Neprihvatljivo je da Radman i takve osobe i danas mogu obavljati važnu javnu zadaću
Kulturalna borba se u Hrvatskoj vodi isto kao i kod nas. No tamo se u središtu rata za medijske slobode, za reinterpretaciju prošlosti nalazi musliman, Zlatko Hasanbegović, ministar kulture nove hrvatske desničarske vlade.
• Kako može biti u desničarskoj vladi katoličke zemlje ministar kulture musliman?
– To se može činiti pomalo čudnim na prvi pogled. No, s jedne strane moja vjerska pripadnost nije odigrala ulogu u imenovanju, s druge strane u Hrvatskoj živi muslimanska zajednica čiji su se članovi još u prošlomu stoljeću preselili iz Bosne i oni čine dio naše nacije.
• Može li se izvući neka pouka o integraciji muslimana koja bi bila primjenjiva u Zapadnoj Europi?
– To je jedna druga situacija. U slučaju muslimana u Hrvatskoj, Bosni ili Albaniji, Kosovu govorimo o autohtonim europskim narodima. Oni stoljećima žive ovdje, sebe smatraju Europljanima, s jedinom razlikom da su muslimani. Oni koji sada masovno dolaze su drukčiji etnički, jezično i kulturološki.
• Koja bi bila ispravna politika: prihvaćanje ili zatvaranje granica?
– Nekontrolirana masovna imigracija samo prouzrokuje probleme i Europi i migrantima. Treba se pozabaviti korijenima problema, razlozima koji uzrokuju imigraciju.
• Uopće, pripada li islam Europi? Prema njemačkim čelnicima – da, a prema mađarskim čelnicima – ne.
– Ne smijemo pobrkati novopridošle s onima koji odavna ovdje žive. Kada je Viktor Orbán izjavio kako islam nije dio Europe, bio je nepravedan prema autohtonim europskim muslimanima. Ta je izjava izazvala čuđenje i u Bosni. Upravo sam stoga smatrao važnim raščišćavanje toga pitanja te sam sudjelovao u organiziranju susreta Viktora Orbána i vjerskog vođe muslimana u Bosni – glavnog muftije – koji je održan prije mjesec dana. Tamo su svi bili suglasni kako su muslimani iz jugoistočne Europe dio Europe.
• Migrantska kriza bila je jedna od izvora napetosti između mađarske i prethodne hrvatske vlade. Drugi je, pak, pitanje naftnih kompanija dviju država, konflikt između MOL-a i INA-e. Kako može jedno korporativno pitanje u toj mjeri opteretiti odnose dviju zemalja koje su inače u dobrim odnosima?
– Ja iz svega toga vidim samo da je afera objeručke prihvaćena u hrvatskoj unutarnjoj politici jer je izvrsna za unutarnje obračune. Ali takav jedan slučaj ne bi smio stati na put suradnje dvaju strateških partnera.
• Prema pojedinim mišljenjima sa Zapada suradnja je već ionako pretijesna: Hrvatsku nazivaju novom Mađarskom koja će, zajedno s Poljskom, biti dio nove neliberalne Europe gdje će se kršiti građanska prava i slobode.
– To je dio tipične ljevičarske kampanje diskreditiranja, to je proživjela i Mađarska. Novom vladom na vlast je došao novi pristup koji je prekinuo s određenim kulturnim monopolima i monopolima mišljenja, stoga sam se i ja našao u središtu napada.
• Jedna od tema rasprava je prošlost. Jedan primjer: na kraju Drugoga svjetskog rata partizani su ubili više desetaka tisuća vojnika i civila hrvatske ustaške države. Prethodna vlada je ukinula državnu potporu komemoracije, a Vi ste ponovno otvorili slavinu novca. I u Mađarskoj je predmet stalnih rasprava na koji način se trebamo prisjećati na one koji su bili i žrtve i počinitelji.
– Među počiniteljima postoji bitna razlika: zločinci koje se smatralo fašistima su nakon rata osuđeni i pogubljeni, no počinitelji komunističkih zločina do dana današnjega nisu pozvani na odgovornost. I ne samo da je izostalo suočavanje s komunističkim zločinima nego je dvijetisućitih godina ljevica nastojala relativizirati nedjela komunističke diktature, rehabilitirati krivce, a antifašizam iskoristiti za unutarnjopolitičke ciljeve.
• Ne činite li vi sada isto sa zločinima hrvatske fašističke države?
– Nitko nikada nije mogao čuti niti jednu izjavu od članova Hrvatske vlade kojom bi se pokušalo osporiti ili umanjiti grijehe ustaške države.
• U Hrvatskoj se često spominje tekst objavljen u listu ekstremne desnice prije dvadeset godina u kojem ste vi ustaše nazvali junacima i mučenicima.
– To je dio izvađen iz konteksta i izokrenut. Rečenice su iz govora koji sam održao nedugo nakon završetka rata u Bosni kao student na jednom političkom mitingu. Njegova poruka bila je da Hrvati i Bošnjaci ne bi smjeli ratovati jedni protiv drugih i da se njihovi preci koji su se borili za zajedničku državu vrte u svojim grobovima.
• Nije li luksuz energija utrošena u kulturološku borbu kada se Hrvatska nalazi u gospodarskoj krizi, kada je zadužena, a stopa nezaposlenosti jedna je od najvećih u Europskoj uniji?
– Kulturološku borbu ne vodim ja, nego ih protiv nas vode krugovi ekstremne ljevice. S druge strane, ta su pitanja bitna s aspekta hrvatskog nacionalnog identiteta, njih treba raščistiti. Društva nisu slučajno sklepane jedinice potrošača nego kulturološke i nacionalne zajednice koje se temelje na određenim vrijednostima.
• Zato su bile potrebne npr. kadrovske promjene u hrvatskim javnim medijima?
– Ako mislite na smjenu onih koje je prethodna vlada imenovala po političkoj osnovi, primjer je na mjestu. Slučaj smijenjenoga čelnika javnoga medija je simboličan, on je naime i za vrijeme komunističke diktature bio na toj dužnosti. Neprihvatljivo je da takve osobe i danas mogu obavljati važnu javnu zadaću. A posebno je neprihvatljivo da etalonom borbe za građanska prava i slobode postanu osobe koje su svojevremeno radile na zatiranju tih prava i sloboda.
• Problem je jedino što obično na mjesto stranačkih vojnika dolaze drugi stranački vojnici.
– Uistinu je važno pitanje kako bi se javnim medijima moglo upravljati na najstručniji način.
• Svake godine stotine tisuća Mađara putuju na hrvatsku obalu. Zapadna Europa je sve manje sigurna, no koliko je sigurna Hrvatska? U Bosni, Albaniji i na Kosovu funkcioniraju ekstremističke muslimanske ćelije, a regija je puna oružja.
– Nigdje ne postoji savršena zaštićenost. No siguran sam kako do takvoga napada ne će doći ni sa strane bosanskih a niti sa strane albanskih muslimana. Za organiziranje toga i dalje je najpogodniji neki od zapadnoeuropskih gradova gdje ima stotinu puta više ekstremista no u nas.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više