Strateški ciljevi i metode sadržani su u Memorandumu 2 SANU-a
Velikosrpskim ideolozima nije dovoljno što od 1945. ponovno vladaju cijelom Jugoslavijom pa 1986. godine donose Memorandum SANU-a, kojeg su izradili velikosrpski intelektualci – akademici. Temeljem tog dokumenta, velikosrpsko-četnički ideolozi planiraju svoj pohod iz programa stvaranja Velike Srbije, pa 1991. godine kreću u vojnu agresiju na Hrvatsku. Tada su, u Oluji, polomili zube, ali ne odustaju od svojih zločinačkih nakana.
Dobrica Ćosić Gedža
Da Srbi ni do danas ne odustaju od agresorskih namjere to su potvrdili Memorandumom 2 SANU-a iz 2011. godine, s tim da je ovaj akt prilagođen novim uvjetima.
Program, strateški ciljevi i metode sadržani su u Memorandumu SANU-a 2
1. Umanjiti odgovornost Srbije za počinjene zločine i razaranja, i optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan položaj sa državama u okruženju 2. Odvratiti pažnju regionalnih i međunarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbijanskog političkog, obavještajnog i vojnog vrha i političkog vrha Republike srpske kojem se sudi u Haaškom Tribunalu 3. Susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u položaj da odustanu od tužbi najavljenih pred međunarodnim sudovima 4. Pokajničkim akcijama dovesti Srbiju u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja 5. Inzistirati na zatvaranju Haaškog Tribunala i na suđenju generalu Ratku Mladiću pred domaćim pravosuđem 6. Destabilizirati vlade susjednih država, provocirati unutarnje nezadovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije 7. Pomagati odcjepljenje Republike srpske 8. Inzistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvršiti tranziciji srpskih zajednica u državama regije u unitarnu, svesrpsku zajednicu 9. Zaustaviti odvajanje Vojvodine, spriječiti daljnju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajednice u Sandžaku.
Dobrica Ćosić zvani Gedža, otac srbijanske politike druge polovice XX. stoljeća. Tada je za beogradske novine rekao da su Srbi u XX. stoljeću izgubili četiri rata (Slovenija, Hrvatska, BiH i Kosovo), ali da u XXI. stoljećuu trebaju gledati kako se „u miru dobivaju izgubljeni ratovi“. Ova Ćosićeva izjava postaje jasnija ako se dovede u vezu s izjavom prof. Ljube Tadića (oca Borisa Tadića, Josipovićevog prijatelja), jednog od najistaknutijih srpskih intelektualaca, koji kaže: „Vojni gubitak Srpske Krajine i slavonskih zemalja, gdje su Srbi bili većina, mi ne smemo nikada prihvatiti“.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više