Znanstvenici do danas još nisu otkrili pravi uzrok pošasti zvane 'kolaps pčelinjih zajednica'
U Sloveniji je 12. i 13. ožujka 2016. održan tradicionalni Celjski sajam („Celjski sejem“) u čijem sklopu se održava i susret pčelara u organizaciji Pčelarskog saveza Slovenije (Čebelarska zveza Slovenije). „ApiSlovenija“ je ujedno i najveći susret pčelara iz cijele Europe – ove godine sudjelovalo je više od 400 pčelara iz 16 država. No, ove godine „ApiSlovenija“ je obilježila i jedan poseban 'događaj.' Naime, slovenska Vlada je pokrenula inicijativu u Ujedinjenim narodima (UN) da se 20. svibnja proglasi Međunarodnim danom pčela. Potporu ovoj inicijativi odmah su dale Češka, Madžarska, Srbija i Crna Gora. Predstavnici ministarstva poljoprivrede navedenih država potpisali su zajedničku izjavu u kojoj podupiru proglašenje Međunarodnog dana pčela i to na samom početku tradicionalnog sajma „ApiSlovenija 2016.“ José Graziano da Silva, predsjednik UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) odmah je podržao prijedlog ove inicijative koja će biti jednom od tema prigodom njegovog posjeta Sloveniji u svibnju ove godine. Zašto je odabran dan 20. svibnja? Tada je naime rođen slavni slovenski zoolog, pčelar i slikar iz 18. stoljeća, Anton Janša (20. 5. 1734. – 13. 9. 1773.) koji se ubraja među pionire modernog pčelarstva. Njegovo djelo „Potpuni nauk o pčelarstvu“ koristilo se diljem Habsburške monarhije u vrijeme carice Marije Terezije.
U današnje vrijeme kada su pčele ugrožene, borba za njihov opstanak postaje sve snažnija i izraženija, pa tako i potreba za Međunarodnim danom pčela. Naime, kao što je poznato, od 2003. pčele su pogođene golemom 'tragedijom' i to najviše u Sjevernoj Americi i u Europi, iako su pčele ugrožene na globalnoj razini. Radi se o masovnom ugibanju pčela koje je poznato pod nazivom kolaps pčelinjih zajednica. Europski projekt „EPILOBEE“ je pan-europska epidemiološka studija o mortalitetu pčelinjih zajednica koja je provedena u 17 država EU-a a sufinancirala ga Europska komisija i to u razdoblju od 2012. do 2014. „EpiloBee“ u svojem izvješću zaključuje kako je stopa godišnjeg mortaliteta pčela u razdoblju između 2012. i 2014. dosezala do 36 %, dok su podatci pčelara iz SAD-a još alarmantniji jer je godišnji gubitak pčelinjih zajednica dosezao do 45 %.
Do danas stanje se nije nimalo promijenilo pa pčelari svake godine bilježe goleme gubitke uzrokovane visokim mortalitetom pčela. Znanstvenici do danas još nisu otkrili pravi uzrok pošasti zvane 'kolaps pčelinjih zajednica' a čini se da se ne radi o jednom jedinom uzroku, već o nizu različitih čimbenika koji negativno i štetno djeluju na pčele kao i na njihove zajednice. Jednim od uzroka kolapsa pčelinjih zajednica smatraju se i pesticidi (točnije insekticidi) koji imaju golemu primjenu u suvremenoj, intenzivnoj poljoprivredi. „Međutim, ovo nije ni izbliza tako jednostavno, već je znatno složenije budući da se ne radi o negativnom učinku jednog ili dva pesticida… a odnos između pčela i pesticida također je složen,“ ističu znanstvenici. Sada su znanstvenici poljskog Nacionalnog instituta za istraživanja u veterini razvili posebnu novu metodu u svrhu detaljnije analize pesticida – ona im sada omogućuje istovremenu analizu 200 različitih pesticida kao i nekoliko različitih spojeva koji nastaju prilikom razgradnje pesticida. Poljski znanstvenici koristili su metodu poznatu kao QuEChERS koja se trenutno koristi za otkrivanje pesticida u hrani, a prilagođena je za istraživanje prisutnosti pesticida u pčelama.
Tomasz Kiljanek
Rezultati nedavno provedene studije u kojoj je korištena ova nova metoda svima su 'širom otvorili oči' kada su početkom veljače 2016. objavljeni u časopisu „Journal of Chromatography A“ (Vol. 1435) a potom i u „Elsevieru.“ Tomasz Kiljanek, autor i voditelj provedene studije izjavio je slijedeće: „Zdravlje pčela je važno pitanje zabrinute javnosti – pčele se smatraju najvažnijim oprašivačima kako u divljini / okolišu tako i u poljoprivredi budući da oprašuju više od 80 % usjeva i divlje flore u Europi,“ te dodao: „Željeli smo razviti test za veliki broj pesticida koji trenutno imaju odobrenje za korištenje u Europskoj uniji kako bismo mogli otkriti što točno truje pčele.“
S tako golemim brojem pesticida koji se primijenjuju vrlo je teško saznati, tj. otkriti koji od njih je štetan za pčele. Naime, znanstvenici ističu da određena kombinacija pojedinih pesticida sigurno ima negativan učinak na pčele, kao i /ili njihova primjena tokom određenog vremena. „Kako bismo saznali što se točno događa moramo znati koji pesticidi su štetni za pčele i u kojoj koncentraciji se oni nalaze u pčelama“, izjavio je Kiljanek.
Ono što su poljski znanstvenici otkrili zaista je šokantno i nije ohrabrujuće: istraživanje uzroka 70 incidenata (slučajeva) trovanja pčela otkrilo je nazočnost 57 različitih pesticida u pčelama! „Ovo je samo početak našeg istraživanja o učinku pesticida na zdravlje pčela,“ izjavio je Kiljanek. „Incidenti trovanja pčela samo su vrh ledenog brijega. Čak i kod vrlo niskih razina pesticidi mogu oslabiti imuni sustav pčela, što omogućuje parazitima ili virusima da uzrokuju masovna ugibanja pčela i pčelinjih zajednica. Rezultati našeg istraživanja pomoći se proširiti naše znanje o utjecaju pesticida na zdravlje pčela te će biti izvor značajnih informacija drugim znanstvenicima a sve u svrhu bolje procjene rizika koji se povezuju s mješavinom pesticida u trenutnoj uporabi.“
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više