinjene „zločine“ u obrambenom osloboditeljskom ratu protiv Srbije, Crne Gore i JNA zbori Vesna Teršelič, predsjednica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću: „Dobro je da se ovo odvija u Hrvatskoj. Suđenja su važna za produbljivanje javnog dijaloga o počinjenim zločinima i potrebi priznavanja patnje svih žrtava. Uvijek je rasprava intenzivnija kada su suđenja posrijedi“. Klasična podjela jugo krivnje.
 
Tomislav Čadež ima petlju. Pa i hrabrost kada piše u Jutarnjem listu. Pišući o međureligijskom magazin HRT-a pod nazivom  “Duhovni izazovi”, spominje i Augustina Bašića, i to ovako: „Urednik toga gulaša jest Augustin Bašić, doajen HTV-ov (počeo s religijom još za prvog Radmanova mandata), magistar teologije i filozofije, koji, sudeći po svom prilogu, jedva zna govoriti. Ugostio je za stolom Srećka Koraliju, povjerenika Grupe za međureligijski dijalog dominikanaca za Europu i ovako s njim počeo razgovor, zavirujući učestalo u šalabahter, citiram: “Evo, k’o’žo sam najavio, dakle, održava se upravo međunarodni skup, i zapravo, ovaj, kojemu je tema značenje u današnje Evrope religije, zapravo ‘ko je, zašto je taj naziv i tko će sve biti, ovaj, na njemu prisutan, i ‘ko sve prisustvuje i zapravo imajući u vidu današnju sekulariziranost, ateiziranost Evrope. Koji je smisao skupa?” Kojeg skupa, upita se Čadež? S razlogom.
 
Predrag Lucić ne voli Branka Uvodića i njegovu emisiju »Lijepom Našom«, koja je pitomca JNA Antu Tomića „glazbeno-scenski spektakl“.
 
• U Dnevnim novostima Hrvatskoga radija 14. siječnja 2016. u 22:00 sata spiker kaže »u Brežícama« (naglasak na drugom slogu) i »labaratorij«.
 
• Poput Srba i Rusi su počeli lagati. Ruska TV-postaja "Prvi kanal" lagala je o navodnom "razapetom dječaku", prenosi Deutsche Welle. U srpnju 2014. godine rečeno je da su ukrajinski vojnici u istočnoukrajinskom Slovjansku jednog trogodišnjeg dječaka razapeli na dasci "kao Isusa". Kasnije je ta TV postaja priznala da tu priču jedne "očevidkinje" nije provjeravala. Isprike nije bilo.
 
• Nova poljska domoljubna vlada na svojoj prvoj sjednici donijela je odluku o micanju europske zastave iz prostorije u kojoj zasjeda. Čestitam joj na tom domoljubnom činu.
 
• Prema uglednoj britanskoj izdavačkoj kući na Sveučilištu Oxford, Oxford University Press, skandal na arbitraži oko granice između Hrvatske i Slovenije jedan je od 10 najvažnijih događaja – i najveći skandal – u međunarodnom pravu 2015. godine. Prema urednici Merel Alstein ovaj će skandal imati dugoročne posljedice i utjecat će na oblikovanje međunarodnog prava. (http://nova24tv.si/slovenija/ocena-slavne-univerza-oxford-erjavec-v-letu-2015-poskrbel-za-najvecji-skandal-mednarodnega-prava/)
 
• Ministarstvo kulture pod vodstvom naših Srba, Čedomira Višnjića i Vladimira Stojsavljevića, ne otkupljuje knjige autora hrvatskih branitelja. Ali za to financira knjige onih koji su napadali, rušili i razarali Hrvatsku. Pa ne može biti novaca baš za sve.
 
Stanislava Pak Stanković, savjetnica Tomislava Nikolića, predsjednika Srbije, opravdava sudjelovanje Tome Grobara u agresiji protiv Hrvatske: „Predsjednik je sudjelovao u ratu 1991.-1992. kao građanin Jugoslavije, koji je u to vrijeme pripadao oporbi, i ni na koji način nije mogao utjecati na to hoće li rata biti i koliko će dugo on trajati.“ Čudi me što mu već Predrag Matić, Ivo Josipović i Stipe Mesić nisu regulirali borački status.
http://www.nadlanu.com/upload/thumbs/images/articles/2014/04/03/stanislava%20pak_1396550255_300x200.jpg
Stanislava Pak Stanković
 
• Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner izjavila je za Spiegel Online da se europska granica mora osigurati već u Sloveniji i Hrvatskoj. „Praktično“ razmišljanje ove Austrijanke kako bi probleme za nju i Njemačku rješavali Slovenci i Hrvati.
 
• U Berlinu u Recklingshausenu živio je čovjek po imenu Walid Salihi. Možda se zvao i Tarek Belgacem. Ionako se točno ne zna. Ali jedno je sigurno: taj osumnjičeni islamist, koji je sa sjekirom planirao ući u jednu parišku policijsku postaju, stanovao je tamo u jednom izbjegličkom domu. Upravo stoga što u Zapadnoj Europi ne znaju pravi identitet stotina tisuća useljenih momaka s istoka i događaju se ovakvi slučajevi. Odatle dolazi i osjećaj bespomoćnosti koji, kako se čini, imaju mnogi. Bivši njemački predsjednik Ustavnog suda Hans-Jürgen Papier govorio je o „eklatantnom zatajenju politike“, te „hoće li izbjeglička kriza slomiti države?“ Slovački premijer Robert Fico sa žaljenjem izjavio da su migranti postali „zaštićena vrsta“. Mađarski premijer Viktor Orbán je najhrabriji i javno kaže kako ne želi „veliki broj muslimana“ u svojoj državi. Poljska premijerka Beata Szydlo optužuje „neke zemlje“ da „izvoze svoje probleme“, pritom misleći na Njemačku, Francusku, Švedsku… Američki politolog Cas Mudde, profesor politologije na američkomu Sveučilištu Georgetown, je mišljenja da će politika poljskoga PiS-a (Stranka prava i Pravde) na kraju dovesti do podjele u Europskoj pučkoj stranci.
 
• Evo nekih podataka o nekim državama članicama Unije te koliko dobivaju ili daju u eunijski proračun. Poljska svake godine od Europske unije dobije 13,75 milijardi eura više nego što uplati u europski proračun, a to je 3,5 posto njezina BDP-a. Mađarska dobije 5,7 milijardi eura, što je 5,6 posto njezina BDP-a. Njemački neto doprinos proračunu Europske unije porastao je na 15,5 milijardi eura. Švedska uplaćuje 2,3, a Austrija 1,2 milijarde eura. Proračun Europske unije uskoro će doživjeti izmjene.
 
• U Parizu i Rimu otvoreno se protive novim migrantima. Francuska vlada je izložena snažnom unutarnjopolitičkom pritisku i najavila je da ne će podržati daljnje odluke o preraspodjeli migranata-izbjeglica iako je do sada Francuska primila razmjerno malo izbjeglica, dok je nezadovoljstvo Talijana odraz mišljenja da su pravila EU-ove igre namještena u korist Berlina.
 

Marijan Majstorović

Povezani članci

DEMOKRACIJA NA DJELU – Referendum na policiji! Zašto ne?

HF

Mjesto vojnom mimohodu u Zagrebu je na Dan državnosti 30. svibnja!

HF

Šeksov pastorak na čelu Plenkovićeve liste

HF

Hrvatska na udaru »kruga ubojica za pisaćim stolom«

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...