Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (6)

Tendencije asimilacije u Austriji

Jedna od velikih poteškoć za novo Gradišće je ležala u tom, da su veći varoši, ki su dosle bili lokalna središća trgovine, uprave i politike, ostali kod Ugarske. Novostvorena nimška uprava i nimškonacionalna propaganda putem školskoga društva Südmark izazvale su pritisak asimilacije.

Poslije Prvoga svjetskog rata Burgenland/Gradišće otrgnuto je od Mađarske i pripojeno je Austriji (označeno crvenom bojom)

Stav hrvatskoga stanovničtva u pitanju priključenja Gradišća Austriji 1920./21. ljeta odredjivao je s jedne strani strah, da će biti odrizano od industrijskih područjev i tržišć u gospodarski razvijenijoj Austriji, a s druge strani strah, da će pod austrijanskimi školskimi zakoni izgubiti svoje osnovne škole na materinskom jeziku. Austrijanski školski zakon o osnovnom školstvu je strogo lučio crikvu i školu. Tim se je mnogim činio ugrožen daljnji opstanak katoličanskih osnovnih škol na materinskom jeziku.

Zbog toga je 1920. ljeta utemeljeno Hrvatsko kulturno društvo pod peljanjem klerikalnokonzervativnih učiteljev i duhovnikov predalo graničnoj komisiji pobjedničkih sil memorandum, u kom je potribovalo, da hrvatska sela ostanu kod Ugarske. Posljedica toga je bila, da su po odredjenju nove zemaljske granice hrvatska sela u neposrednoj blizini granice s oko 10.000 stanovnikov pripisana Ugarskoj.

Za četire jezike Gradišća (romanes, ugarski, hrvatski, nimški) je po priključenju Gradišća uloga najvažnijega javnoga jezika jasno prešla od ugarskoga na nimški. Tu novu hijerarhiju su pripadniki svih jezičnih grup u Gradišću mentalno prihvatili. Pritisak, da moraju vladati nimškim jezikom bolje nego hrvatskim, ki je prouzrokovao kod pripadnikov jezične grupe stalno smanjenje jezične kompetencije u materinskom jeziku, kot i znatno smanjeno značenje manjinskih jezikov u školstvu i obrazovanju, su uz gubljenje jezika očividni uzroki kulturne i etničke asimilacije u Gradišću do dana današnjega.

(Nastavak slijedi)

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr