HRVATSKE AUTOCESTE I KONCESIJA – Koncesije znače skuplje cestarine (2)

Prošla vlada imala je u planu da odabranom koncesionaru dâ na upravljanje 1.049,7 km gotove mreže autocesta

U praksi su koncesije isključivo radi održavanja i upravljanja izgrađenim autocestama puno rjeđe. Poznat je primjer Italije koja je 1999. godine odlučila privatizirati poduzeće Autostradu, koje je upravljalo s 3.600 od 6.500 km izgrađenih autocesta, za oko osam milijardi eura. Kako bi postigla što višu prodajnu cijenu za poduzeće, koncesija na upravljanje autocestom je Autostradi dana na rok od 35 godina (od 2003.-2038. godine). Uz to je država garantirala izdašno povećanje cestarina koncesionaru (Autostradi) tijekom razdoblja trajanja koncesije (Ragazzi, 2005., str. 3). Na taj su način korisnici autocesta bili primorani platiti veću naknadu za korištenje autocesta u usporedbi s onom koja je bila potrebna za pokriće operativnih troškova koncesionara i održavanje autoceste (Ragazzi, 2005., str. 3). Pretpostavljanje kratkoročnog priljeva u proračun naprama dugoročnim koristima danas je u literaturi poznato kao pristup „privatiziraj danas, reguliraj kasnije“ (Limodio, 2011.).

Ideja monetizacije javnog duga hrvatskih autocesta mehanizmom davanja koncesije za prikupljanje cestarine i održavanje autocesta u suštini je najam autocesta privatnom partneru (Bousquet i Fayard, 2001.). To je jedan od očekivanih poteza Vlade kojim se nastoji kratkoročno ubrizgati financijska injekcija koja bi barem donekle ublažila proračunski deficit. Potječe još od Vlade Ive Sanadera (2004.-2009.), a kotač zamašnjak dan joj je projektom Clean Start (2012.), kojim je u sklopu izvješća D analizirano stanje u resoru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

Međunarodni natječaj za konzultantske usluge monetiziranja javnog duga hrvatskih autocesta objavljen je u rujnu 2012. Zadaci natječaja bili su: izraditi dubinsko snimanje operatera hrvatskih autocesta, procijeniti sadašnju vrijednost društava i projekta, razraditi financijske i pravne modele ugovaranja gospodarskog korištenja i upravljanja autocestovnom infrastrukturom te razraditi najpogodnije modele upravljanja i održavanja cestovne mreže i infrastrukture. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske potpisalo je ugovor s odabranom zajednicom ponuditelja za pružanje usluga savjetovanja oko najbolje opcije monetizacije javnog duga nastalog izgradnjom autocesta u ožujku 2013. godine. Završetak prve faze studije odobrila je Vlada u ljeto 2013. godine, a Studija je javno objavljena na zahtjev GONG-a i sindikata 24. listopada 2013. godine. Na temelju spomenute Studije koja je kao najbolju opciju predložila davanje koncesije na održavanje autocesta i naplatu cestarine raspisan je i međunarodni natječaj za odabir koncesionara (7. listopada), koji je zaključen 16. prosinca 2013. godine.

Koncesijom država, odnosno Vlada Republike Hrvatske, zastupana po Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture namjerava odabranom koncesionaru dati na upravljanje 1.049,7 km gotove mreže autocesta. Spomenutim autocestama trenutno upravljaju društva Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC) na duljini od 868 kilometara, te Autocesta Rijeka Zagreb d.o. (ARZ) na duljini od 181,7 kilometara. Krajem 2012. godine je radi restrukturiranja poslovanja spomenutih društava HAC osnovao društvo Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarina d.o.o. (HAC – ONC). Dionice izgrađene autoceste koje Vlada namjerava dati u koncesiju, zajedno s autocestama u izgradnji čije se davanje u koncesiju također razmatra. Autoceste u izgradnji ili planu izgradnje financirat će se u potpunosti iz Državnog proračuna, pri čemu investitorima ne će biti nametnute nikakve financijske obveze.

Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, Zagreb, Ekonomski pregled 64