Srpske katastarske granice hrvatskih naselja su temelj velikosrpskog projekta
Poštovani,
SANU-ov velikosrpski plan, to jest tzv. memorandum o granicama velike srbije temelji se na katastarskim granicama naselja većinski naseljenih srpskim stanovništvom u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu tijekom postojanja SFRJ mjenjane su katastarske granice mnogih naselja u Hrvatskoj kako bi se katastarski povezala naselja naseljena sa Srbima te dalo vizualno opravdanje velikosrpskim pretenzijama na hrvatski teritorij.
Primjer izmjene katastarskih granica naselja Brinje na štetu Brinjskih Hrvata te u korist Srba iz okolnih ruralnih naselja s ciljem katastarskog povezivanja vrćinski srpskih naselja Prokike i Vodoteč. Slično spomenutome su katastarski povezana i većinski srpska naselja Lička Jasenica i Rudopolje na štetu većinski hrvatskoga naselja Saborsko, koje se nekad katastarski prostiralo do granice s većinski hrvatskim naseljem Dabar i Glibodol što pamte i stariji Hrvati Saborskog. Na isti način od strane velikosrpskih ideologa mjenjane su granice većinski srpskih naselja oko Ogulinske doline kako bi se tobože većinski Hrvati pretvorili u vizualno malu manjinsku enklavu, premda ih je više od 80% na tom području. Na primjeru Ponikava kod Ogulina gdje se to većinski srpsko selo proteže desetak kilometara kroz planinu sve do većinski srpskog sela Ljubošina s kojim nema nikakav stvarni kontakt.
Na primjeru kod Topuskog velikosrpski katastarski plan vidi se kroz ukidanje većinski hrvatskih naselja Biljevina i Pauni te priključenje istih večinski srpskom naseljima Starom Topuskom Selu i Crnom Potoku s ciljem povezivanja takozvanih većinski srpskih naselja Banovine i Korduna, premda su te dvije srpske enklave međusobno odvojene većinskim hrvatskim stanovništvom. Nekadašnje posebno većinski hrvatsko naselje Gornji Bunić pripojeno je katastarski većinski srpskom Donjem Buniću kako bi Srbi postali većina a Hrvate su postupno istrijebili. Od oko 400 stanovnika prije Drugog svijetskog rata, do današnjih desetak, a crkvu razorili. S druge strane od negdašnjeg hrvatskog naselja Udbine izdvojeno je pet-šest srpskih kuća u dva posebna katastarska naselja Rebić i Čojluk.
Hrvatski Boričevac je kao nekadašnje većinski hrvatsko naselje etnički očišćen od Hrvata te je katastarski bio ukinut i tek je ponovno ustrojen u posebnu katastarsku cjelinu nakon oslobođenja Hrvatske, iako je to malo vrijedno sve dok pravni nasljednici prognanih Hrvata stvarno ne dobiju svoju zemlju natrag u privatno vlasništvo kako bi i doista mogli obnoviti naselje Boričevac. Slično je i sa Zrinom, zabranjenim imenom hrvatskoga naselja Španovica, Gornjim Ervenikom..itd.
Ovime apeliram na sve čimbenike te posebice na Geodetsku upravu da poduzmu potrebne mjere i promjene velikosrpska zlodjela u području katastarskih granica naselja u Hrvatskoj na štetu Hrvata i same Hrvatske.