Bilo bi ugodno živjeti u svijetu zajedničkih vrijednosti
„Novi svjetski poredak: nova pravila ili nikakva pravila?” pitao je ruski predsjednik Vladimir Putin na godišnjem zasjedanju njegova debatnog kluba Valdaj. Nije potrebno mnogo rasprave da bismo zaključili da „nikakva pravila” nisu privlačna ideja. Društvo bez pravila podrazumijevalo bi rat svih protiv sviju kakav je zamislio Thomas Hobbes.
Wolfgang Ischinger
Međunarodna pravila krše se s vremena na vrijeme, no to ih ne čini ništa manje ključnima. U Europi su pravila koja uređuju odnose između istoka i zapada Helsinški sporazumi iz 1975. Razdoblje koje je uslijedilo bilo je, prema povijesnim standardima, razdoblje razmjerne stabilnosti. Dvadeset i pet godina nakon završetaka Hladnog rata situacija je nešto manje izvjesna. Rusko pripojenje Krima i intervencija u istočnoj Ukrajini donose nesigurnost i neizvjesnost. Kako onda obnoviti sigurnost i suradnju u Europi? Jedan je panel političkih čelnika i diplomata na upit Organizacije za europsku sigurnost i suradnju o tome došao do zaključka da nam nisu potrebna nova pravila. Moramo stvoriti kontekst u kojemu mogu funkcionirati postojeća pravila.
Stabilnost je 1975. bila zajamčena razumijevanjem koje je postignuto o teritorijalnome statusu quo. Zapad se protivio sovjetskoj dominaciji nad istočnom Europom, no nije je pokušavao promijeniti silom. Taj je status quo ratificiran Helsinškim sporazumom, no malo-pomalo gradilo ga se uime Ostpolitike. Dvije strane u Hladnom ratu mogle su polako sklapati druge sporazume, uključujući one o izgradnji povjerenja među vojnim snagama. Nitko se ne želi vratiti u doba Hladnog rata, no povratak u doba stabilnosti kojom se zajednički upravlja bio bi dobar za sve. Početna točka mora biti razumijevanje oko teritorija. Prijeporna zona proteže se Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom. Što je još gore, manjka nam jasnoće u vezi s namjerama i željama svih glavnih aktera. Planira li NATO ponuditi članstvo Ukrajini i Gruziji? Ako Rusija razmišlja u kategorijama sfera utjecaja, što to točno znači? Što je sa željama Ukrajinaca i Gruzijaca? Gdje se u to uklapaju EU i Euroazijska gospodarska unija pod vodstvom Moskve? Ta su pitanja od ključne važnosti za europsku sigurnost. Neizvjesnost povećava mogućnost pogrešne procjene; jasnoća bi omogućila mjere za izgradnju povjerenja redizajnirane za doba tehnologije umjesto za masovne vojske.
Treba nam povratak diplomaciji. Provedba protokola iz Minska, sporazuma o primirju između Rusije i Ukrajine, pružila bi kontekst u kojemu bi se mogla pokušati ostvariti stabilnost u Europi. Predsjedništvo OESS-a trebalo bi početi diplomatski proces uime Europe, u njezinoj najširoj definiciji, i to kako bi odgovorilo na ta pitanja. Ako je Finska bila u stanju ostvariti potpisivanje Helsinškog sporazuma u jeku Hladnog rata, nema razloga zašto se slična inicijativa ne bi iskušala i danas. Konačni bi cilj trebao biti sastanak na vrhu kojime se ne bi samo ponovno potvrdila načela zajedničke sigurnosti u euroatlantskome području, nego i sporazumi kojima bi se omogućila njezina provedba. Za to vrijeme možemo učiniti današnju situaciju manje opasnom pristajući na uspostavu pravila između naših vojnih snaga kako bismo izbjegli nesreće. To je hitno pitanje, kao što pokazuje prošlogodišnji incident, kada je Turska srušila jedan ruski zrakoplov.
Bilo bi ugodno živjeti u svijetu zajedničkih vrijednosti, gdje bi se vrsta suradnje kakva postoji u EU-u mogla reproducirati diljem Europe. To se trenutačno ne doima vjerojatnim, no razlike među nama manje su od razlika koje su postojale između suprotstavljenih ideologija 1975. Ono što preostaje isti je zajednički interes za izbjegavanje izravnog vojnog sukoba. Pravila su ključna da bi se probleme rješavalo bez sile. Imamo dugačku zajedničku povijest i već smo znali rješavati kontinentalne probleme. Sporazumom iz 1975. omogućeno je razdoblje trgovine, ulaganja i suradnje. To je ono čega se trebamo prisjetiti sada, a onda bismo se mogli i suočiti s izazovima koji se nalaze pred nama u svijetu.
Wolfgang Ischinger, čelnik Konferencije o sigurnosti u Münchenu i predsjedao je Panelu uvaženih osoba o europskoj sigurnosti, The Financial Times, London
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više