Radioaktivnost samo jednog spremnika s istrošenim gorivom čak je 10.000 puta veća od radioaktivnosti svog nisko i srednje radioaktivnog otpada, onog koji nastaje u Hrvatskoj te hrvatske polovice NSRAO iz NE Krško
“Normalno smo šetali po skladištu nisko i srednje radioaktivnog otpada u Brinju a na izlasku dozimetar je pokazao da nismo primili nikakvu dozu radioaktivnog zračenja”, kažu posjetitelji ‘slovenskog Čerkezovca’
U suradnji s Nuklearnom elektranom Krško i slovenskom Agencijom za radioaktivni otpad (ARAO) hrvatski Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško organizirao je još jedno studijsko putovanje za lokalno stanovništvo Općine Dvor, ovaj put u NE Krško i Središnje skladište radioaktivnog otpada Brinje kraj Ljubljane.
Organizirano je s ciljem da se stanovništvo Općine Dvor, gdje se na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori planira gradnja Centra za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO), upozna s radom NE Krško i načinom na koji ta slovensko-hrvatska elektrana i Slovenija zbrinjavaju radioaktivni otpad.
„Drago mi je da sam sudjelovao na studijskom putovanju u Sloveniju i imao priliku posjetiti NE Krško i skladište NSRAO u Brinju. Ugodno me iznenadilo kada sam vidio velike voćnjake i vinograde oko nuklearke u kojoj su i privremena skladišta istrošenog goriva i NSRAO, te čuo da svi poljoprivrednici i pčelari na tom području normalno rade u susjedstvu tih objekata i bez ikakvih problema prodaju svoje proizvode na tržištu. Također je bilo zanimljivo normalno šetati po skladištu istrošenog nuklearnog goriva nakon čega su dozimetri koje smo svi nosili pokazali da zbog propisanih zaštitnih mjera nismo bili izloženi nikakvom zračenju iako je radioaktivnost samo jednog spremnika sa istrošenim gorivom, kako smo tamo doznali, neusporedivo veća nego svog NSRAO koji će se skladištiti na Čerkezovcu“, rekao nam je Mijat Barić iz Dvora.
Građani Dvora u obilasku nuklearke
Po dolasku u elektranu, Mario Mihalina iz Odjela za kvalitetu i nuklearni nadzor održao im je kratko izlaganje o NE Krško i načinu zbrinjavanja njenog radioaktivnog otpada, nakon čega su krenuli u obilazak elektrane. Prva postaja bilo je novo suho skladište u kojem se nalazi 16 specijalnih spremnika s istrošenim nuklearnim gorivom premještenim prošle godine iz bazena za istrošeno gorivo koji se nalazi u elektrani. U taj bazen se je do gradnje suhog skladišta tijekom svakog remonta spremalo istrošeno gorivo koje je u reaktorskoj posudi zamijenjeno novim.
Treba napomenuti da je radioaktivnost samo jednog spremnika s istrošenim gorivom, prema riječima stručnjaka, čak 10.000 puta veća od radioaktivnosti svog nisko i srednje radioaktivnog otpada, onog koji nastaje u Hrvatskoj te hrvatske polovice NSRAO iz NE Krško, koji će se skladištiti na Čerkezovcu. Nakon izlaska iz tog skladišta svi dozimetri koje su posjetitelji iz Dvora nosili pokazivali su nulu što znači da tijekom posjeta skladištu istrošenog goriva zahvaljujući strogo propisanim zaštitnim mjerama nisu primili nikakvu dozu radioaktivnog zračenja, naglašavaju stručnjaci Fonda.
NSRAO koji nastaje u elektrani već se desetljećima sprema u posebno privremeno skladište. Zahvaljujući raznim mjerama smanjivanja njegovog volumena po odluci Međudržavnog povjerenstva, tamo će biti do 2028., do kada bi trebalo biti gotovo slovensko odlagalište na lokaciji Vrbina u Općini Krško i hrvatski Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu. Tada će svaka država preuzeti svoju polovicu NSRAO i zbrinuti ga u skladu sa strogim propisima EU o zaštiti okoliša. Uz ostalo, to je i preduvjet za normalan nastavak rada te za obje države vrlo važne elektrane jer će se u sada već gotovo punom njenom privremenom skladištu osloboditi prostor za NSRAO koji će nastajati tijekom nastavka njenog radnog vijeka koji je lani produžen za još dvadeset godina (do 2043.) i kod dekomisije elektrane nakon prestanka rada.
Visoki sigurnosni standardi i operativna raspoloživost NE Krško
Nakon obilaska suhog skladišta za istrošeno nuklearno gorivo mještani Dvora razgledali su i turbinsku zgradu, a na kraju su posjetili samo srce nuklearke, njenu kontrolnu sobu iz koje se upravlja elektranom. Ona već više od 40 godina radi bez ikakvih problema i emisija štetnih plinova te pokriva oko 20 posto slovenskih i oko 16 posto hrvatskih potreba za električnom energijom, jer svakoj državi suvlasniku pripada polovica proizvodnje od ukupno gotovo 6 TWh. “Time dokazujemo da je nuklearna energija pouzdana te ekološki i klimatski prihvatljiva jer radimo stabilno i bez ispuštanja stakleničkih plinova”, ističu u NE Krško.
Naglašavaju da NEK ispunjava visoke međunarodne sigurnosne standarde, a Svjetska udruga operatera nuklearnih elektrana (WANO) i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) brojnim su prosudbama uvijek potvrđivale visoku razinu njezine nuklearne sigurnosti i pogonske učinkovitosti.
Zanimljiv je i podatak da Općina Krško, zahvaljujući velikim redovnim prihodima od nuklearke koja se nalazi na njenom području na lijevoj obali Save, čiju vodu koristi za hlađenje reaktora, spada među najbogatije i najrazvijenije općine u Sloveniji. A nakon izgradnje odlagališta NSRAO u Vrbini, nedaleko od elektrane, ti će se prihodi još dosta povećati.
U NSRAO Brinje kod Ljubljane
Nakon posjete NEK-u stanovnici Općine Dvor nastavili su put do mjesta Brinje, samo nekoliko kilometara udaljenog od Ljubljane, gdje se još od 1984. godine nalazi Središnje skladište institucionalnog radioaktivnog otpada nastalog u Republici Sloveniji, osim otpada iz NE Krško. Dakle riječ je otpadu iz medicinskih, industrijskih i znanstvenih izvora. Tu na primjer spada i RAO koji nastaje u istraživačkom reaktoru poznatog slovenskog Instituta Jožef Štefan. Tamo su im stručnjaci slovenske Agencija za radioaktivni otpad (ARAO) pojasnili koje sve vrste institucionalnog radioaktivnog otpada zbrinjavaju, kako izgleda proces prikupljanja i transporta, obrade i pripreme te skladištenja RAO, te koje mjere zaštite poduzimaju u skladištu i oko njega. Pritom su istaknuli kako skladište, koje se nalazi gotovo na rubu slovenske metropole, zahvaljujući tim mjerama nema negativnih utjecaja na zaposlene, lokalno stanovništvo i okoliš.
Sav otpad koji se primi na skladištenje mora biti obrađen, kondicioniran i odgovarati kriterijima prihvaćanja u skladište. U Sloveniji prosječno godišnje nastaje nekoliko prostornih metara takvog otpada koji nastaje kod tzv. „manjih proizvođača“. RAO se sortira i dekontaminira, obrađuje radi smanjenja volumena kroz kompaktiranje i spaljivanje, a tekući se otpad pretvara u kruto stanje. Potom se smješta u čelične bačve koje se ispune betonskom ispunom.
Središnje skladište NSRAO Brinje je pripovršinski tip skladišta ukupnog volumena od više stotina prostornih metara. Objekt je dijelom ukopan, a iznad se nalazi pola metra debeo sloj tla prekriven niskom vegetacijom. Taj sloj, uz stjenku samog objekta od armiranog betona, čini dodatnu prirodnu i tehničku barijeru kojom se štite ljudi i okoliš.
Ponosni na suradnju s lokalnom zajednicom
Unutrašnjost skladišta je pod nadzorom te se u određenim intervalima rade mjerenja radioaktivnosti u pojedinim sektorima skladišta. Sva voda koja se koristi unutar njega se drenira u posebni podzemni spremnik zapremnine nekoliko prostornih metara u kojem se provodi stalna radiološka kontrola prije ispusta. Cijelim prostorom skladišta sproveden je sustav ventilacije za kontroliranje koncentracije plina radona u zraku prostorije. Cjelokupni kompleks osiguran je i sofisticiranim protupožarnim sustavom te alarmom.
Osim skladišta mještani Dvora su ispred njega razgledali i posebno opremljeni kombi kojim se od mjesta nastanka do skladišta prevoze bačve s radioaktivnim otpadom te saznali kako bačve i vozilo trebaju biti obilježeni prilikom transporta.
„Posjetitelji iz Hrvatske bili su jako zainteresirani za našu suradnju s lokalnom zajednicom, a mi smo im rado to pobliže opisali. Ponosni smo što već tri desetljeća na uzoran način surađujemo s lokalnom zajednicom i općinom Dol pri Ljubljani. Općina je strateški orijentirana na održivost, a u nju se doseljavaju stanovnici veće platežne moći koji žele biti blizu grada, ali vole živjeti u prirodi. Dio stanovništva bavi se i poljoprivredom. Naš objekt ne predstavlja nikakvu prepreku za njihov boravak na ovom području. Građanima smo uvijek dostupni za dodatne informacije i redovito organiziramo Dane otvorenih vrata“, navode iz ARAO-a.
Strah Brinjana od skladišta NSRAO pokazao se neosnovanim
Mijat Barić iz Dvora rekao nam je da su u u Brinju od predstavnika lokalnih stanovnika čuli da je tijekom planiranja gradnje tog skladišta RAO bilo opreza i straha među mještanima ali se to s vremenom ublažilo jer ljudi tamo normalno žive i rade budući da skladište nema štetne efekte na okolne stanovnike i okoliš. „Ukratko, to putovanje je bilo jako zanimljivo i korisno jer smo puno toga vidjeli i doznali te shvatili kako nema razloga za strah od takvih objekata ako se grade i vode po strogim europskim propisima, a lokalne zajednice od njih imaju puno koristi. Nadam se da će se nastaviti takvi obilasci stranih objekata za zbrinjavanje RAO te drugi načini informiranja i educiranja javnosti koja u prosjeku o tome ne zna dovoljno“, dodao je Barić.
Osim što su puno naučili o tome kako nastaje RAO i kako se zbrinjava, mještani Općine Dvor su se tijekom studijskog putovanja izravno uvjerili da se RAO nastao u NE Krško i čuva u toj elektrani u skladu sa strogim propisima EU o zaštiti okoliša. Zato stručnjaci tvrde kako nema nikakvog razloga za strah i netočna nagađanja, kakva su se pojavila proteklih godina, da je već počela njegova doprema na lokaciju planiranog Centra za zbrinjavanje NSRAO na Čerkezovcu na Trgovskoj gori.
Da zbog redovnog i kvalitetnog informiranja tamošnjeg stanovništva, kao i šire javnosti, pomalo slabi njihov godinama vrlo snažan strah od RAO o kojem uglavnom nisu znali puno, ukazuje i to da su sva slobodna mjesta za posjetu NEK-u i skladištu RAO u Brinju vrlo brzo popunjena. Svjesni važnosti što boljeg informiranja, educiranja i suradnje sa lokalnom zajednicom iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško su najavili da će nastaviti razne oblike suradnje s lokalnim stanovništvom Općine Dvor.
