U organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 10. veljače u palači HAZU-a održan je znanstveni skup Jamac legalnosti – Ustavni sud Republike Hrvatske na kojem se raspravljalo o važnosti te institucije i načinu na koji bi se mogao riješiti problem izbora novih ustavnih sudaca. Kako je u uvodnom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Ustavni sud suočava se s mogućom blokadom budući da će ove godine trebati izabrati deset novih sudaca, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska potpora zastupnika Hrvatskog sabora koji o ustavnim sucima glasaju tajno, što podrazumijeva dogovor vlasti i oporbe. „Ustavni sud ne samo da osigurava ustavnost, nego je on i tumač Ustava. Postoji tendencija destrukcije svih institucija društva pa se u medijima i javnosti pokušava stvoriti negativan imidž Ustavnog suda, što je loše“, rekao je akademik Kusić.
Na skupu je govorio i predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner koji je kazao da su Ustavnom sudu mnogi spremni aplaudirati kad se slažu s njegovim odlukama, odnosno kritizirati ga u suprotnom. „Stupanj demokracije koji smo dosegli treba čuvati i Ustavni sud je jedna od institucija koja čuva upravo taj stupanj demokracije koji može biti podložan samo onim promjenama koje znače napredak demokratskih procesa, a ne nazadak“, dodao je akademik Reiner. Predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec poručila je da izbor ustavnih sudaca nadilazi dnevnu politiku i da ga se ne smije svoditi samo na osobni aspekt. „Izbor ustavnih sudaca je puno više od toga, on je inherentni dio ustavnog programa koji je Sabor obvezan provesti, a to je posao stvaranja državno-pravne arhitekture oblikovane u Ustavu“, dodala je.
Predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a akademik Davorin Rudolf podsjetio je na negativne izjave na račun Ustavnog suda koje su davali visoki dužnosnici bivše vlasti i upozorio da od 2010., kada je propisana dvotrećinska većina, nije izabran nijedan ustavni sudac, tako da ih od ukupno 13 nedostaje troje. „Ustavni sud je sjajna demokratska stečevina, a demokracije nikad dovoljno. Ako je za nešto kriva demokracija, onda je najbolji lijek više demokracije. Država bez vladavine prava je kasarna“, poručio je akademik Rudolf.
Branko Smerdel: Do ustavne prilagodbe suce birati iznadpolovičnom većinom
Moguće rješenje kako izbjeći blokadu Ustavnog suda iznio je prof. dr. sc. Branko Smerdel s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji smatra da je ključ problema pogrešna prosudba po kojoj je odredbu o dvotrećinskoj većini moguće primijeniti bez razrade drugih uvjeta. Smerdel rješenje problema vidi u tome da se novim izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava utvrdi da se norma o izboru ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom ne može primijenjiti bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu za što bi se dao rok od dvije godine. Do te prilagodbe ustavni suci birali bi se iznadpolovičnom većinom. „Nema pravnog razloga koji bi spriječio Sabor da posegne za tim pravnim alatom, a time bi se na vrijeme prevenirale štete i nepopravljive posljedice duže nesposobnosti suda da djeluje na nadzoru ustavnosti zakonodavstva. Odumiranje Ustavnog suda ne smije dopustiti jer bi napuštanje ustavnog nadzora nad zakonodavcem izmijenilo ustavni poredak na način kojim se vrijeđaju njegove temeljene ustavne vrednote, odnosno vladavina prava i poštivanje prava čovjeka“, rekao je prof. dr. sc. Smerdel.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Robert Podolnjak za sadašnju je situaciju kazao da ona jest kriza ustavnog sudstva, ali istodobno i važna prilika jer se može u personalnom smislu rekonstruirati Ustavni sud. Jedan od tvoraca Ustava Vladimir Šeks smatra da pod hitno treba doći do stavaranja političke volje između vlasti i oporbe. „Trebaju doći do svjesti da se Hrvatska nalazi pred ponorom, da se nadvio 'Damoklov mač' koji prijeti da dođe do blokade i praktično nestanka Ustavnog suda bez čijeg postojanja nema demokracije i vladavine prava“, rekao je Šeks.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više