Stariji poduzetnici uspješniji od mlađih

Tvrtke čiji su vlasnici stariji od 55 godina produktivnije su od onih mlađih vlasnika

U Hrvatskoj je prosječna starost stanovništva 41,7 godina što nas svrstava među najstarije narode Europe. Starijih od 55 godina bilo je prema zadnjem popisu stanovništva 1.343.191, a njihov udjel u ukupnom stanovništvu dosegao je 31,4 posto.

Iako je kroz globalizaciju postalo uvriježeno mišljenje da upravo mladi poduzetnici otvaraju put rastu proizvodnosti i uspjehu nacionalne ekonomije, nedavno objavljena analiza hrvatske Financijske agencije (FINA) pokazuje da su natrag pet godina najveći rast ostvarili poduzetnici – vlasnici tvrtki stariji od 55 godina, čija je imovina kroz to razdoblje povećana za 4,6 posto, investicije za 2,7 posto, izvoz za 25,6 posto, a konsolidirana dobit za čak 48 posto. Inače, od ukupno 102.423 hrvatskih tvrtki u privatnom vlasništvu, njih 28.912 ili 28,2 posto pripada poduzetnicima starijim od 55 godina, a njihov udjel u neto dobiti, kao jednom od bitnih kriterija poslovne uspješnosti, dosegao je 77 posto. S godinama, reklo bi se, dolazi iskustvo, a ono se, uz inventivnost i inovativnost, pokazalo i bitnim za uspjeh u poduzetništvu.

Kod poduzetnika starijih od 55 godina, kako navodi FINA, radilo je 188 tisuća ljudi ili 28,8 posto od ukupno zaposlenih u privatnim tvrtkama. Dobna struktura zaposlenih nije posebno obrađena, no postoji jedno zanimljivo istraživanje koje je prije nekoliko godina proveo Francuski biro za statistiku, analizirajući kroz različita mjerenja utjecaj dobne strukture zaposlenih u odnosu na proizvodnost rada, kapital kompanije, profit i druge ekonomske kategorije. Rezultati su pokazali da je kod kapitalno najsnažnijih kompanija najmanji broj mlađe radne snage, dok je kod kapitalno najslabijih najviše zaposleno mladih ljudi. Polazeći od teze da je vlasnicima kapitala prvenstveno interesantan proizvodno učinkovit radni kontingent, analitičari su ustvrdili, između ostalog, da po proizvodnosti najproduktivnije kompanije zapošljavaju najmanje ljudi iz dobne skupine do 25 godina i da one imaju najjači intelektualni kapital. Sukladno tome, zaključili su da za produktivnost nisu toliko presudne godine zaposlenih, već je stvar u intelektualnom kapitalu odnosno koliku važnost  kompanija daje upravo tom segmentu rada, smatrajući ga tržišno i ekonomski najbitnijim. Na pitanje, pak, koliko struktura zaposlenih utječe na profitne stope odnosno zarade pojedinih kompanija, posebnom statističkom metodom ustvrdili su da je taj utjecaj gotovo zanemariv. Došlo se pri tome i do zanimljivog podatka da tvornice s 50 ili 70 godina tradicije nisu orijentirane na neka posebna pomlađivanja već više na sredinu u kojoj posluju, te da najviše mladih zapošljavaju novoosnovane tvornice ili one koje rade do dvije godine. Međutim, u sektoru usluga stanje je drukčije, mlađa radna snaga je produktivnija i stvara više profita, a najveća produktivnost postiže se između  30 i 34 godine starosti. Uz manja odstupanja, slično je stanje, moglo bi se reći, i u hrvatskom poduzetništvu.

Unatrag pet godina, prema dostupnim podacima, broj tvrtki u vlasništvu osoba starijih od 55 godina povećan je u Hrvatskoj za njih 4.225, uz porast udjela u ukupnom broju privatnih tvrtki s 25,5 posto u 2010., na 27,7 posto u 2014., kad su ti poduzetnici ostvarili rekordnu dobit nešto veću od 3 milijarde kuna ili 31,4 posto ukupne dobiti hrvatskoga poduzetništva, što je 16.287 kuna po zaposlenom. Istodobno, na razini ukupnoga hrvatskog poduzetništva dobit po zaposlenom bila je 11.750 kuna. No, unatoč dobrim poslovnim rezultatima tvrtki čiji su vlasnici i osnivači stariji od 55 godina, upitna je, kažu analitičari, njihova dugoročna egzistencija. Naime, kako ističu, ako vlasnici na vrijeme ne pristupe  uvođenju u posao svojih nasljednika, kroz nekoliko godina ove danas uspješne tvrtke mogle bi izgubiti na važnosti. A da je problem ozbiljan, upozorava i europska statistika prema kojoj u drugoj generaciji opstane 33 posto takvih tvrtki, u trećoj 12 posto, a u četvrtoj tek četiri posto! Inače, u Europskoj uniji godišnje oko 450 tisuća malih i srednjih tvrtki, s oko dva milijuna zaposlenih, prolazi proces prijenosa poslovanja. 

Snježana Habulin